27
K'e̱ nga kinìkasén Pablo ján Roma
K'e̱ nga jye k'oa̱s'ín kiskoòsòn‑la̱ nga ján si̱ìkasén‑naje̱n Italia, jè Pablo ko̱ xi̱ta̱ xi i'nga xi nda̱yá títsa̱jna, jè kjònga̱tsja xi̱ta̱ sko̱‑la̱ soldado xi 'mì Julio xi ya̱ chja̱ jngoò jtín‑ne soldado xi ts'e̱ César. Tsitjaàs'en‑je̱n jngoò chitso xi ts'e̱ Adramitio xi jye mejèn tíbitjo nga ya̱ tífì jñà na̱xa̱ndá i̱ndiì ndáchikon ts'e̱ nangui Asia. Ti̱koa̱á ya̱á tíjnako̱‑naje̱n Aristarco xi ya̱ i̱'nde‑la̱ Tesalónica, na̱xa̱ndá xi chja̱‑ne nangui Macedonia. Nga komà inchijòn, ijchò‑je̱n Sidón. Jè Julio ndaà kijtseè ikon Pablo; kitsjaà'nde‑la̱ nga kiìkon amigo‑la̱ mé‑ne nga si̱ìs'in‑la̱. K'e̱ nga itjo‑naje̱n Sidón, k'oa̱á s'ín tsanguì‑je̱n xijngoaà nangui jiìn‑ndá Chipre, nga jè tjo̱, kondra̱ tsa̱je̱én tí'ba. Tsitjaàjto‑je̱n i̱jiìn ndáchikon i̱'nde ts'e̱ Cilicia ko̱ Panfilia; ijchò‑je̱n Mira, na̱xa̱ndá xi chja̱‑ne nangui Licia.
Jè xi̱ta̱ sko̱‑la̱ soldado kisakò jngoò‑la̱ chitso xi na̱xa̱ndá Alejandría ts'e̱; ya̱á kisìkas'en‑naje̱n nga ján tífì Italia. Kjìn na̱chrjein tsitjaàjiìn‑je̱n ndáchikon nga ta̱fì ta̱fì tsanguì‑je̱n; chjá ijchò‑naje̱n ya̱ kixi̱‑la̱ Gnido. Jè tjo̱ mìkiì tsjá'nde‑naje̱n nga onguí kixi̱‑je̱n; tsitjaáhi̱ndiì‑la̱‑je̱n nangui Creta ya̱ kixi̱‑la̱ na̱xa̱ndá Salmón. Tseé kjo̱'in ki'nè‑je̱n nga tsitjaàjiìn‑ndá‑je̱n kóho̱kji i̱ndiì ndáchikon ts'e̱ Creta. Chjá ijchò‑naje̱n i̱'nde ñánda 'mì Buenos Puertos ya̱ chrañàt'aà‑la̱ na̱xa̱ndá Lasea.
Jyeé kjìn na̱chrjein tsato; jyeé 'ñó kjo̱xkón tjín‑la̱ i̱jiìn ndáchikon, nga jyeé nchrobá machrañà na̱chrjein cho̱ 'nchán [k'e̱ nga 'ñó 'ba tjo̱]. K'oa̱á ma‑ne jè Pablo kitsò‑la̱ jñà xi̱ta̱:
10 ―'A̱n, k'oa̱á s'ín machi̱ya‑na, ndi̱yá jè, 'ñó tse kjo̱xkón tjín‑la̱; jchi̱jaá‑la jè chitso ko̱ ch'á xi 'ya, skanda jñá, mejèn tsà si̱chijaá yijo‑ná.
