Jeimsre Quraŋ
Jeimsji Quraŋine ruame.
Mimitaniŋ
Moreŋine moreŋine oo ŋiŋigo fuŋne fuŋne maŋyaŋuŋ kerisieru qowirieegobi, yoŋore eeboboyaŋunji jijibu fukeko batataŋgaru waki yabeko Anuture tinabiŋeji egu wakiiŋ. Ore eru Jerusalem bisop Jeims iŋoji kajeqouŋ buŋo furuine furuine roku qodureru yo quraŋgaga. Kajeqouŋ buŋoine goine oi iŋi: Maŋgboroŋ foriine oi uruŋu? Zioz gio foriine eru ikoine. Eesoi maŋineo gogo. Goine so ŋone sure yabeinebi. Mi bibiŋaŋuŋ siŋaŋ ganiŋ. Sakiŋaŋuŋ miteŋ ganimiŋ me maŋ-ŋaŋuŋ bawaki enimiŋ? Kekepari me ogo babapi enimiŋ? Yameŋ keku oŋgawowosi gio bainebi.
Manebuine qoruine oi iŋi: Kristore Biŋe buŋoineji sogueru kuririineke fukeiŋ ore tina osigaru buŋoine kegboreru babeneŋ foriine fukeiŋ me mata? Mi mau bibinoŋunji akoŋ manesiŋ gagobeneŋ mikabeneŋ so sagaga. Zioz gio foriine tomiri, oi zioz komekiine.
Quraŋ yoore mobe qoruine 10 oi iŋi:
Buŋo fuŋfuŋgaine 1.1
Mamanesiŋ eru maŋgboroŋ 1.2-8
Ŋiŋigo wakiqoqoine eru tinabiŋeineke 1.9-11
Eesoi eru baesoi 1.12-18
Biŋe kajeji akoŋ manemiŋ me reŋgamiŋ 1.19-27
Wakiqoqoine oi so ŋone sure yabeinebi 2.1-13
Mamanesiŋ gioine tomiri oi omaine fukega 2.14-26
Namaŋnoŋunji egu sibiri nobeiŋ 3.1-18
Womoo gogo me morende eebobo 4.1–5.6
Yobiŋ osigaru oŋga wosikabeneŋ foriine fukeiŋ 5.7-20
1
Jeims nonji Anutu eru Ofoŋ Yesu Kristore gio baku gogo. Israel qoko 12 noŋundeone goine ŋoŋo Israel bokeru moreŋine moreŋine roiŋgaru raru gogobi, nonji ŋoŋoke buŋo mimane ekimiŋ ore quraŋ yo quraŋgaru mijeriŋaŋuŋ migo.* Mat 13.55; Mak 6.3; Apo 15.13; Gal 1.19
Manesiŋ garu oŋga wosiru mamane foriine bofukekimiŋ.
O maŋkekerisie ogopune, mamanesinde eesoi fuŋne fuŋne paiŋaŋuŋgo ropeega, ore eru maŋ-ŋaŋunji so wakiko kiwaqawaineke akoŋ maneru jerieru goinebi. Eesoiji paiŋaŋuŋgo ropeko oo mamanesiŋ-ŋaŋuŋ sanaŋgako yameŋ keku koboru dimainebi. Oi manegobi ore jerieru goinebi. Yameŋ keku dimanimiŋ ine, oiji jikigaru qowirie ŋabeko eeboboŋaŋuŋ foriine sosowo oi kuririineke fukeeiŋ. Oŋu fukeme Anutuji seŋgiŋbaŋgiŋineji maŋ-ŋaŋuŋ bofuseko mande ya more so basiqasi eru gonimiŋ.
Ŋoŋoreone moji “Uruŋu enobo?” miku maŋgboronde embimbiŋgaga, iŋoji Anutu oŋga wosiko oi oteiŋ. Anutuji yauŋine oi wiriine sosowo noreru urugo so minoreiŋgo maneega. Ore eru oi soine oteme raugaiŋ. Oŋga wosiiŋ, oo nareiŋ, oŋu manesiŋ garu maŋyoka so yobu eiŋ. Moji maŋyoka ega, iŋoji koe temboŋ oŋuine rope wakiega. Gbinji koe kukugaru kosabasa ra wareega. Ore so egu fukeiŋ ore oŋgawowosiine ore maŋyoka so eigoŋ.
Maŋyoka ŋiŋigo oŋuine Ofonji ya oteiŋgone so manesuiŋ. Iŋore manji pougako eeboboine sosowo oiji denaŋdenaŋ eru tuturi qaku buŋo raro warero miega. Oŋu.
Wakiqoqoine eru tinabiŋeke gogo
Maŋkekerisie ogopune, ŋoŋore botugo goineji wakiqoqoine gobi Anutuji yoŋore maneko ropekiine fukega. Ore eru soine ŋoŋo-ŋaŋe mimiteŋ eeinebi. 10 Goineji ropekiine gogobiyoŋ, moneŋ meboyaŋunde so manebi ropeega ore eru wakiqoqoine kamasi goku yoŋoyoŋe mimiteŋ eeinebi. Yoŋore gogoyaŋunji boro iruine ore so fukeru qaŋiiŋ. Wakiqoqoine eru ropekiine noŋuŋ komekimiŋ, oo sogokoŋ fukekimiŋ.* Ais 40.6-7 11 Wegiji waperu boro rigako kaŋkaŋgaku gbaŋiru iruineji mukuru wakiega. Iruineji wakiko botuinere mosiine ŋone aŋiineke oiji tatakiine fukeega. Tinabiŋeyaŋuŋke yoŋoji meboyaŋuŋ basauenimiŋ ore oruŋoruŋ keegobiyoŋ, goku boro oŋuine gbaŋinimiŋ. Oŋu.
