3
M̃ak na lima, naga pa e sum̃are nae Satis, naga sum̃are nap̃a momalio ga mon m̃aga
“Monar osiri si m̃ak va va navisi na pulkumali na sum̃are nae Satis, ovisa sanini, ovisave ‘Visena nene nap̃a pimi pan amiu ne, pimi kome naga nap̃a pisuar ke ninuna la olua kiena ne Ntewa amio kana verue ne la olua.
“ ‘Naga pisa pan amiu sanini, sape “In na nekilia ruru kiamiu yum̃aena lala. Amiyeluar amiu pap̃isi, asape kam na sum̃are tai nap̃a mal ruru po, ana peraga, in na nekilia ruru pap̃isi kam na amare ga am̃eke na. Nagane pe pogos nap̃a kam na akirava towe narui. Kiamiu yum̃aena lala, in na nom̃al sane e visuena kiena ne Ntewa, kam na pe akila make ruru re poli, a kam na akila pe po re nenaga. Kiamiu kapi pe kovio make re poli wa, ana naga sum̃a panon ke nap̃a lavis mare narui, ana komin sur ne nanene, nepisa ruru pan amiu nesape kam na monar ayum̃aen ruruia vena imi wo sina.
Mat 24:43,44; Luk 12:39,40; Nakilol 16:15“ ‘ “Visae ve sanene, kam na monar asitom̃al si visena wo la nap̃a amloge, a amla rui. Alogear ruruia, a avilon kiamiu malena wasup̃e si na, komin nap̃a visae ve atavilo re, nekilia nevisa nena van amiu sanini, yoko neim nom̃alivin amiu sane yar na vinauen tai nap̃a kam na tap̃atete akilia.
“ ‘ “Ana lelaga, nekilia nesape kam nae Satis, kam pe moki re poli nap̃a asum̃a pogaga, nap̃a pe akila re m̃ala kulsota la namname poli sane lap̃asia. La ke narui amekiki ruru nenaga, ana yoko ayen sur yuwowo, ayaloro amio inu meva e kiau yo. Nakilol 20:12, Mat 10:32; Luk 12:8Yar a nap̃a taulu naviowaena, naga m̃ena yoko ayowa ruru wo e kulsota yuwowo la ne sanene. Naga, kiena kia tap̃atete nena neyumulua e tus namalena pogos tai, ana yoko nekilologia naga va Ata amio kiena navisi lala, nevisave yar nene naga pe kiau yar lelaga nena napo.
“ ‘ “Yar nap̃a kiligana teke na, popon naga loge kilia ya nap̃a Ninuna ne Ntewa sum̃a pisawal ke pa p̃egas nen li nalelagaena lala.” ’ ”
M̃ak na orai, naga pa e sum̃are nae Pilatelpia, naga sum̃are nap̃a pulmas wo na kilaen yum̃aena sike e marana
“Monar osiri si m̃ak va va navisi na sum̃are na pulkumali nap̃a Pilatelpia, ovisa sanini, ovisave ‘Visena nap̃a pimi pan amiu ne, pimi kome naga nap̃a pe wa, a pe lelaga, nap̃a naga ke narui naga p̃ar ke ki na kiluaen pulutava m̃ana P̃arin Sup̃e Tepet nanua. Ya nap̃a naga vietavania, tap̃atete si yar tai kotawea, a ya nap̃a naga kotawea, tap̃atete si yar tai vietavania.
“ ‘Naga pisawal pan amiu sanini, sape “In na nekilia ruru kiamiu yum̃aena rui. Ana monar avisu ruruia, in na nevietava e pulutava tai van amiu nap̃a yar tai tap̃atete si kotawea. Nekilia m̃a nap̃a kiamiu m̃areraena ve tokak ga, ana nekekara pap̃isi nap̃a apuarar ruru ke kiau visena, a pe akila kare re kiau kia nap̃a teke e amiu poli.
“ ‘ “La nap̃a ataveve ke Yermare, la apa ke lele taaga vena avisirlua kiela p̃egas, a la apisa ke asape la ape le Yu nena napo, ana pe sa re nene poli, apisokan ga. Ana siraunia yoko nekila la nene aim akinai e lamiu vena avisu kilale sane pe kiau sitomiena su re e la poli, ana sike ga e amiu.
10 “ ‘ “In na nepisa m̃a pan amiu nanua rui nesape monar asum̃al m̃arera amio sitomen la nap̃a piayavi silaga, ana nepisu sane apuarar ruru kiau visena nene. Komin sur ne nanene narui, nekilia nevisaar van amiu sane visae pupia naloge viowaena yoko imi e yomarava vena kilali la nap̃a asike ea, ana yoko in na nesuwo amiu ruru nena ga, yoko sur nene tap̃atete tol amiu.”