11 Jè xi̱ta̱ sko̱‑la̱ soldado, ìsa̱á ndaà kiì'nchréñijon‑la̱ jè nei‑la̱ chitso ko̱ jè xi̱ta̱ sko̱‑la̱ xi tísíxáko̱ chitso mì k'oa̱á‑ne koni kitsò Pablo. 12 Ya̱ i̱'nde jè, mìkiì ndaà choòn nga ya̱ sasíjna chitso na̱chrjein ch'o 'nchán. Xi̱ta̱ xi ya̱ títsa̱jnaya chitso, kjìn ma xi ngásòn kitsò nga ki̱tjokàjiìn Buenos Puertos; ján kjoi̱ Fenice, jngoò i̱'nde xi ndaà choòn xi chja̱‑ne Creta ñánda bijchó sinchá chitso nga ya̱ fahas'en jngoò chrja‑la̱ ndáchikon ya̱ nga kixi̱‑la̱ ko̱ ngaskón‑la̱ ñánda kahatji‑ne ts'oí; ya̱á kítsa̱jna na̱chrjein ts'e̱ cho̱ 'nchán.
K'e̱ nga ts'a tjo̱ xkón
13 Jñà xi̱ta̱ xi síxáko̱ chitso, k'e̱ nga kijtseè nga indaà ts'a tjo̱ xi inchrobà‑ne ya̱ i̱'nde sur, k'oa̱á s'ín kisìkítsjeèn nga jyeé ko̱ma ki̱sòn‑ndá; itjo‑je̱n, tsanguisòn ndá‑je̱n ya̱ i̱ndiì nangui Creta. 14 Xi komà i̱skan nga jye tjaájiìn‑ndá‑je̱n, j'iì tjo̱xkón xi inchrobà‑ne ya̱ i̱'nde norte. 15 Kiìko̱ jè chitso koni s'ín fì tjo̱. Ngaje̱n, mì ti̱ kiì ma nìkáfaya‑naje̱n jè chitso, nga jè tjo̱, mìkiì tsjá'nde‑la̱; ta sa̱á ta kits'iì'ndeé‑la̱je̱n nga k'oa̱s'ín kiìko̱‑naje̱n jè tjo̱. 16 Tsitjaàjto‑je̱n i̱jto̱n íts'i̱n i̱'nde Cauda; i̱'nde jè, mì ti̱ k'oa̱á 'ñó tí'ba‑ne tjo̱; chjá kitjoé‑naje̱n jè chitso jtobá xi tjíndófe‑la̱ i̱jto̱n íts'i̱n jè chitso je. 17 K'e̱ nga jye kitjoé‑naje̱n jè chitso jtobá, i̱kjoàn na'ñó tsibí'ñókjá‑ne jè chitso je nga mì ki̱xo̱ña‑jèn. Jñà xi̱ta̱ xi síxáko̱ chitso, tsakjón‑la̱ tsà ya̱ ska̱jiìn‑'ñó ya̱ i̱'nde ñánda 'ñó 'ncha tsomì ñánda 'mì Sirte. Koií kiskìnáje̱n‑ne jè nikje ts'e̱ chitso xi 'mì vela; tà k'oa̱á s'ín kiìko̱ jè tjo̱. 18 Nga komà inchijòn, jè tjo̱xkón, tákó 'ñó jchán tí'ba. K'e̱é tsachrje jñà ch'á xi 'ya chitso; tsibíxteèn‑jiìn ndáchikon [mé‑ne nga ìsa̱ jna̱ komà‑ne jè chitso]. 19 Xi komà jàn na̱chrjein, ti̱koa̱ tsachrje tsojmì xi mochjeén‑la̱ nga síxáko̱ chitso. Tsibíxteèn‑jiìn ndáchikon. 20 Kjìn na̱chrjein mì ti̱ kiì ki'ya‑naje̱n ts'oí ko̱ ni'ño nga 'ñó 'ncha ifi nga jtsí xkón tíbanè‑na̱je̱n. K'oa̱á komà‑ne nga chixón‑je̱n nga mì‑la ti̱ kiì ndaà ki̱tjokàjiìn‑naje̱n ndáchikon.
