10
Yesu atima omʉkpata ndjɨkpa mananɨka ne ká bhisi
Pɨpɨta-a, Ngámá Yesu alo omʉkpata koko ndjɨkpa mananɨka ne ká bhisi.* 10:1 U aye bhʉ́ obhuku koko-o me: «Ndjɨkpa mananɨka.» Anɨ atsia atima uo bhisi bhisi kalanʉ bhʉ́ ndʉ ogʉdhʉ ne ndʉ bɨlɨ hana ɨnde a ayo nako lɨe me, anɨ nʉ bha ngae makpe ko. Anɨ atsia apa pɨ uo me: «Nguwa abhʉ́ ’dyɨ bhelé. Engʉ́ bini, okpála namene kulu ango-o bhelé ade. Yi yo ka bhʉlʉ edyɨ-e me anɨ tima okpála na kulu bhelé bhʉ́ edyɨ gba e ko. Ma atima yi maka okandɵlɵ bhʉ́ ká osia. Yi nʉnʉ! Yi ahá falanga de. Yi ahá ehe nabɨ ’he bhʉ́bhʉ́ de. Yi ahá malɵkɵ de. Yi adʉ́ ne lʉlʉ lɨ kpadjɨ-e ngʉ́ nayiyi okpála de.
Yi lɨ bhʉ́ ’tɨ bini-e, yi de pa ngaɨza me: ‹Guo ’ngʉ́ gba Ebhe-e dʉ bhʉ́ ’tɨ ɨnde.› Lɨ kpála ɨnde akʉnda guo ’ngʉ́ dʉ bhʉ́ ’tɨ ango-o, lɨ guo ’ngʉ́ gba yi-e dʉ́ bhʉ́ dabɨlɨ bini ne anɨ. Ɨ dʉ mo-o de-e, nayi na guo ’ngʉ́ gba yi-e gíe lɨe pɨ́ yi. Yi dʉ bhʉ́ ’tɨ ango-o. Ɨ dʉ me u nde aha ehe nazʉ mazʉ di ne bhe nandjɨ mandjɨ pɨ yi-e, yi de zʉ, amba yi ndjɨ. Padhá de, anga a ayo me kpála na kulu sia makalá na kulu gba e ko. Yi adʉ́ asɨ bhʉ́ ’tɨ ngangá de.
Ɨ dʉ me yi nde alɨ bhʉ́ gʉdhʉ bini-e, lɨ okpála na gʉdhʉ ango-o sia yi-e, yi de zʉ ’he ɨnde u ahá e pɨ yi ko. Yi kobho obhʉlʉ kuo ɨnde bhʉ́ gʉdhʉ ango-o, amba yi pa pɨ ndʉ okpála hana me: ‹Naʉ gba Ebhe-e akolo de yi masɨkpe.›
10 Engʉ́ bini, ɨ dʉ la me yi nde alɨ bhʉ́ gʉdhʉ bini-e, u sia yi de-e, yi de ze alɨ kpadjɨ, amba yi pa me: 11 ‹Ya ngapulu belegʉ doto na gʉdhʉ gba yi ɨnde adhedhe lɨ ’dhʉ ya, ngʉ́ nasuno pɨ yi me yi amene siti ’ngʉ́. Yi mbɨla la ndjɨndjɨ me, Naʉ gba Ebhe-e akolo de yi masɨkpe.› 12 Ma apa pɨ yi me lɨ ’kpɨ́ lɨ Ebhe akódho ’ngʉ́ gba okpála lɨe, okpála na gʉdhʉ ango-o adjé lɨkabhu naali ané okpála na Sodomʉ 10:12 Sodomʉ: A ko gʉdhʉ ɨnde lɨ Ebhe atsulu nanɨ e ka siti ’ngʉ́ gba okpála ango-o. Tsia bhʉ́ Dje. 19:24-28. mane.»
Okʉtɨ ɨnde ayala nabhuka Yesu
(Tsia bhʉ́ Mat. 11:20-24.)
