2
Ntewa naga taaga lip̃ere yaru lala
Mat 7:1; Luk 6:37Sanene, visae ko na yere Yu tai nap̃a osum̃a opisu ke napiowaena kiena yaru tap̃ena la nene, yoko ositom ve sanape? Pona ositom osape ko na opo, la apiowa ga, ana peraga, napiowaena nap̃a teke e ko maran taaga, ana tap̃atete si ovisa sur tai. Ko ope yar na lip̃ereen yar tap̃ena lala, ana osum̃a omlip̃ere ko ke ga ne, komin osum̃a okila ke sur torokin ke nap̃a omlip̃ere la vanonia. Ana sane tekilia m̃aga, yoko Ntewa la nakoaena va la make nap̃a akila piowa sanene maran ve taaga.
Pona ko tai nap̃a ositom ke osape ko na opo yo, komin nap̃a opis ke pa yar na kilaroen navisaluaena, ana ko m̃ena ga osum̃a okilarovia, ana pe pon re ositom ovisave yoko nakoaena nap̃a Ntewa lavia tap̃atete tol ko. Pona ositom ke osape Ntewa pe lemam pap̃isi yo, naga sinen miye yaru, pona kiena sitomena piavi, nane ositom ke osape tap̃atete kila sur tai van ko yo? Ee, Ntewa po pap̃isi sane osum̃a opisa ke ne, ana kiena lemamiena pe tam̃an ko re nap̃a osum̃a okilaroro navisaluaena poli, ana vena were koena ovilon ko vetan mlamulena viowa nap̃a osike ea.
Ana ko na pe otam̃an re nena nap̃a ovilon ko poli, okila luen ga p̃ar m̃arera pa m̃aga, ana sanene osum̃a okila nap̃a omiuonpolo ke kiom̃a nakoaena lala vano tol pogos nap̃a yoko sinemimiena kiena ne Ntewa lip̃ere nena yar lala. E pogos nene narui yoko naga vion plan van yar lala toroki taveve sa nap̃a la asum̃a akila ke ne.
Sane yeririna la p̃asa, apa rurula ga, asum̃a akilakila ke ga p̃elaga wo la silaga vena kiela kia la wo e marana Ntewa, akilia kila nap̃a atol naurarena nae peni. Ya nap̃a Ntewa la van la, naga malena nap̃a ve uro re.
Ana la p̃asa, ape yar na veveyuena, pe amlelaga re e visena lelaga po, asike ga vatanon m̃areraena viowa. Ya nap̃a yoko Ntewa la van la, naga nalip̃ereena nap̃a molue e pupia kiena nasinemimiena ga. Yoko pogos m̃arera amio naloge viowaena imi tol make yeririna la nap̃a akila ke piowa, siar e la nap̃a Ntewa pisir plan la p̃esania, nane le Yu lala, va tol yar tap̃ena la nap̃a pe ape le Yu re poli.
10 A la nap̃a kiela malena po, yoko atol navisa ruruena kiena ne Ntewa, yoko kiela kia su ruru amio naga, kiena sum̃are sike amio la. A naga m̃ena nene siar e le Yu lala, va tol yar la nap̃a pe ape Yu re poli, 11 komin Ntewa naga pe pisuveve re sane yar tai pe tap̃ena poli, ana naga kila po maran taaga pan la.
12 Le Yu la asike vatanon navisaluaena rui nap̃a Ntewa mla pan la, ana visae akilaro navisaluaena nene, yoko Ntewa la nakoaena van la. A yar la nap̃a pe ape Yu re poli, pe atol re navisaluaena nene poli, pona pe akilia re ya nap̃a navisaluaena nene pisa poli yo, ana visae akila viowa, yoko la akovio. Sanene, mlamulena viowa sike e ita punu ga maran taaga, ana yoko Ntewa monar lip̃ere make ita ga.
13 Yar la nap̃a amesmesu e marana Ntewa, pe la re nap̃a akilia ga ya nap̃a navisaluaena pisa poli, ana la nap̃a Ntewa kekaran sape were la, naga la nap̃a kiela malena taveve ruru ke ya nap̃a navisaluaena pisa narui. 14 Yar lap̃asa pe ape le Yu re la poli, amninue navisaluaena kiena ne Ntewa, ana pe sur koren ga, kiela malena po pano-o, kiela p̃elaga sa ga nap̃a navisaluaena kiena ne Ntewa sike amio la rui.
15 La sa ga nap̃a ya nap̃a navisaluaena sum̃a pisa ke ne, sike e losinela rui. Sanene, pogos nap̃a amloge visena kar lala apisa pan la asape ova e nene pona ova e nene, ana kiela sitomena wo sum̃a pisawal ruru ke pan la e ya nap̃a po a ya nap̃a piowa.