11 “ ‘ “Ve ve piavi re, neimin amiu sina. Ya nap̃a asum̃al asike e rui, monar auarar ruru m̃a vano-o neim noworun amiu, ana yoko akilia ala kiamiu nalaena, ana tap̃atete yar tap̃ena kilia warlua kiamiu karo na p̃arimiu nap̃a pe kol vetan amiu. 12  Nakilol 21:2Yar nap̃a taulu nakilaliena make ga vano-o neimi, yoko noure naga imi sane pupia kemrap̃e na loyum̃a e yum̃a wa m̃ana Ntewa, yoko yar nene sulue sike loyum̃a nene narui. Yoko neyowauia naga amio kia la nap̃a nesiri se ea, sane kia kiena ne kieta Ntewa, a kia kiena ne pupia pulkumali, na Yerusalem viu, nap̃a mligan ma e peni kiena ne kieta ne Ntewa pitomi, a amio la nene, yoko nesiri m̃ena kiau kia viu ea.
13 “ ‘ “Yar nap̃a kiligana teke ea, popon naga logekilale ya nap̃a Ninuna ne Ntewa sum̃a pisawal ke pa p̃egas nen li nalelagaena lala.” ’ ”
M̃ak na olua pa e sum̃are nae Laotisia, naga sum̃are nap̃a pa piowa rui, ana pe asitom re sur poli
14 “Na maro, monar osiri m̃ak van navisi na sum̃are na pulkumali nap̃a Laotisia, ovisa sanini, ovisave ‘Visena nap̃a pimi pan amiu pimi kom pun naga nap̃a pe p̃arin sur make ga, nap̃a naga ga kilia visave “Sanene.” Naga masisu pona pe lelaga e Ntewa vano tol nap̃a kana kuruta mlau, a naga pe sup̃en wetelun yomarava nap̃a Ntewa siia.
15 “ ‘Naga pisawal pan amiu sanini, sape “In na nekilia ruru kiamiu yum̃aena lala, a nekilia nevisu kilale sane pe kiamiu sitomena la manin manene re poli, a pe pisun manene ruru re m̃ena poli. Popon manene la nap̃a visae sinom̃an omanini, ko omanin ruruia, pona visae ovisunu, ovisun ruruia, ana nap̃a sinemiu la peve lua ga sanene, p̃elaga nene pe sineun re nenaga. 16 Ana komin nap̃a sinemiun amanini a sinemiun avisun sanene, in na nesape neluelua amiu e logou narui.
17 “ ‘ “Kam na asape amiyuwon polo kiamiu sur wo la mokliu, ana kam na asape tap̃atete yar tai kilia la sur van amiu, kam na amla ke rui. Ana peraga, e kiau navisuena pe sa re nene poli. Kam na pe apisu kilale amiu re poli, ana pe kiamiu sur wo re nena tai, kam na limamiu koren ga, kilamaramiu p̃ala, a yepemiu mian ga. 18 Nevisa van amiu, popon awasup̃e si aim pun inu, aim awar kol nini nap̃a kap kekan van kana namname rui, vena akilia alarar sur wo tai e limamiu. A popon aim awar kulmrae la nap̃a miyuwowo, vena akalo amiu, vena ve amawa re, a popon aim awar m̃aki na vilanen e kilamaramiu, ana vena akilia akirava sina.
19  Le Yu lala 12:6“ ‘ “Yaru ai nap̃a sineu siia, monar nevis vania vena nakawe ruru kiena malena, ve sanene, monar ala kiau visena lala, ana avilopu amiu. 20 Ayagogo ruruia! In na nesum̃al nesum̃a nesigariga ke pulutava na kiom̃a malena. Ko nap̃a ologe pulgou pio, ovietavan inu, neim̃asu loyum̃a italua tesun, italua tekinana.
21 “ ‘ “Naga nap̃a sum̃al m̃arera vano-o taulu naviowaena lala, netam̃an vania sane naga topae amio inu e leleu wa na totanoena, sa ke ga nap̃a in m̃ena netaulu kiau nasinekar, ana siraunia Ata p̃ere inu netotano ke nemio e lelena wa na totanoena.
22 “ ‘ “Yar nap̃a kiligana teke ea, popon naga logekilale ya nap̃a Ninuna ne Ntewa pisawal ke pa p̃egas nen li nalelagaena lala.” ’ ”

3:3 Mat 24:43,44; Luk 12:39,40; Nakilol 16:15

3:5 Nakilol 20:12, Mat 10:32; Luk 12:8

3:12 Nakilol 21:2

3:19 Le Yu lala 12:6