13 «ꞌE-e! A ko lɨkabhu pɨ yi okpála na gʉdhʉ na Koladjina! A ko lɨkabhu pɨ yi okpála na gʉdhʉ na Betesaida! Padhá de, anga ɨ dʉ me ongamba ’ngʉ́ ɨnde amene lɨe agba yi-e, ɨ méne lɨe bhʉ́ ogʉdhʉ na Tile ne Sidona-a, okpála na ogʉdhʉ ango-o de adyɨ nanɨ pili didili, u tsia túko ’mbɨ bhʉ́ ’ndjɨ o ngʉ́ napana me u adji bua o adji. 14 Kaka-a, lɨ ’kpɨ́ lɨ Ebhe akódho ’ngʉ́ gba okpála lɨe, lɨkabhu gba yi-e ané bhende gba okpála na Tile ne Sidona mane. 15 Ne yi di, okpála na Kapalanauma-a, yi abhundja naayi me u aꞌéꞌe yi abhʉ́lá-a? A mo-o ade. U abála yi bhʉ́ djua na dʉdʉma.»
16 Do anɨ matá pɨ omʉkpata gba e me: «Lɨ kpála bini dje yi-e, amba anɨ adje bhomʉ-o ma. Lɨ kpála bini yala nasia yi-e, amba anɨ ayala bhomʉ-o nasia ma. Engʉ́ bini, lɨ kpála bini yala nasia ma-a, amba anɨ ayala bhomʉ-o nasia kpála ɨnde atima ma ko.»
Omʉkpata ndjɨkpa mananɨka ne ká bhisi-e agie lɨo
17 Omʉkpata ndjɨkpa mananɨka ne ká bhisi-e agie lɨo me u nde abedhe ne djalɨ bedhe. U atsia apa me: «Ngámá, osisiti bua ngamanga belegʉ ya ngao nedhɨnga ya ngaha lɨ́lɨ pɨ uo lɨe ne ’lɨ mʉ ko!» 18 Yesu atsia apa pɨ uo me: «Ma au Satana ayie abhʉ́lá akɵ kuto maka mʉgbálá. 19 Yi djedje nga, ma aha angu pɨ yi ngʉ́ nadele okpʉlʉ ne oapekebhe ne ’dhʉ yi di ne nandjia ndʉ angu gba bhʉlʉ yala gba yi-e hana. Ehe bini tɨ́ da namene yi sisiti de. 20 Engʉ́ bini, yi akpí djalɨ ka lɨ osisiti bua ngamanga yi lɨe de. Yi kpi mangbo djalɨ ka lɨ Ebhe aye ’lɨ yi lɨe abhʉ́lá ko.»
Yesu akpi djalɨ
(Tsia bhʉ́ Mat. 11:25-27, 13:16-17.)
21 Bha lɨ nedhɨnga ango-o makpe-e, Yesu abedhe nanɨ ne djalɨ bedhe ka Bu Bhobua . Anɨ atsia apa me: «Ma agie heni pɨ mʉ, ’Dyɨ ma, Ngámá na abhʉ́lá ne Ngámá na doto. Padhá de, anga engʉ́ ɨnde mo opana e pɨ obhende ɨmbɨlangʉ de-e, mo owo pɨ okpála na ɨmbɨlangʉ di ne obhende amene balʉa má too! A moko, ’Dyɨ ma, anga mo okʉnda bha nanɨ moko.
22 ’Dyɨ ma, mo oha ndʉ ’he hana mʉma. Kpála bini mbɨla de me ngama, Ndɨlɨ-e, ma ne da-ie, bha bini ngamʉ, ’Dyɨ ma. Kpála bini mbɨla la di de me ngamʉ, ’Dyɨ ma-a, mʉ ne da-ie, bha bini ngama, Ndɨlɨ gba mʉ-o, la di ne okpála bhende lɨ ngama, Ndɨlɨ-e, ma akʉnda napana mʉ pɨ o ko.»
