23
Jesús acusa a los fariseos y a los maestros de la ley
Nuc'ua e Jesús o zopjü c'o nte 'ñe c'o o̱ discípulo, o xipjiji:
―Nujyo xöpü o̱ ley Mizhocjimi 'ñe yo fariseo, ya ngamaji ra xöpüji yo nte, ra xipjiji ja ga cja c'ü o̱ ley Mizhocjimi c'ü o dyopjü e Moisés. Nguec'ua texe c'o ra xi'tsc'eji yo, nde rí tsjagueji, dya rí jyëzgueji. Pero dya rí tsjagueji c'ua ja ga tsja anguezeji. Na ngueje mamaji c'ü na jo, pero dya cjaji. Anguezeji xipjiji yo nte c'o ley c'o na s'ëzhi, dya sö ra cumpleji. Nguec'ua chjëntjui c'ü ri ät'äji o trapöjö c'o ri tũtüji, c'o me na jyü rgá nduns'üji. Pero anguezeji dya ne ra mbasp'üji ne rí 'naja o̱ ñidyëji. Texe c'o cja yo fariseo 'ñe yo xöpü o̱ ley Mizhocjimi, cjaji c'ü rguí jñanda yo nte. C'ü cjaji, ät'äji xenda na nojo yo ts'icuëro yo tjün't'üji cja o̱ yüdüji 'ñe a nzhẽ'ẽji, nu ja pät'äji o̱ jña Mizhocjimi. Xo ät'äji xenda na maja yo fleco yo 'nüns'ü a squina o̱ bituji. 'Ma cjaji mbaxua, me juajnüji o lugar c'o xe na jo'o ja ra mimiji ra ziji o xëdyi, ngue c'ua yo nte ra jñandaji anguezeji ra mamaji me na joji. Xo 'ñe 'ma pöji cja nintsjimi, me xo juajnüji o lugar c'o na jo nu ja ra mimiji. Me neji ra tsja yo nte ra mbësp'iji t'ëcjañõmü rgá zenguaji cja chõjmü. Me xo ne o̱ mü'büji ra mama yo nte ra xiji xöpüte.
’Pero nu'tsc'eji ín discípulotsc'öji, dya rí ñe'eji c'ü cjó ra xi'tsc'eji xöpüte. Na ngueje 'natjo c'ü in xöpütegueji c'ü nguezgö e Cristo o 'ñempque Mizhocjimi, y texetsc'eji i̱ṉ cjuarmaji. Dya cjó rí xipjiji tata cja ne xoñijõmü c'ü rí sũji nza cja Mizhocjimi. Na ngueje 'natjo c'ü nin Tatagueji; ngueje c'ü bübü a jens'e. 10 Dya xo rí ñe'eji ra xi'ts'iji jmu, na ngueje 'natjo c'in Jmugueji, c'ü nguezgö e Cristo. 11 Nu 'ma i̱ṉ negueji ra mbë'tsc'eji na nojo, ni jyodü rí pjöstegueji cja yo in cjuarmaji. 12 Na ngueje c'o ra tsjapütsjë rrã nojo, ra tsjapüji dya pje rguí muvi c'o. Y c'o dya ra tsjapü na nojo, ra tsjapüji na nojo c'o.
13 ’Nu'tsc'eji i̱ṉ xöpüji o̱ ley Mizhocjimi, 'ñetsc'eji i̱ṉ fariseoji, i̱ṉ cjapqueji na jots'üji pero dya cjuana. Juentsc'eji ra castigaots'üji Mizhocjimi. Na ngueje i̱ṉ c'asp'üji yo nte, ngue c'ua dya unü o̱ mü'büji Mizhocjimi c'ü manda. Nu'tsc'eji dya i̱ṉ jëziji ra mandats'üji c'ü, y c'o ne'e c'ü ra manda Mizhocjimi cja anguezeji, i̱ṉ c'asp'üji.
14 ’Nu'tsc'eji i̱ṉ xöpüji o̱ ley Mizhocjimi, 'ñetsc'eji i̱ṉ fariseoji, i̱ṉ cjapqueji na jots'üji, juentsc'eji ra castigaots'üji Mizhocjimi. Na ngueje i̱ṉ jünbügueji c'o pë's'i c'o ndixũ c'o ya ndũ nu xĩra. Y para dya ra mama yo nte na s'otsc'eji, chaque me mezhe gui dyötqueji Mizhocjimi. Nguec'ua rí xi'tsc'öji, 'ma ra jñün'c'üji ngüenda Mizhocjimi, xenda ra jñu's'üts'üji c'ü rgui sufregueji.
15 ’Nu'tsc'eji i̱ṉ xöpüteji 'ñetsc'eji i̱ṉ fariseoji, i̱ṉ cjapüji c'ü na jots'üji, juentsc'eji ra castigaots'üji Mizhocjimi. Na ngue i̱ṉ pes'eji cja mar i̱ṉ sätc'eji texe cja ne xoñijõmü. I̱ṉ xöpüji yo nte, xa'ma cjó ra 'ñejme c'ua ja nzi gui 'ñejmegueji. Nuc'ua c'o nte c'o ejme c'ua ja gui xiqueji, xenda cja na s'o c'o, que na ngue'tsc'eji. Nguec'ua xenda pë's'i o̱ s'ocüji c'ü rguí möji a ma a linfiernu.
