12
El ejemplo de los trabajadores malvados
Nuc'ua e Jesús cjanu o zopjü c'o nte, o xipjiji 'na ejemplo:
―Mi bübü 'na bëzo c'ü mi tjë 'na juajma. O ngant'a o uva cja c'ü o̱ juajma, cjanu o ngot'ü c'ua. Cjanu o dyö'bü nu ja ro yödüji c'o uva. Cjanu o ndä's'ä c'ua 'naja ts'ingumü nu ja ro mimi c'ü ro mbörü cja c'e juajma. Cjanu o unü c'ua media c'o ro mbëpi c'o uva. Cjanu o ma c'ua na jẽ. Nuc'ua 'ma ya mi ngue ro jogü c'o uva, cjanu o tsja c'e lamu o ndäjä 'naja o̱ mbëpji o ma'a nu ja mi pëpiji c'o uva, ngue c'ua ro unüji c'o uva c'o mi toca. Nuc'ua c'o mi pëpi c'o uva o zürüji c'e mbëpji c'ü cja vi säjä. O mbäräji c'e mbëpji; cjanu o pjongüji. Dya pje unüji. Nuc'ua c'e lamu o ndäjä c'ua c'ü 'naja o̱ mbëpji. 'Ma o zät'ä nu ja mi pëpiji c'o uva, o s'onbüji o̱ ñi'i; me co tsjapüji na s'o. Nuc'ua c'e lamu cjanu o ndäjä c'ua c'ü 'naja o̱ mbëpji. Nuc'ü, o mbö't'üji c'ü. C'e lamu xe o ndäjä na puncjü c'o dyaja o̱ mbëpji. Pero c'o mi pëpi c'o uva, nde o tsjapüji na s'o. Dyaja c'o o mbäräji; dyaja c'o o mbö't'üji.
’Nu c'e lamu, xe mi büntjo 'naja c'ü xe ro ndäjä. Mi ngueje nu t'i'i c'ü me mi s'iya. O ndäjä c'ua c'e t'i'i. O mama c'e lamu: “Nu nu ín ch'igö, ra dyätäji nu.” Pero 'ma o zät'ä c'e t'i, c'o mi pëpi c'o uva o pötva mamaji: “Nujnu, ngueje nu ra zopcüji ne juajma ra tsjapü o̱ tsjaja. Mö rá pö't'üji ngue c'ua rá cjapcöji ín tsjacjöji ne juajma”, eñeji. Nuc'ua o zürüji c'e t'i. O mbö't'üji. Cjanu o pjongüji o̱ cuerpo cja c'e juajma.
Xe sido o ña e Jesús o xipjiji:
―¿Cjo i̱ṉ pãrãgueji pje ra tsja dya c'e lamu? ¿Pje ra tsjapü c'o pëpi c'o uva? C'ü ra tsja, ra ẽ mbö't'üji. Nuc'ua cja rron unü o media c'o 'ñaja nte ra mbëpi c'o uva.
10 ’¿Cjo dya i̱ xörügueji c'o ya t'opjü? Je mama a cjava c'o:
Nu c'e ndojo c'ü dya ne c'o mi jäbä c'e ngumü,
ngue c'ü ot'ü ya jñumüji cja squina c'ü.
11 Ngueje Mizhocjimi c'ü ín Jmugöji c'ü o tsja a cjanu.
Nguec'ua me rí cjijñiji jenga va tsja a cjanu, eñe o̱ jña Mizhocjimi.
12 Nuc'ua mi jodüji ja rvá zürüji e Jesús. Na ngueje 'ma o mama e Jesús c'e ejemplo, o mbãrãji c'ü mi nguetsjë anguezeji vi jyëtsiji c'o mi pëpi c'o uva. Pero dya zürüji na ngueje me mi sũji c'o nte. O jyëziji c'ua, o möji.
El asunto de los impuestos
13 Nuc'ua o ndäjäji c'ua cja e Jesús, ja nzi o fariseo 'ñe c'o político c'o mi tjünt'ü a xütjü e Herodes. Ro ma tsjapüji t'önü e Jesús. Ro dyäräji c'ua, xama pje c'o ro mama angueze, ngue c'ua ro sö ro ngöt'üji cja c'o pje mi pjëzhi. 14 O zät'äji cja e Jesús o xipjiji:
―Xöpüte, rí pãrãgöjme c'ü na cjuana c'ü i̱ṉ mangue. I̱ṉ xöpügue c'ü na cjuana ja ga cja o̱ 'ñiji Mizhocjimi. Dya cjó i̱ṉ sũgue rí zopjü, na ngueje dya i̱ṉ cjapque ngüenda zö pje ri pjëzhi 'na nte. Nguec'ua rí xitsijme pje i̱ṉ cjijñigue, ¿cjo na jo rá cjõt'üji o contribución c'ü örü e rey César o maxque jiyö?, eñeji.