23 Pɨpɨta-a, anɨ adji bhʉ́la e lɨ pápá gba omʉkpata gba e-o, anɨ atsia apa pɨ uo kpi o kpi me: «A ko djalɨ pɨ yi, ngayi okpála ɨ ngau engʉ́ ɨnde yi ngau e ko! 24 Padhá de, anga ma apa pɨ yi me opolofeta di ne ongbengbe ongámásɨ bhelé akʉnda nanɨ nau engʉ́ yi ngau e ɨnde, engʉ́ bini u u de. U akʉnda nanɨ nadje engʉ́ yi ngadje e ɨnde, engʉ́ bini u dje de.»
Kpála bini na ndu doto na Samalɨa ɨnde amene bádha ’ngʉ́
25 Abhomʉ-o, mʉsuno bini na lɨ́lɨ gba Moidje ayie bhʉ́lá. Anɨ atsia ayi Yesu ngʉ́ nale anɨ me: «Mʉsuno, a ayo me ma mene pɨ ngʉbula me ma sia mʉkobho na dʉdʉma?» 26 Yesu agie pɨ anɨ me: «U aye bhʉ́ lɨ́lɨ gba nɨ́-e pɨ? Mo otatanga lɨe, mʉ djedje bhʉ́bhʉ́ pɨ?» 27 Kpála ango-o atsia agie pɨ anɨ me: «‹A ayo me kʉnda Ebhe, Ngámá gba mʉ-o, ne bua mʉ hana, ne mʉkobho gba mʉ-o hana, ne angu gba mʉ-o hana, ne mabhundja gba mʉ-o hana›, amba ‹Mʉ kʉnda la di kilí mʉ, maka mo okʉnda lɨmʉ lɨe makpe ko.› 10:27 Tsia bhʉ́ Det. 6:5; di ne bhʉ́ Lev. 19:18. » 28 Do Yesu pɨ anɨ me: «Mo ogie ndjɨndjɨ. Mene moko, amba mʉ sia mʉkobho na dʉdʉma.»
29 Engʉ́ bini, mʉsuno na lɨ́lɨ-e ango-o adʉ akʉnda nasuno me engʉ́ ɨnde nɨ ayi e, a ngbingbili. Abhomʉ-o, anɨ atsia ayi Yesu me: «Kilí ma-a, a ko da?»
30 Do Yesu pɨ anɨ me: «Kpála bini ayie nanɨ bhʉ́ Yelusalema, anɨ adʉ akɵ ne abhʉ́ Djeliko. Lɨ kpadjɨ-e, anɨ atɨ bhʉ́ ’kpa obhʉlʉ ’zi ɨnde adʉ agbʉlʉ ’he gba okpála ne kpéke. U abha obongo gba anɨ-o. U abhɨ anɨ má kpú! U abha lɨo-o, u agbida. U atsia aꞌo ka anɨ masɨkpe de nakpi. 31  Dimandɵ bini adʉ apʉ lɨ kpadjɨ ango-o. Anɨ au kpála ango-o lɨe me-e, anɨ abʉma bha anɨ lɨ pála kpadjɨ koko, anɨ atsia atapa. 32 Kpála bini na piga gba Levi 10:32 Piga gba Levi: A ko okpála ɨnde a adʉ nanɨ ateteke odimandɵ lɨ kulu bhʉ́ ’ngbé ’tɨ Ebhe gba omaYuda-o. akolo di lɨ bɨlɨ lɨ kpála ango-o adʉ lɨe-o. Anɨ au anɨ lɨe, anɨ abʉma bha anɨ lɨ pála kpadjɨ koko, anɨ atsia atapa.