16 ’Nu'tsc'eji i̱ṉ xöpüteji 'ñetsc'eji i̱ṉ fariseoji, i̱ṉ cjapü i̱ṉ jizhigueji nu o̱ 'ñiji Mizhocjimi, pero ya tsot'ü in chögueji i̱ṉ chjëntcjeji nza cja 'na ndëzhö. Juentsc'eji, ra castigaots'üji Mizhocjimi, na ngueje i̱ṉ mamaji: “'Ma cjó c'o ra nädä nzi ga mbãrã ne templo, dya xo rguí muvi 'ma. Nguec'ua dya ni jyodü ra mama c'o na cjuana. Pero 'ma cjó c'o ra nädä c'o traste de oro c'o bübü a mbo cja ne templo, ni muvi 'ma c'ü ra nädä. Nguec'ua ni jyodü ra mama c'o na cjuana”, i̱ṉ eñeji. 17 Nu'tsc'eji ya tsot'ü in chöji, dya i̱ṉ pãrãji ja ga cja. Rí xi'tsc'öji c'ü xenda ni muvi ne templo, que na ngueje c'o traste de oro c'o bübü a mbo. C'ü na sjũ c'o traste de oro, je ni 'ñeje cja ne templo. 18 Dya xo i̱ṉ cjapüji me ni muvi c'e arta nu ja pö'tp'üji animale Mizhocjimi, cja rrũ ndü'tp'üji nu. Na ngueje i̱ṉ mangueji: “'Ma cjó c'o ra nädä nzi ga mbãrã c'e arta, dya ni muvi 'ma c'ü ra nädä. Pero 'ma cjó c'o ra nädä c'o animale c'o tjü'tp'üji nu, ni muvi 'ma”, i̱ṉ eñeji. 19 Nu'tsc'eji ya tsot'ü in chöji, dya i̱ṉ pãrãji ja ga cja. Rí xi'tsc'öji c'ü xenda ni muvi c'e arta, que na ngue c'o animale c'o tjü'tp'üji Mizhocjimi nu. Na ngue c'ü na sjũ c'o animale, je ni 'ñeje cja c'e arta. 20 C'ü ra nädä nzi ga mbãrã c'e arta, nädä 'ma c'e arta 'ñe texe c'o animale c'o tjü'tp'üji Mizhocjimi nu. 21 C'ü ra nädä ne templo, xo nädä 'ma Mizhocjimi c'ü bübü cja ne templo. 22 C'ü ra nädä nzi ga mbãrã a jens'e, nädä 'ma c'ua ja manda Mizhocjimi, xo nädä 'ma Mizhocjimi c'ü manda nu.
23 ’Nu'tsc'eji i̱ṉ xöpüteji 'ñetsc'eji i̱ṉ fariseoji, i̱ṉ cjapüji c'ü na jots'üji, i̱ṉ mbeñeji Mizhocjimi i̱ṉ unüji c'o in xits'ajnaji, 'ñe c'o 'ñaja in pjin'ñoji. Na jo rí tsjaji a cjanu, dya rí jyëzigueji. Pero juentsc'eji, ra castigaots'üji Mizhocjimi, na ngue dya i̱ṉ cö'tp'üji 'ñi c'o jña c'o xenda ni muvi cja o̱ ley Mizhocjimi. Mama c'e ley rá cjaji c'o na jo, 'ñe rá juentseteji, 'ñe rá cumpleji c'ua ja nzi rgá mamaji. Nujyo, nguejyo xenda mi jyodü rvi tsjagueji yo. 24 ¿Ja rgá sö rí jíchiji yo dya pãrã ngue c'ua ra mbãrãji o̱ 'ñiji Mizhocjimi? Maco ya tsot'ü in chöji, dya xo i̱ṉ pãrãgueji. C'ü ni jyodü rí tsjaji, dya i̱ṉ cjaji. Y c'ü dya nda ni muvi, ngue c'ü i̱ṉ jodü rí tsjaji c'ü. Nguec'ua i̱ṉ chjëntcjeji nza cja 'na bëzo c'ü ro ma cja mëjë ro paxü c'e ndeje ngue c'ua dya ro ts'üt'ü o ts'imörö. Cja rrũ zitjo c'e ndeje, maco ri o'o nu 'na camello.
25 ’Bübü o nte c'o pe'ch'e a xes'e o mojmü 'ñe o xalo, pero dya xibi na jo a mbo. Nguec'ua na s'o a mbo c'o mojmü 'ñe c'o xalo. Je xo ga cjatsc'eji nu, nu'tsc'eji i̱ṉ fariseoji. I̱ṉ xindyëji i̱ṉ tjintsiji c'ü ni xes'ets'üji pero bübü a mbo in mü'büji c'o na s'o; me i̱ṉ jodü ja rgui tsjapü in tsjacjeji c'o pë's'i yo nin minteji. Juentsc'eji ra castigaots'üji Mizhocjimi. 26 Nu'tsc'eji i̱ṉ fariseoji, ya tsot'ü in chögueji, dyäräji c'ü rá xi'tsc'öji. Ot'ü rí jyodüji ja rgá ndin'tsc'i in mü'büji. Nuc'ua, rrã jo c'ü ni xes'ets'üji 'ñe a mbo in mü'büji.