16 Sa nap̃a lologena wo nap̃a nesum̃a nemlologonia pisa, pupia legiena nap̃ani sum̃a pimi ke ne, a e pogos nene, yoko Ntewa la va Yesu Kristo vena visuveve ruru sitomena kiena yar lala, vano-o tol sur nap̃a amlawan ruru teke e losinela, a lip̃ere sur la nap̃a akila, vano tol nena nap̃a asitom asape pe yar kilia re poli.
Le Yu lala amio navisaluaena kiena ne Ntewa
17 Nepisu sane popon nevis si va laa sane wa e lepas na sur la nap̃a ita le Yu lala tesum̃a tepisa. Tesum̃a tepisayu ke sanape nap̃a ita ke narui ita na tetaveve ke navisaluaena kiena ne Ntewa, tesitom ke tesape ita ke narui nap̃a Ntewa sinenan ita pa laa sane wa, ana kila narui kieta sitomena la pa manene laa metava.
18 Tepisa ke tesape tesukul ruru po e navisaluaena kiena ne Ntewa, kila narui tesitom tesape ita ga tekilia ruru Ntewa amio kiena nasinenanena, ita ga tekilia ruru sur la nap̃a lelaga pona nap̃a mesmesu napo. 19 Ita tesum̃a tepisa ke tesape ita le Yu ga lala topon nap̃a tesumon la nap̃a pe ape Yu re poli, komin nap̃a tepisape la ape kilamara p̃ala nap̃a pe akilia re mrapa poli. Tom̃ape ita ga tepe yomerarava kien la nap̃a asike e yemalolo, 20 ita ga topon nap̃a takawe ruru yaru nap̃a kila pal mrapa, ita ga tetorokin nap̃a tevian ruru la nap̃a asa ga sisi lala, pe akilia re sur poli.
Ana sineun nesape nevis re e lepas nene, sane pogaga nap̃a tepisu kilale sane navisaluaena kiena ne Ntewa pulen make kiliaena wo lala a visena wo make la rui, ana piowagan ga nap̃a tesum̃a tesape naga pe kieta ga. 21 A sur si tai nap̃a piowa manenea metavan nene, tom̃areran vianen yar tap̃ena lala, ana nepisu sane pe tepian ruru ita re si poli. Visae olologon nap̃a ovisave yar ve vinau re sina, ana popon nap̃a ko na osum̃a ovinau m̃aga? 22 Ko nap̃a opian ke yaru osape monar ve akila re kolau, komin ya ne ko m̃ena okila? A ko nap̃a opisa ke osape nono la nap̃a la amiyum̃aenia, apiowa ga, opisa tanea, ana ko m̃ena ga, pona osum̃a opinaun ke sur la ne pe kol nap̃a amligan sike e kiela lele wa lala, a?
23 E lele nene monar tevisave piowa pap̃isi wa, komin ita la nap̃a top̃arwar ita vanon nap̃a top̃ar Navisaluaena kiena ne Ntewa, ana tesum̃a tekila kare ke sina kia wa kiena kieta Ntewa ne, komin nap̃a tesum̃a tekilaroro ke kiena navisaluaena la nene. 24 Visena Wa pisayu ke kieta p̃elaga nene rui, pisa sanini sape
“Amiu yeririna lala kiena ne Ntewa, kiamiu navisokanena kila sane yar tap̃ena lala asum̃a apisa kare ke kiena kia.”
Yaru nap̃a pe yere Yu kemua lelaga
25 Ko osape ope p̃aviu rui, ana ope Yu kemua lelaga, nanene na po pap̃isi. Ana sur nene miila ko visae ologear ga navisaluaena kiena ne Ntewa. Ana visae okilarovia, ko ope Yu korena ga, ko opiowa pa Ntewa sa ga la nap̃a pe ape p̃aviu re poli. 26 Ana pona yaru tai pe sa re le Yu la nap̃a ape p̃aviu poli yo, naga pe pe p̃aviu re poli, ana visae yar nene logear ruru Navisaluaena lala, e navisuena kiena ne Ntewa naga imi torokin ga yere Yu narui. 27 Yere Yu naga pe p̃aviu rui a mla ke navisaluaena, ana visae pe mlogear re poli, monar visuar ruruia, visae peraga, yoko Ntewa kovenlua naga, a were tap̃ena nap̃a pe pe p̃aviu re poli ana mlogear kiena navisaluaena.
28 Nanene komin e navisuena kiena ne Ntewa, naga nap̃a pe yere Yu kemua lelaga, pe naga re ga nap̃a pe Yu e kulus poli. Ana p̃aviu nap̃a Ntewa pisu sane lelaga napo, pe nap̃a re ga e tas nen yar vanua poli.
29 Yar nap̃a pe yeririna kiena ne Ntewa lelaga, pe naga re ga nap̃a p̃uarar nasiriena wa e limana poli, ana naga yaru nap̃a Ninuna Wa miyum̃ae ke e losinena, nap̃a kiena malena pilonia pimi po. Yar na sanene, pona yeririna la asitom ke asape naga pe pe yar re tai nene poli yo, ana Ntewa kekaran naga pap̃isi.

2:1 Mat 7:1; Luk 6:37