15 Pero e Jesús ya xmi pãtpã c'ü ma s'o c'o mi mbeñeji. Nguec'ua o xipjiji:
―¿Jenga chaque i̱ṉ önngüji? Jñüncüji 'na merio ngue c'ua rá nu'u.
16 O ma jünpüji c'ua 'naja merio. Nuc'ua e Jesús o xipjiji:
―¿Cjó o̱ ñi nu cuat'ü ne merio 'ñe cjó o̱ tjũ nu juns'ü?
O ndünrüji c'ua o mamaji:
―Ngueje e César.
17 O ndünrü c'ua e Jesús o xipjiji:
―C'ü toca e César, rí unüji e César. C'ü toca Mizhocjimi, rí unüji Mizhocjimi, eñe e Jesús.
Me co nguijñiji c'ua c'ü vi ndünrü e Jesús.
La pregunta sobre la resurrección
18 C'o saduceo mi mamaji c'ü dya ra sö ra te yo añima. O säjä c'ua ja nzi anguezeji cja e Jesús o dyönüji:
19 ―Xöpüte, e Moisés o dyopjü cja ín leygöji, 'ma cjó c'o ra ndũ, 'ma dya be 'ñejui t'i c'ü nu su, nu'ma, c'ü nu su ra chjüntüvi 'ma c'ü 'naja o̱ cjuarma c'e bëzo c'ü ya ndũ. Nuc'ua c'e bëzo c'ü vi ndũ, je ngue o̱ tjũ c'ü ra jñusp'üji c'e t'i c'ü ot'ü ra jmus'ü. 20 Mi bübü yencho bëzo c'o mi cjuarma. 'Naja anguezeji o chjüntü pero o ndũ, dya 'ñejui t'i c'ü nu su. 21 Nuc'ua c'ü na yeje o̱ cjuarma xo chjüntüvi c'e ndixũ. Xo ndũtjo, dya 'ñejui t'i. Je xo va cjatjonu c'ü na jñi. 22 Nde va cjatjoji c'ua nza yenchoji. O chjüntüji c'e ndixũ nza texeji. Y o ndũji, dya 'ñeji t'i. Cjanu o ndũ c'ua c'e ndixũ. 23 Nguec'ua rí önnc'üjme, 'ma ra te c'o añima, ¿cjó ngue c'ü ra tsjapü nu su nza yenchoji? Na ngueje nza yenchoji nde o tsjapüji o̱ suji, eñe c'o saduceo.
24 O ndünrü c'ua e Jesús o xipjiji:
―I̱ṉ jyopüji na ngueje, dya i̱ṉ unnc'eji ngüenda pje ne ra mama o̱ jña Mizhocjimi; dya xo i̱ṉ pãrãgueji ja ga cja c'ü me na zëzhi Mizhocjimi. 25 Yo nte chjüntüji. Xo 'ñe c'o o̱ t'iji, chjüntpüji. Pero 'ma ra te'e c'o añima, dya cja ra chjüntüji a cjanu. Na ngueje ri chjëntjoji nza cja c'o o̱ anxe Mizhocjimi c'o cãrã a jens'e. 26 Exi 'mãrãtjo cja o̱ jña Mizhocjimi c'o o dyopjü e Moisés, c'ü ra te c'o añima. ¿Cjo dya i̱ xörügueji c'e pasaje nu ja mama c'ü mi tjë c'e bidyi? O dyopjü e Moisés ja va zopjü Mizhocjimi. O mama a cjava Mizhocjimi: “Nguezgö o̱ Mizhocjimi e Abraham 'ñe e Isaac 'ñe e Jacob.” 27 Mizhocjimi dya ngue o̱ Mizhocjimi c'o añima, ngue o̱ Mizhocjimi c'o bübütjo. Nguec'ua exi 'ñetsetjo, zö ya ndũ e Abraham 'ñe e Isaac 'ñe e Jacob, pero bübütjoji y ra tetjoji. Nu'tsc'eji me i̱ṉ jyopüji, dya i̱ṉ cjijñiji na jo, eñe e Jesús.
El mandamiento más importante
28 O säjä c'ua 'naja c'o mi xöpü o̱ ley Mizhocjimi o dyärä 'ma mi söji o jña'a, y o mbãrã vi ndünrü na jo e Jesús. O chëzhi c'ua cja o̱ jmi e Jesús, o dyönü:
―¿Ja ngue c'ü xenda ni muvi c'o o̱ ley Mizhocjimi?