21 Nga jyeé kò kjìn na̱chrjein mì ti̱ kiì bichi‑naje̱n, Pablo tsasìjna kixi̱, kitsò‑la̱ jñà xi̱ta̱:
―Ndaà‑la komà tsà kina'yàñijon‑ná koni kixan‑nò; tsà mìkiì itjokàjñaá ya̱ i̱'nde Creta, mì‑la kiì k'oa̱s'ín tímat'iaán nga kjo̱'in titsa̱nìkjiaán koa̱ kinìchijaá tsojmì‑ná. 22 Ta̱nga i̱'ndei̱, kì makájno‑nò; ni̱jngoò xi̱ta̱ ki̱yá; tà jè chitso xi jchi̱ja. 23 Na̱ti ni̱tje̱n kò'biì jngoò‑na nijñá; jngoò àkja̱le̱ kòf'iìkon‑na xi Nainá kàsíkasén, jè Nainá xi 'a̱n fìt'aà‑la̱ koa̱ 'a̱n sìxá‑la̱, 24 kàtsò‑na: “Pablo, kì tsakjoòn‑jèn; kjo̱'ñó tjín‑ne nga kìjchoi nguixko̱n César, xi̱ta̱xá ítjòn ts'e̱ Roma. Nainá, k'oa̱á tjín kjo̱ndaà xi tsjá‑lè nga ni̱jngoò xi̱ta̱ ki̱yá xi ya̱ títsa̱jnayako̱‑lè chitso.” 25 Jñò, 'ñó t'è‑là takòn. 'A̱n mìkiì sìkájnoa. 'Beé‑la takoàn, k'oa̱á s'ín ki̱tasòn koni kàtsò‑na jè àkja̱le̱. 26 Ta̱nga ya̱á kìjcho kat'aà'ñó‑la̱á jngoò nangui jtobá xi kjijnajiìn‑ndá.
27 K'e̱ nga jye komà jò xomàna̱ nga tjaàjiìn‑je̱n ndáchikon Adriático, jè tjo̱ fìjen fìkjáko̱ jè chitso. Jngoò ni̱tje̱n, ijchò‑la̱ tsà osen ni̱tje̱n, jñà xi̱ta̱ xi nchisíxáko̱ chitso, kijtseè nga jyeé kjo̱meè bijcho chrañàt'aà‑la̱je̱n nangui. 28 Kisìchi̱ba̱ kó kji na̱nga̱ kijna nandá; kijtseè nga kaàn chrj'oòn jngoò metro na̱nga̱ kijna. K'e̱é nguì ko̱ kji kiì ìsa̱; i̱kjoàn kisìchi̱ba̱ ìjngoò k'a; jye kaàn itoò metro tjín‑la̱ nga na̱nga̱. 29 Kitsakjòn‑la̱ tsà jñà nda̱jo̱ nandá ska̱kjoòko̱ jè chitso. Ñijòn ki̱cha̱ iì xi gancho̱ kjoàn kisìkatsjoòjiìn tàts'en chitso mé‑ne nga ki̱tsobà'ñó‑ne nangui nga mì ti̱ kiì ko̱ma kjoi̱‑ne jè chitso; i̱kjoàn tsibítsi'ba‑la̱ Nainá nga ni̱to̱n kàtas'e i̱sén. 30 Ngats'iì jñà xi̱ta̱ xi síxáko̱ chitso mejèn tsanga chijé; k'oa̱á kis'iìn koni tsà jñà ki̱cha̱ iì xi gancho̱ kjoàn ki̱nchangui'ñó sko̱ chitso nga ki̱tsobà'ñó nangui; tsibíts'ia̱ nga kiskinìjen‑jiìn nandá jè chitso jtobá. 31 Ta̱nga jè Pablo kitsò‑la̱ jè xi̱ta̱ sko̱‑la̱ soldado ko̱ soldado xi i'nga:
―Tsà jñà xi̱ta̱ koi ko̱nga, jñá, mìkiì ko̱ma ki̱tjo̱jñaá nandá.
