Barariŋ
2 Kristoji buŋo sumuŋine Jon barariŋga teya.
Mimitaniŋ
Yesuji moreŋ bokeru Sombuŋ kaeo ropeko gosa 65 ore so tariko aposol Jonji Quraŋ yo quraŋgaya. Damaŋ oo maŋkekerisie kufufuŋ Yesu manesiŋ gabuŋ, oi kekesuesue soguine eyarebuŋ. Jon oi nu tinaine Patmos oo ruabi witi pigo kamasi ŋeya. Patmos gome Anutuji jiŋoine kerisieme ya jiki fukeinde qohoŋ iru ŋoneya. Patmos oi nu mendaine (Yurop eru Afrika) Botuyakuŋgo Koe (Mediterranean Sea) oo pega. Efesus bokeru Saut oobe 80 kilomita ramiŋ. Rom gawman yoŋoji suroŋqoqo ŋiŋigo buŋoyaŋuŋ mitariku yobe yabebi ore witi pigo kamasi gobuŋ. Kamiine usenimiŋ ore embimbiŋgabuŋ. Moreŋ oi buroine, koine boakoŋ. Jonji yoŋore botugo gome Sisa-kiŋ Nerwa iŋore damaŋgo (gosa 96-98) piruebi wakiya.
Buŋo qoruine iŋi: Yesuji Satan eru rosipuine sosowo gbiŋ eru bawaki yabe foreiŋ. Oŋu eru mamanesiŋ ŋiŋigo bureŋga noreko Sombuŋ gariine eru moreŋ gariine oo roperu tatariine tomiri seŋgiŋbaŋgiŋ gokimiŋ. Kekesuesue maŋineo gobuŋ, yoŋoji yobiŋ maneru karieru Yesu manesiŋ garu damaŋ so qiŋ keru dimanimiŋgo bapakare yabeega. Yesuji buŋoine buŋoine oŋuine mitigaru barariŋgako Jonji maneru Quraŋ yo quraŋgaya. Oi maŋkekerisie ŋiŋigo maŋnoŋuŋ kitiŋgaiŋgo eru quraŋgaya. Soso buŋo eru buŋo sumuŋine oi kokoine. Buŋo goine mane mukukimiŋgo maneru bibiegobeneŋ.
Buk yoore mobe qoruine 11 oi iŋi:
Buŋo fuŋfuŋgaine 1.1-8
Zioz kubu 7 yoŋore quraŋ 1.9–3.22
Quraŋ poporiŋine moge 7:ji kikipeine 4.1–8.1
Qeŋ fuŋine mo 7 putebi 8.2–11.19
Jewanaŋ maŋgoine eru joma mimiine yoyoka 12.1–13.18
Qohoŋ iru fuŋne fuŋne 14.1–15.8
Anutu tiriinere yombeŋ popu 7 kesebi 16.1-21
Babilon siti, joma mimiine, kajeqouŋ jijibuine eru Satan oi sibiriganimiŋ 17.1–20.10
Mimitarire damaŋ yasogo 20.11-15
Sombuŋ moreŋ gariine eru Jerusalem gariine 21.1–22.5
Buŋo koruŋ tatariine 22.6-21
1
Anutuji ya damaŋ so joroko fukeiŋ, ore kamasiine gio bobopuine barariŋga noreiŋgo maneru Yesu Kristore oduru kajeqouŋ buŋo miku barariŋgaya. Barariŋgako Sombuŋ mimerereŋ mo soreme kiŋaŋqoqoine Jon nondeo wareru najime maneboŋ.
Yesu Kristoji Anuture Biŋe buŋo kitiŋgaku mitaniŋgaru nadume Jon nonji ya oi jiŋone kerisieme qohoŋ piku ŋoneboŋ, oi sosowo ore so jikigaru kitiŋgaku mitaniŋgaru quraŋgago. Moji kajeqouŋ buŋo yo oseiŋ, iŋoji kiwaqawaineke fukega. Yesure waware damanji bembeŋgaga. Ore eru quraŋ yoo buŋo quraŋgabe pega, ŋiŋigo oi kaje ruaru manenimiŋ, eru oi mane sarigaru sabarenimiŋ, yoŋoji oŋuakoŋ kiwaqawaineke fukegobi. Oŋu.