Eesoi eru baesoi
12 Anutuji buŋoine iŋi kipeme pega, “Ŋiŋigo maŋyaŋunji jojoko enareegobi, nonji oi gogo sanaŋine yareru qoruyaŋuŋgo goul hendiŋ keyarebemiŋ.” Buŋo ore so sembenere eesoiji more paiineo ropeko oo yameŋ keku sanaŋgako tariko gogo sanaŋinere resoŋ buresoŋ raugaru seŋgiŋbaŋgiŋ fukeiŋ. Iŋore “Ii-ia kiwaqawaineke!” migobeneŋ. 13 Sembene Rauineji Anutu eesoi bateinde so, so fukeme Anutuji mo agiburaŋ eiŋ ore so eesoi bateiŋ. Ore eru moji eesoi maŋineo goku iŋi so miine, “Anutuji eesoi ba nareme agiburaŋ eiŋgo ego.”
14 Anutuji matayoŋ, noŋunde aŋinoŋuŋ sanaŋine sembeneji bitiŋ oŋuine furu nobeko subare buduŋineo quŋgakabeneŋ agiburande eesoi oŋu moakoŋ moakoŋ noŋundeo fukeegobi. 15 Moji aŋiine sanaŋine sembene so kipega, oi agiburaŋ bofuke ega. Bofuke eme aŋiine sanaŋineji kuagaru agiburaŋ oi odumade oŋuine roko fukeegobi. Agiburanji fukeru sogue foreko kome sanaŋine fuke teega.
16 O yoro ogopune, aŋiŋaŋuŋ sanaŋine sembeneji so eadu ŋareine. 17 Yauŋ fiine kuririŋaŋuŋke sosowo oi Anutuji ruame Sombuŋ paibeone fukeega. Kaiŋ eru wegi jiŋoyakuŋ waperu petigaru rakabire sasakoyakunji jororu bembeŋ eegayoŋ, tatama sosowore Rauine iŋoyoŋe so qopieiŋ. Dabu me sasakoine moji oi iŋoreo so pega. 18 Anutuji ya sosowo bofukeya, niŋo yoŋore botugo bobosu gariine fukeru gokimiŋ ore maneya. Ore eru iŋoyoŋe aŋiinere so buŋo foriinere koruŋ maŋnoŋuŋgo sariko oiji fufuke gariine noreko fukebeneŋ. Oŋu.
Biŋe buŋo omaine manekimiŋ me reŋgaru rokimiŋ?
19 O yoro ogopune, buŋo yo manesuku so niga ŋabeine: Ŋoŋo sosowo buŋo maneiŋgo kaje pipa ruainebi. Buŋo kosa oi pipa so miinebi. Maŋ-ŋaŋunji pipa so rigaŋgaigoŋ. 20 Anutuji eebobo poretiŋ ekiminde aŋiine maneegayoŋ, maŋririganji oi so kesoeega. Ore eru maŋririgaŋ bokeru buŋo waigo miku goinebi. 21 Penaroŋ fuŋne fuŋne eru eebobo wuwunuŋinekeo qakatogobi, oi bio bokeinebi. Ŋoŋo qoqomukuŋaŋuŋ bokeru Anuture buŋo rurumaŋgo raru buŋo koruŋ maŋ-ŋaŋuŋgo sariega, oi maneru sabareku goinebi. Oŋu ekabuŋ buŋo oiji soine munaŋ qa ŋareko qowirieru Sombuŋgo ropenimiŋ.
22 Biŋe buŋo oi omaine yobu manebi foriine so egu fukeiŋ. Oŋu keoma eru egu eadu eenimiŋyoŋ, buŋo oi kegboreru goinebi. 23 Moji buŋo omaine yobu maneru oŋu so eega, iŋoji ŋi yoore so fukega: Moji jiŋo maiine kukurao (hawario) ŋone eega. 24 Ŋone eru bokeru mogo raru kamasiine uruŋune, oi pipa niga gaega. 25 Oi fiine matayoŋ, moji kadi buŋo kuririineke ore kaje ruaru bibitatari eku oo qakatoru agiburande nigiŋgone keŋgoroŋgaega, iŋore eeboboine ore “Ase kiwaqawaineke!” mikimiŋ. Iŋoji buŋo maneru oi so niga gaegayoŋ, oi fofori reŋgaru ore so eega.
26 Moji maŋkekerisiere kekegbore eiŋgone miku mi bibi sisiine so siŋaŋ garu iŋoyoŋe oŋu eadu ee eega, iŋore maŋkekerisiere Biŋe gioineji ya omaine, foriine so fukeega. 27 Anutu Mamagore jiŋo maio maŋkekerisiere Biŋe gio gbagbataeŋine keomaine tomiri baiŋgone mige ine, iŋi baigoŋ: Begu mosiŋ eru koje koŋkoŋ paiineo gogobi, oi raru ŋone yaberu maŋgo eyareko goigoŋ eru morende eeboboinere penaroŋineji maŋgo egu kejigaiŋ ore sisiŋaŋ eru goigoŋ. Oŋu.

*1:1: Mat 13.55; Mak 6.3; Apo 15.13; Gal 1.19

*1:10: Ais 40.6-7