27 ’Nu'tsc'eji i̱ṉ xöpüteji 'ñetsc'eji i̱ṉ fariseoji i̱ṉ cjapüji na jots'üji, juentsc'eji ra castigaots'üji Mizhocjimi. Na ngueje i̱ṉ chjëntcjeji nza cja o panteón cja campo santo. Ch'öxcüji a xes'e c'ü ni 'ñetse na zö, pero a jõmü me jä'ä c'o o̱ ndo'dye c'o añima, 'ñe cjo ts'ë me na xĩ'ĩ. 28 Je xo ga cjatsc'eji nu, a xes'ets'üji i̱ṉ jizhiji c'ü ni mama yo nte na jotsc'eji. Me i̱ṉ cjapqueji c'ü na jots'üji, pero a mbo in mü'büji me bübü na puncjü c'o na s'o.
29 ’Nu'tsc'eji i̱ṉ xöpüteji 'ñetsc'eji i̱ṉ fariseoji, juentsc'eji ra castigaots'üji Mizhocjimi. Na ngueje i̱ṉ cjapüji c'ü na jots'üji, pero dya cjuana. I̱ṉ jä'p'äji panteón c'ua ja dyögüji c'o profeta mi jinguã, 'ñe i̱ṉ ä'tp'äji me na zö'ö c'ua ja dyögüji c'o 'ñaja c'o o tsja na jo. 30 I̱ṉ mamaji 'ma ya ri bünc'eji c'o cjë 'ma mi cãrã c'o ín mboxpalegöji, dya rvi pjösp'ügueji 'ma mi pö't'üji c'o profeta. 31 Nguec'ua i̱ṉ mantsjëgueji ngue o̱ mboxbëchets'üji c'o o mbö't'ü c'o profeta. 32 Nguec'ua rí xi'tsc'öji rí cjuatügueji c'o na s'o c'o xe bëzhtjo ro tsja c'o in mboxpaleji.
33 ’C'o in mboxpalegueji, ma s'oji nza cja o c'ijmi. Nu'tsc'eji je xo ga cjatsc'eji nu. Nguec'ua, ¿ja rgá sö rí c'ueñeji c'ü dya ra jñün'c'üji ngüenda rgui möji a ma a linfiernu? 34 Nutscö rá täjä o profeta 'ñe c'o pãrã o̱ 'ñiji Mizhocjimi, 'ñe c'o ra xöpü o̱ jña angueze. Anguezeji, bübü c'o rí chät'äji cja ngronsi rgui pö't'ügueji; 'ñaja c'o rí cha's'üji cja nintsjimi. Y nzi 'na jñiñi rí chäji c'o. 35 Cja ne xoñijõmü ya mbö't'üji na puncjü o nte c'o mi cja na jo. C'ü ot'ü o mbö't'üji mi ngue e Abel c'ü mi cja na jo. C'ü bëpja o mbö't'üji mi ngue e Zacarías c'ü mi mböcjimi c'ü mi ngue o̱ t'i e Berequías. I̱ tsjogüji a nde nu ja na sjũ 'ñe cja c'e arta nu ja tjü'tp'üji animale Mizhocjimi, i̱ pö't'üji e Zacarías. Na ngue c'ü rí tsjapüji ra sufre c'o rá täjä ra ẽ zo'c'üji, ra jñün'c'üji ngüenda Mizhocjimi c'ü nde ngue in s'ocügueji c'ü vi mbö't'üji texe c'o mi cja na jo ndeze e Abel hasta e Zacarías. Nguec'ua me ra tsja'c'üji rí sufreji na puncjü. 36 Na cjuana rí xi'tsc'öji, nu'tsc'eji i̱ṉ cãrãji yo cjë dya, ngue'tsc'eji rí sufregueji yo.
Jesús llora sobre Jerusalén
37 ’Nu'tsc'eji i̱ṉ menzumüji a Jerusalén, i̱ṉ pö't'üji c'o profeta, 'ñe i̱ṉ pjat'üji o ndojo c'o va täjä Mizhocjimi va ẽ zo'c'üji. Na puncjü rvá juen'tsc'öji. Mi negö ro jmu'tc'eji c'ua ja nzi ga tsja 'na ngöñi, juis'i c'o o̱ ts'ingöñi a mbo cja o̱ juaja, pero dya xo i̱ ñe ri chëzhgueji. 38 Tsjijñiji. Xe järätjo a Jerusalén nu nin ndajñiñigueji, pero ya jyëtsc'iji dya Mizhocjimi. 39 Rí xi'tsc'öji ndeze ne ndajme dya, dya cja xe rí jñandgöji va hasta 'ma cja rí mamaji: “Me na jo nu va ẽjẽ nu o 'ñeme Mizhocjimi ra manda”, rí 'ñeñeji.