32 Jñà soldado tsate'ñó jè chitso jtobá. Kiskaàjiìn ndáchikon.
33 K'e̱ nga jye kis'e i̱sén, jè Pablo kitsò‑la̱ ngats'iì xi̱ta̱:
―Jyeé tjín‑la̱ jò xomàna̱ nga titsa̱jnachjaán nga chiñá‑lá mé xi ko̱mat'iaán. 34 Bìtsi'bà‑nò, mochjeén‑né nga ti̱chioò mé‑ne nga s'e̱‑nò nga'ñó. Ngats'ioò, ni̱mé xi ko̱mat'ioòn, skanda ni̱jngoò xi si̱ìchja jngoò tsja̱ skoò.
35 Pablo, k'e̱ nga jye o̱kitsò, kiskoé i̱nchra̱jín, kitsjaà‑la̱ kjo̱ndaà Nainá nga nguixko̱n ngats'iì xi̱ta̱. Kisìxkoa̱ya; i̱kjoàn tsakjèn. 36 Ngats'iì xi̱ta̱, kjòtsja yije‑la̱; ti̱koa̱ tsakjèn kóho̱tjín. 37 Jò sìndo̱ ko̱ jàn kaàn ko̱ chrj'oòn jngoò ma‑naje̱n xi ya̱ titsa̱jnaya‑je̱n chitso. 38 K'e̱ nga jye komà ndaà chichi yije‑je̱n, jñà ch'á trigo kisíxteèn‑jiìn ndáchikon mé‑ne nga ìsa̱ jna̱ komà‑ne jè chitso.
39 K'e̱ nga jye itjokàtji ts'oí, jñà xi̱ta̱ xi síxáko̱ chitso, mìkiì beèxkon kó 'mì nangui ñánda ijchò‑je̱n, ta̱nga kijtseè‑né nga tjín jngoò i̱'nde ñánda fahas'en jngoò chrja‑la̱ ndáchikon ñánda 'ñó 'ncha tsomì; mejèn k'oa̱s'ín kiskinì chitso tsà ko̱ma ya̱ ska̱jiìn‑'ñó tsomì. 40 Tsate na'ñó xi tjít'aà'ñó chitso; jñà ki̱cha̱ iì xi gancho̱ kjoàn, ya̱á kisìyijòjiìn ndáchikon; kiskíjnda̱'ñó jñà yá xi síxáko̱ nga fìko̱ kixi̱ chitso. I̱kjoàn kiskímiìtje̱n jè nikje xi sinchá tjo̱ nga fàhitje̱n chitso. I̱kjoàn tsibíts'ia̱ nga kiì kixi̱ ñánda kijna nangui xi 'ñó 'ncha tsomì. 41 Ta̱nga ya̱á kiì kaàjiìn‑'ñó ñánda 'ncha tsomì ya̱ i̱jiìn ndáchikon. Jè sko̱ yá chitso, kiskaàjiìn‑'ñó; mì ti̱ kiì ko̱ma kisìhiníyá‑ne. I̱kjoàn kjòts'ia̱ nga kjòxkoa̱ya jè tàts'en chitso nga jè nga'ñó‑la̱ nandá kisìxkoa̱ya.
42 Jñà soldado mejèn kisìk'en jñà xi̱ta̱ xi kjo̱'in nchifì nga majìn‑la̱ nga ko̱nga ya̱ i̱jiìn ndáchikon. 43 Ta̱nga jè xi̱ta̱ sko̱‑la̱ soldado mìkiì kitsjaà'nde. Jè xi mejèn‑la̱ nga mì ki̱yá Pablo. Tà sa̱á o̱kixi̱ kitsjaà kitsò:
―Yá xi ma‑la̱ nandá, kàtjì ítjòn mé‑ne nga ko̱ma ki̱jchò‑ne ñánda nangui choòn, 44 ko̱ jñá xi̱ta̱ xi i'nga xi mì ma‑la̱ nandá, kàtjìsòn íteè ko̱ tsà jñà yá xkoa̱‑la̱ chitso.
K'oa̱á s'ín komà‑ne nga ndaà ijchò yije‑je̱n ñánda nangui choòn.