Jonji Eisia prowinsre zioz kubu 7 yoŋore mijeri quraŋgaya.
Jon nonji Eisia prowinsre zioz kubu 7 ŋoŋore iŋi quraŋgago:
Moji sanaŋgaru goga, ronere ronekoŋgo go wapeya, eru moke kirieru wareiŋ, iŋoji yauŋmoriri ŋareme womoo goinebi. Oŋuakoŋ Anuture moro qoruine 7 iŋore morumboŋ ŋeŋe maŋfuŋgo dimagobi, yoŋoji yauŋmoriri ŋarekabi womoo goinebi.
Yesu Kristoji Anuture fuŋne damaŋ so kitiŋgaku mitaniŋgaru goku fuŋfuŋgaine komegone pakereya. Iŋoji morende ŋi koito yoŋore Ofoŋ fukega. Iŋo dariineji jureru agiburaŋnoŋuŋgone pirue noberu manjoko enoreega. Iŋoji noŋuŋ iŋoyoŋunde qorumaŋgo rua noberu qowirie nobeko koito oŋuine fukegobeneŋ. Biŋe gio siŋaŋpuine (prist) fukeru iŋoyoŋunde Mamaine Anutu kiŋaŋ qa eegobeneŋ. Noŋuŋ iŋore tinabiŋe eru usuŋ miteŋ gakabeneŋ damaŋ tatariine tomiri kuririineke pe ropeiŋ. Buŋo oi foriine.
Ŋoneniŋ, Kristoji ŋaroŋ paiineo wareiŋ! Wareiŋ, damaŋ oo noŋuŋ sosowo oi jiŋonoŋunji piku ŋonekimiŋ. Me kufuine eru tambaraŋine qomuruŋgabuŋ, yoŋoji oŋuakoŋ oi ŋonenimiŋ. Ŋiŋigo kubuine kubuine moreŋ so ŋe ragobeneŋ, noŋuŋ oi ŋoneru sosowo iŋore eru kimagu keku soguŋ qakimiŋ. Buŋo oi foriine, maŋyoka tomiri.
Ofoŋ Anutu sanaŋgaru goga, iŋoji iŋi miga, “Nonji ronekoŋ goku (ya sosowo bofukeru jiki mibe mataeme) tatariine tomiri go ropebemiŋ. Ore so nonji quraŋ maŋgoine fuŋfuŋgaine A eru quraŋ maŋgoine tatariine Z fukego.” Nonji usuŋ sosowore Rau ronere ronekoŋgo gobonji go waperu gogo eru moke kirieru warebemiŋ. Oŋu.* Eks 3.14; Bara 4.5 Ais 55.4; Kiki 89.27 Eks 19.6; Bara 5.10 Dan 7.13; Mat 24.30; Mak 13.26; Luk 21.27; 1 Tes 4.17; Zek 12.10; Jon 19.34, 37 Bara 22.13; Eks 3.14
Sombuŋ eru morende Ŋi foriinere kamasi oi iŋi ŋoneboŋ
Jon nonji ŋoŋore maŋkekerisie muraŋ fukego. Kristoke qakatobe iŋoyoŋunde qorumaŋgo rua nuru oŋga nareko ŋiŋigoji joiserereŋ enarebi ŋeriŋetataŋ eego. Oi ŋoŋoke moko maneru karieru yameŋ keku sanaŋgaru dimago. Anuture Biŋe buŋo misaueku Yesure fuŋne kitiŋgaku mitaniŋgaru goboŋ ore oga nuru raru nu tinaine Patmos oo rua nubi goboŋ. 10 Ofonde sonda kombaŋ ŋeŋe damaŋ mogo Moro Tiriineji kema nume kobiineji paineo ropeko ŋadineone buŋo sogo mo maneboŋ. Buŋo fonuŋine oi qeŋ fuŋine mo (biugel) putega, ore kamasi oŋu fukeya.
