22
P̃akaiwa na p̃ap̃agena na talopaena
Luk 14:15-24
Ana Yesu pis sina ga pan la e p̃akaiwa, pisa pisape “P̃elaga kiena ne Ntewa nap̃a pio yaru lala apimi loyum̃a e kiena nasup̃enena sanini: P̃arin sup̃e tai kila ruru pupia kinanena tai e p̃ap̃agena na talopaena kiena ne narina. Naga piun tan yaru la moki rui nap̃a yoko aimi e p̃ap̃agena na talopaena nene, ana pogos nap̃a mligan kiena yaru na yum̃aena lala vena ava aure la nene aimi, ana la nene yepel mavin si imiena. Ana p̃arin sup̃e nene pisa pan kiena yaru na yum̃aena tap̃ena lala, pisape ‘Amiu towe awasup̃e amiu ke sina ga avano, vena avisa kiau visena nene van la, avisavenua ita tom̃e puluk la rui, amio m̃ena ga suri mali tap̃ena lala nap̃a amlapa ruru po, ana suri punu ga lala e kinanena nene tekila ruru la pa rui. Avisa van la avisave monar aimi lele taaga amio ita e p̃ap̃agena nini.’
“Ana la apa apisa pan la sanene, ana la nene asitom korenan ga visena kiena ne p̃arin sup̃e nene, lala sinelan asape asum̃a akila ga suri nap̃a la sinelania. Tai pa kana lokove, a tai sum̃a ga pisuar m̃a kiena yum̃a na wilwilinen suria, a lap̃asia apuarar yaru na yum̃aena kiena ne p̃arin sup̃e la nene, akila piowa pan la, ana am̃emom̃ar la. Ana p̃arin sup̃e nene sinena mimi, ana mligan kiena li na mara lala apano, ana am̃e yeririna viowa la nene amarmare, a asikapi kiela pulkumali.
“Ana p̃arin sup̃e nene pisa pan kiena yeririna lala, pisape ‘Kinanena nene tekila ruru p̃isi rui, ana la nap̃a nepio la p̃isi vena aimi ea, la pe pon re si aimi poli narui, teligan la. Ana inu sineun nesape amiu ataveve narin mrapa tap̃ena lala, ana yaru ai la nap̃a amiu alualia, avio la vena aimi e p̃ap̃agena nini.’ 10 Ana kiena yeririna lala apano akila sanene, ap̃ure yaru la apimi, pe suri korena ga nap̃a visae yaru wo lala pona yaru viowa lala, aimi ga sanene vena akokonia ruru yo na p̃ap̃agena nene.
11 “Pogos nap̃a la asike loyum̃a e yo nene, ana p̃arin sup̃e nene pimi vena talopan la nap̃a apimi, ana e pogos nene naga pisu lala yaru tai, nap̃a pe miyen re mom̃a kulsota wo nap̃a torokin p̃ap̃agena poli, mien ga kulsota tai nap̃a pe tap̃ena ga. 12 Ana p̃arin sup̃e nene piun tan yaru nene, pisape ‘?M̃ara, ko opimi loyum̃a e yo nini sanape, nap̃a ko pe omiyen re mom̃a kulsota wo na p̃ap̃agena poli?’ Ana yaru nene pe pisa re si suri tai pan poli. 13  Mat 8:12, 25:30; Luk 13:28Ana p̃arin sup̃e nene pisa pan kiena yaru na yum̃aena lala, pisape ‘Amiu aviar ruru limana luwoka amio lana luwoka, ana amiu akoven naga va vanua, e yo malolo, e yo nap̃a p̃isi na naga sum̃a taglue, a sum̃a kar luen ga maluena ea.’ ” 14 Ana Yesu pisa, pisape “Ntewa naga pio yeririna la punu ga, ana ve ve moki re nap̃a naga wereplan la ave kiena.”