33 Engʉ́ bini, kpála bini na ndu doto na Samalɨa ɨnde adʉ naae bhʉ́ dhʉkʉ lɨ kpadjɨ bhomʉ-o, akolo de anɨ. Anɨ au anɨ lɨe, anɨ adje ndjinga anɨ naali. 34 Anɨ adyudyo lɨe de anɨ masɨkpe. Anɨ aha emʉ di ne vino,§ 10:34 Vino dʉ di nanɨ ngʉ́ nabhili okɵkɵ́ bhʉ́ djila eka. anɨ atuko lɨ djila oeka gba anɨ-o, anɨ atsia agbite ne papala bongo. Anɨ aha anɨ, anɨ aꞌo anɨ pɨ́ ’ngbʉ punda gba e-o. Anɨ anʉ ne anɨ bhʉ́ ’tɨ gba ogomago. Oo, anɨ atsia alila anɨ ndjɨndjɨ. 35 Lɨ ekpɨ́ aseke lɨe, anɨ agbe lɨ́ falanga bhisi, anɨ aha pɨ bhʉlʉ etɨ-o. Anɨ atsia apa pɨ anɨ me: ‹Lila kpála ɨnde-e ndjɨndjɨ. Ɨ dʉ me mʉ nde apʉ tɨa koko pɨ anɨ pɨ́ bhende-e, ma agíe pɨ mʉ ngama, nedhɨnga ma apʉ́ matá lɨe sɨɨ ko.›»
36 Yesu atsia ayi mʉsuno bhomʉ-o me: «Mo obhundja naamʉ pɨ? Bhʉ́ ká okpála bata bhomʉ-o, a ko kpála bhedho adʉ nanɨ kilí kpála ɨnde atɨ bhʉ́ ’kpa obhʉlʉ ’zi bhomʉ-o?» 37 Mʉsuno na lɨ́lɨ-e agie me: «A ko bhende adje ndjinga anɨ-o.» Yesu atsia apa pɨ anɨ me: «Nʉnʉ, amba mʉ mene bhadi moko.»
Yesu anʉ natsia Malata ne Malɨa
38 Lɨ Yesu ne omʉkpata gba e adʉ lɨe lɨ kpadjɨ-e, anɨ alɨ bhʉ́ kʉtɨ bini. Oo, ɵlɵ bini adʉ ’lɨ anɨ me Malata, anɨ atsia asia Yesu agba e. 39 Malata adʉ ne ndai e na ɵɵlɵ bini, adʉ ’lɨ anɨ me Malɨa . Malɨa adʉ naae kuto bhʉ́ li ’dhʉ Yesu, anɨ atsia adʉ adje engʉ́ ɨnde lɨ Yesu adʉ apa e ko. 40 Bua Malata adʉ abhʉ́lá ka bhiti kulu-o. Anɨ ago de Yesu, anɨ atsia apa pɨ anɨ me: «Ngámá, lɨ ndai ma aꞌo ka ma lɨe namene ndʉ kulu hana kpi ma kpi me-e, mʉ bhundja ’ngʉ́ tété bini dɨ? Pa ngala pɨ anɨ me, anɨ go ha mbo ’kpa e mʉma.» 41 Ngámá agie pɨ anɨ me: «Malata, Malata, mʉ ngaꞌo bua mʉ abhʉ́lá, mʉ la di ngatʉtʉ lɨmʉ ngʉbula ongʉ́ bhelé. 42 La-a, a ndjɨndjɨ ne koli ’he bini. Malɨa aha naae ehe ɨnde ane ne bádha, ɨnde lɨ kpála bini dhépe e ka anɨ de.»

*10:1 10:1 U aye bhʉ́ obhuku koko-o me: «Ndjɨkpa mananɨka.»

10:12 10:12 Sodomʉ: A ko gʉdhʉ ɨnde lɨ Ebhe atsulu nanɨ e ka siti ’ngʉ́ gba okpála ango-o. Tsia bhʉ́ Dje. 19:24-28.

10:27 10:27 Tsia bhʉ́ Det. 6:5; di ne bhʉ́ Lev. 19:18.

10:32 10:32 Piga gba Levi: A ko okpála ɨnde a adʉ nanɨ ateteke odimandɵ lɨ kulu bhʉ́ ’ngbé ’tɨ Ebhe gba omaYuda-o.

§10:34 10:34 Vino dʉ di nanɨ ngʉ́ nabhili okɵkɵ́ bhʉ́ djila eka.