11 Buŋo oiji iŋi najiya, “Yareya piku ŋonemiŋ, ore buŋoine quraŋ poporiŋineo quraŋgaigoŋ. Quraŋgaru ruande zioz kubu 7 yoŋoreo raiŋ. Siti 7 yoŋore tina oi iŋi: Efesus, Smirna, Pergamum, Taiataira, Sardis, Filadelfia eru Laodisia.”
12 Buŋo oŋu najime fonuŋine maneboŋ, “Oi moji?” miku ŋoneru maneiŋgo kirieboŋ. Kirieru dimaku lambere ŋeŋe goulji babaine 7 dimabi ŋoneboŋ. 13 Lambere ŋeŋe ore botuyaŋuŋgo ŋi mo ŋonebe kamasiineji Sombuŋ eru morende Ŋi foriine oŋuine fukeya. Marikuine joroine ke furume kufu sisiineo waki kefagaya. Kambaŋ mobeine goulineke oi bifuŋ nigiŋ oŋuine maŋkara keku dimaya.
14 Qoru sikiineji gbagbataeŋine kuaŋ kombo (snow) ore so fukeya. Lama sikiine jurebi gbagbaeega, ore so ŋoneboŋ. Jiŋo korunji misi boruŋ oŋuine jaku tamaeko dimaya. 15 Kufu sisiineji mariine eku yoŋuŋine fukeya. Aeŋ bras misigo ruaru rigabi jako weŋweŋ qaega, ore so jaerereŋineke peya. Buŋo najime maneboŋ, oi obu yasogoji koru duŋduŋineo igako fonuŋine yasogo maneegobeneŋ, ore so eya. 16 Meine furoineo bobuŋ 7 baku dimaya. Miineone jigore siqo sogo (bainat) miine mobemobe teteine ruakiine wakiya. Jiŋo maiineji wegi jiriŋine sosowo tamae foreega ore so tamaeko ŋoneboŋ.
17 Nonji oi ŋoneru maŋne gigako iŋore kufuineo rondiŋgaru wakiru kome kamasi peboŋ. Oŋu pebe me furoineji nonde qorugo ruaru iŋi najiya, “Go kokoi so maneigoŋ! Nonji ronekoŋ goku (ya sosowo bofukeru jiki mibe mataeme) tatariine tomiri go ropebemiŋ.
18 “Nonji gogo Rauine fukego. Komeru goboŋyoŋ, mane, nonji gboreru pakereru gogo sanaŋine tatariine tomiri go ropebemiŋ. Nonji kome kukure Rauine siŋaŋ garu kome kae Rauine odureru ki mendaine roru gogo. 19 Ore eru ya damaŋ yoo fukega eru jiki fukeiŋ, nonji ore fuŋine barariŋga garebe ŋonemiŋ. Ya ŋonemiŋ, oi papiago quraŋgande peine. 20 Bobuŋ 7 me furoneo ŋegobi eru lambere ŋeŋe goulji babaine 7 ŋonege ore fuŋneyaŋuŋ sumuŋine oi iŋi: Bobuŋ 7 oi zioz kubu 7 yoŋore mimerereŋ siŋande soso fukegobi. Lambere ŋeŋe goulji babaine 7 oiji zioz kubu 7 yoŋore soso ega.” Oŋu.* Dan 7.13; 10.5 Dan 7.9; 10.6 Eze 1.24; 43.2 Ais 44.6; 48.12; Bara 2.8; 22.13

*1:8: Eks 3.14; Bara 4.5 Ais 55.4; Kiki 89.27 Eks 19.6; Bara 5.10 Dan 7.13; Mat 24.30; Mak 13.26; Luk 21.27; 1 Tes 4.17; Zek 12.10; Jon 19.34, 37 Bara 22.13; Eks 3.14

*1:20: Dan 7.13; 10.5 Dan 7.9; 10.6 Eze 1.24; 43.2 Ais 44.6; 48.12; Bara 2.8; 22.13