Suri kiena ne Ntewa a suri kiena ne Sisa
Mak 12:13-17; Luk 20:20-26
15 Ana Varasi lala apanon atap̃ali nap̃a alual naviunena m̃arera lap̃asia vena atap̃ali Yesu ea, nap̃a naga visatam̃e p̃ele ga. 16 Lala apisayu m̃aga pano-o p̃isi narui, ana lala mligan kiela nalogena lap̃asia amio m̃ena ga lap̃as e p̃egas kiena ne Erot, apimi puna ne Yesu. Ana la nene akila kotalia naga e visena wo lala, la apisa apisape “Navianiena, imimi mekilia nap̃a ko ope yaru mesmesu tai. Kiom̃a visena lala punu ga pe lelaga, a ko opian ke yeririna lala e p̃elaga nap̃a Ntewa naga sinenania. Ana ko pe opisu re ga yaru lap̃as po poli, ana ko opisu yeririna punu ga marana taaga ga. 17 ?Suri ne nanene narui, imimi mesitom mesape ko ovisali van imimi, nap̃a kieta navisaluaena pisa sanape? ?Pisa pisape, mesmesun ga nap̃a ita le Yu lala toul takis va Sisa, nap̃a pe p̃arin sup̃e kiena ne le Rom lala, pona pe mesmesu re na sanene poli?”
18 Ana Yesu kilia m̃aga nap̃a la sinelan asape akila kare naga, ana naga pisa pisape “Kiamiu visena lala po nap̃a po, ana losinemiu lala piowa a kona rui. ?Amiu asum̃a atap̃ali inu ke sanene vanon ya? 19 Poga ga, amiu ala kilavaru na ulen takis tai imi.”
Ana amla tai pimi, akian pania, 20 ana Yesu piun tan la, pisape “?Ane marana na teke e narin kilavaru nene? ?A ane kiena kia nene?”
La apisa apisape “Marana ne Sisa nene, a kiena kia m̃ena ga.”
21 Ana naga pisa pan la, pisape “Poga ga, suri nap̃a kiena ne Sisa, amiu ala va Sisa, a suri nap̃a kiena ne Ntewa, amiu ala va Ntewa.”
22 Ana pogos nap̃a la amloge visena nene, amilan pap̃isi, ana amligan Yesu ap̃ure apano.
La nap̃a amare, p̃isi na amal sina
Mak 12:18-27; Luk 20:27-40
23  Yum̃aena 23:8Ana e ke e legiena nene narui, le Satusi lap̃as apimi puna ne Yesu, la sinelan asape aviun suri tai tan naga e lepas nap̃a lala amlelaga m̃arera ea, nap̃a la amlelaga asape yaru la nap̃a amare, tap̃atete amal sina e legiena maro. Vanon suri ne nanene apiun tan Yesu sanini, apisa apisape 24 “Yesu, ko nap̃a ope navianena, imimi sinemimi mesape meviun tan ko, mesape sanape e visena tai nap̃a yermarua Mosis pisa nanua sumo. Naga pisa pisape visae yaru tai mare tan wona, nap̃a pe narila re poli wa, naga wenla monar talopa sina amio letano nene vena ve wona. E p̃elaga nene, p̃isi na sira nene kilia war narila tai, vena uarar kia kiena ne wona na yerm̃ene nap̃a mare ne, vena kia nene mali m̃aga. 25 Poga ga, ana e um̃a tai pun imimi, welelai la olua. Kiela m̃earu talopa, ana naga pe narina re tai poli wa ana naga mare tan wona, ana wenla nasiraunia p̃ere leinia pe wona. 26 Ana wenla nene naga mare tan m̃ena ga, a welelai na telu kila m̃ena ga sanene, pano-o tol welelai na olua, la punu ga amare tan sira nene. 27 A siraun e wona la punu ga, sira m̃ena ga nene mare. 28 ?Ana ko ovisali suri nene: e legiena maro, pogos nap̃a apisa ke apisape p̃isi na yaru la amal sina, p̃isi na sira nene na ve wona ai, vanon nap̃a naga talopa amio punu welelai la olua nene p̃isi rui?”
29 Ana Yesu pisa pisape “Peraga, kiamiu sitomena pa pe wowe la, vanon nap̃a amiu pe akilia re ya nap̃a Visena Wa kiena ne Ntewa pisa poli, a amiu pe akilia re m̃ena ga ya nap̃a naga kiena nam̃areraena keviu kilia kila poli. 30 Pogos nap̃a yaru lala amal sina, p̃isi na lala ave saga navisi kiena ne Ntewa lala ma e peni narui, ana p̃isi na ve akila re si suri nene natalopaena. 31-32 ?A e lepas na malena si nene, ana Visena Wa tai kiena ne Ntewa sum̃a ga naga kilia iila ita e nene, pona amiu na pe apuloli re poli yo wa? Visena nene pisa sanini, pisape ‘In na nepe Ntewa kiena ne Epraam, Aisak, a Sekop.’ ?Ana visena nene pisa ya? La telu nene la amare e yomarava nini nakonua rui, ana kas moki na moki p̃aro rui, ana Ntewa pisa ga visena nene na wa, nap̃a pisape naga pe kiela Ntewa. Sanene na kiena visena naga kana kinasia sape la telu nene la amare e yomarava, ana la amal kemua puna na wa. Ntewa pe sinenan re sape kiena yeririna lala la ave yaru nap̃a mare la poli, ana naga sinenan sape naga ve Ntewa kiena ne yeririna la nap̃a la amali.”