29 O ndünrü c'ua e Jesús o xipji:
―C'ü xenda ni muvi c'o o̱ ley Mizhocjimi je mama a cjava: “Dyäräji, nu'tsc'eji i̱ṉ menzumüji a Israel. Mizhocjimi c'ü ngueje ín Jmugöji, 'natjo c'ü. 30 Nguec'ua rí ñegueji Mizhocjimi co texe in mü'büji, 'ñe co texe in aljmaji, 'ñe co texe in pjeñeji, 'ñe co texe c'ü na zë'ts'iji.” Nujnu nguejnu xenda ni muvi yo o̱ ley Mizhocjimi. 31 C'ü na yeje o̱ ley Mizhocjimi, chjëntjovi nu cja ró xi'ts'iji. Je mama a cjava: “Rí s'iyaji yo nin minteji, c'ua ja nzi gui s'iyatsjëgueji”, eñe Mizhocjimi. Ojtjo xe 'naja o̱ ley Mizhocjimi c'ü xenda ni muvi nza cja yo.
32 Nuc'ua o mama c'e bëzo c'ü mi xöpü o̱ ley Mizhocjimi:
―Xöpüte, na cjuana c'ü i̱ṉ mangue. 'Natjo Mizhocjimi. Dya bübü xe 'naja c'ü ri Mizhocjimi. 33 C'ü rá neji Mizhocjimi co texe ín mü'büji, 'ñe co texe ín pjeñeji, 'ñe co texe ín aljmaji, 'ñe co texe c'ü na zëtsiji, y rá s'iyaji ín minteji c'ua ja nzi rgá s'iyatsjëji, ngue c'o xenda ni muvi. Xenda ni muvi que na ngueje texe c'o animal c'o rá pö't'üji cja rron tjü'tp'üji Mizhocjimi, 'ñe c'o pje nde rá unüji.
34 Nuc'ua 'ma o dyärä e Jesús vi ndünrü na jo c'e bëzo, o xipji c'ua:
―Dya nda bë'ts'i c'ü ra tsja'c'ü o̱ t'its'ü Mizhocjimi c'ü manda texe.
Nuc'ua dya cjó cja rezga pje xe ro dyönü e Jesús.
¿De quién es hijo el Cristo?
35 E Jesús ma xöpü c'o nte cja c'e templo o xipjiji:
―C'o xöpü o̱ ley Mizhocjimi mamaji e Cristo ri mboxbëche cja e David. 36 Maco nguetsjë e David o mama a cjava 'ma o 'ñünbü o̱ mü'bü o̱ Espíritu Mizhocjimi:
Mizhocjimi o zopjü c'ü ín Jmugö o xipji:
“Mimi cja ín jodyëgö. Rí da'c'ü rí mandague hasta 'ma cja rí chõpü yo nuc'ü na ü”, eñe Mizhocjimi.
37 E David o nädä e Cristo o mama: “Ngue ín Jmugö”, eñe. ¿Pje ne ra mama c'ü ri mboxbëche e Cristo cja e David 'ñe c'ü xo ri ngue o̱ Jmu?
C'o nte c'o mi ärä, ma puncjüji. Me mi mäjä ma dyäräji c'o mi mama e Jesús.
Jesús acusa a los maestros de la ley
38 E Jesús 'ma ma xöpüji o xipjiji:
―Rí pjötpüji ngüenda cja yo xöpü o̱ ley Mizhocjimi. Anguezeji cjapüji na nojoji ga nzhodüji na maja o̱ bituji. Me xo neji cjó ra mbësp'iji t'ecjañumü rgá zenguaji cja o chõjmü. 39 'Ma pöji cja nitsjimi, me juajnuji o lugar c'o na jo ja ra mimiji. Y 'ma cjaji mbaxua, me xo juajnüji o lugar c'o me na jo. 40 Anguezeji jünbüji c'o pë's'i c'o ndixũ c'o ya 'nanxũ. Pero me cjapüji na joji; me mezhe ga dyötüji Mizhocjimi. Nguec'ua Mizhocjimi ra tsjapü xenda ra sufridoji que na ngueje 'ma dya ri xöpüteji.
La ofrenda de la viuda pobre
41 'Na nu pa e Jesús o mimi a mbo c'e templo a jmi cja c'e ts'icaja nu ja mi mbeñeji Mizhocjimi. O jñanda c'o nte mi junt'üji o merio cja c'e caja. Na puncjü c'o rico mi junt'üji na puncjü merio. 42 Xo o ẽjẽ 'na 'nanxũ c'ü dya pje mi pë's'i, o ẽ jñunt'ü yeje ts'imerio; mi ts'iquëtjo mi muvi c'o. 43 Nuc'ua e Jesús o ma't'ü o̱ discípulo ro chëzhiji cja o̱ jmi, o xipjiji:
―Na cjuana rí xi'ts'iji, nu e 'nanxũ, nu dya pje pë's'i, nu c'ü o jñunt'ü nu, xenda ni muvi a jmi Mizhocjimi, que na ngue c'o o dyüt'ü yo dyaja. 44 Na ngueje anguezeji o mbeñeji Mizhocjimi o unüji c'o vi mboncjü. Nu ne ndixũ nu dya pje pë's'i, o unü texe c'o rví ma ndõmü pje ro zi, eñe.