33 Ana pogos nap̃a p̃ina na yeririna lala amloge visena kiena ne Yesu nene, la amilan suri lala nap̃a naga sum̃a pian la ke ea.
Navisaluaena na keviu lua
Mak 12:28-34; Luk 10:25-28
34 Ana pogos nap̃a Varasi lala amloge nap̃a Yesu kila Satusi lala pe akilia re si suri tai nap̃a avisa poli, ana la akila narin viorena tai p̃isi, ana apimi puna Yesu, la m̃ena ga asape akilalia. 35 Ana la yaru tai, nap̃a la apisu sane naga pe manmarua ruru e Navisaluaena, naga piun naviunena tai pan Yesu, pisape 36 “?Navianena, inu sineun nesape ko ovisawal li, ovisave e visena la punu ga nap̃a sike e kieta Navisaluaena, nape nap̃a keviu, a to metavan la tap̃ena la sane?”
37 Ana Yesu pisa pania, pisape “Visena Wa pisa sanini, pisape ‘Ntewa na mava nap̃a naga pe kiom̃a Ntewa, ko monar ositom naga e losinem̃a wetelu, a e kiom̃a malena wetelu, a e kiom̃a sitomena wetelu.’ 38 Nanene naga pe navisaluaena p̃esia, a nap̃a naga keviu pap̃isi. 39 A navisaluaena na lua nene nap̃a naga keviu m̃ena ga sa ke ga nasumo nene, naga pisa sanini, pisape ‘Ko monar ositom nalavis pum̃a lala, okila wo van la, ve sa ke nap̃a ko ositom ko m̃aga.’ 40  Luk 10:25-28Navisaluaena la lua nene, ape purp̃es nen navisaluaena tap̃ena lala kiena ne Mosis, amio m̃ena ga visena kiena ne navisawalena lala, nap̃a asike e kieta Tusi Wa.”
Navisaarena naga pe Ntewa kiena ne yermarua Tepet
Mak 12:35-37; Luk 20:41-44
41 Ana e pogos nap̃a Varasi lala asike veraga amio Yesu sanene, naga m̃ena ga piun naviunena tai pan la, pisape 42 “?E kiamiu sitomena lala, asape p̃isi na Navisaarena m̃alivi e lus kiena ai?”
Ana la apisatam̃ea, apisape “P̃isi na naga ve lus kiena ne yermarua Tepet nene nap̃a naga pe p̃arin sup̃e sumo.”
43-44 Ana Yesu piun sina ga tan la, pisape “?Ee, nap̃a amiu apisa na pe lelaga, ana sanape nap̃a Ninuna Wa sike e Tepet, ana Tepet pisi, pisa pisape
‘Ntewa na mava pisa pa kiau Sup̃e, pisape
“Ko ototano pun inu e lepas na p̃amarua, otom̃ate m̃a vano-o, p̃isi na inu neligan kiom̃a nasinekar lala aimi ve sa narin takue na vilanvanen lam̃a ea.” ’ Yauena 110:1
“E yo nene tepisu nap̃a Tepet naga sum̃a pio Navisaarena nene pisape Navisaarena naga pe kiena Sup̃e. 45 ?Ana vanon nap̃a Tepet pisa sanene, a sanapen nap̃a amiu apisa apisape Navisaarena nene naga molue ga e Tepet, ana naga pe kiena lus ga tai?”
46 Ana pe yaru re si tai nap̃a kilia visa si navisatam̃eena tai va Yesu, a siar m̃ena ga e legiena nene, pe yaru re si tai nap̃a kilali si Yesu e naviunena la poli.

22:13 Mat 8:12, 25:30; Luk 13:28

22:23 Yum̃aena 23:8

22:40 Luk 10:25-28