13
Mina Leeng Basinge Laxakapmek, Lavanga Mina Met
Ap mo mun loxonaleng lentaba luvuttadi mo diga nemen go, diga vaase ri ne Iesu mumu lentaba luvuttadi boro Galili, ne Paelat ga sev amet di at loxonaleng digaplavang saparap ne Moroa. * Jo 9:2La ne Iesu ga vorang i ridi xeretna, “Mi doxoma i do mo luvuttadi boro Galili diga xapmek tinotno rinedi leme Galili, kuren la diga met kerepmo. * Sam 7:12Kopmen tinotno! Ketla a tong i rinimi xeretna. Mo do mi noxo leeng basinge laxakapmek atnimi, nemi bok minaba seeve. La kereva ba di nom lasangaun mi lavanuan luvuttadi to Siloam diga met at loxonaleng loogu babaalom ga subu kimit di? Mi doxoma i do nom luvuttadi diga xapmek tinotno rinedi limixin avukat diga nemen to Jerusalem? Kopmen tinotno! Ketla a tong i rinimi xeretna. Mo do mi noxo leeng basinge laxakapmek atnimi, nemi bok minaba seeve.”
Lavapaase Poovo Ri Luuna Goxo Visik
* Mt 21:19Melemu ne Iesu ga vaase ridi mi lavapaase poovo xeretna, “Lara laradi ga ruuna luuna pik ga suusu ro at laraamang vaen teren. Ni gat pas kusu na ven ti tevempeven una go ap mo luuna pik, ketla ni goxo long lenget ka tara. * Lu 3:9Kuren la ni ga lok ti laradi loklok tatao at laraamang, ‘At lavantun maares axap ta, nia agat pas ude xusu ana ven ti tempeven una at na luuna pik, la axo vuse ka leveven una. Tara asi i ukopok! Tila i tu amisik la ira vaaxap lomonok at laxangka?’
* 2 Pi 3:9,15Ketla laradi loklok tatao laraamang ga lok tin, ‘Leeme silok, una ke bok be i at na mun legesa maares. La ana xe xangkan i la ana suxa i mi taxannorang una. La mo do na luuna na visik tevempeven una pik at na lamaares mavana, naba lox avukat. Mo do kopmen, i epovo do dina ra asi ba i!’ ”* Na lavapaase poovo rinedi limixin me Judaia la lavanga salai naba vot parap di do di noxo visik asu teveloklok nunuan.
Iesu Ga Lox Avukat Lara Latkin At Laaleng Kaala
10 At lara laaleng kaala ne Iesu ga anasa limixin to xeneng at loogu singising. 11 La lara latkin mo gak lok, lagas ga nemen teren la ga lox i la gak meres at lasangaun mi lavanuan maares. Lantuno ga kauk la ni goxo epovo xusu na tu akmokso. 12 Se ne Iesu ga ven i, neni ga ro ka i uto melamgo atdi la ga lok tin keretna, “Latkin, u lox avukat pam basinge nom lanmeres taram!” 13 Iesu ga lok li lukngen to at nom latkin la soso mun latkin ga lox akmokso lengkot teren upana la ga emi asu mi ne Moroa.
14  * Pas 20:9-10; Lal 5:13-14; Lu 6:7; Jo 5:16Laradi gomgo at loogu singising ga belemamao aleng ne Iesu do ga lox aroo mo latkin at laaleng kaala. La ni ga lok ti limixin, “Lavanna aleng kusu tidik ti lok leven gugu. Kuren la minat pas ude at nom levenaleng kusu miba lok avukat basinge levenanmeres atnimi, ketla kopmen at laaleng kaala!”
15  * Lu 14:5La Leeme Silok ga vorang i rin keretna, “Nemi luvuttadi loklok sosolom. At levenaleng kaala axap mi sepmus levendongki mi levenbulumaxao ro at levengkot mikmidi la mim lam kaka di xusu dina inin. 16  * Lu 19:9La kereva ba, ixo lox avukat ti lok tooro na latkin me Judaia at laaleng kaala, Satan ga lok kapmex i xerepmo at lasangaun mi lavanuan levenmaares?”
17 Anaa lovoporang teren ga lox amangan nedi diga munepen min, la nedi nom limixin diga lok momo aleng at nom lavanga sangsangu ne Iesu ga lox i ap mo loxonaleng.
Lavapaase Poovo Ti Liit Mastet I Lixilik Tinotno
(Mt 13:31-32; Mk 4:30-32)
18 Iesu ga sue di xeretna, “Linintoo at ne Moroa i lok ngan laai? La ana tong poovo i atla? 19 I lok ngan liit mastet, laradi ga lok kaka i la gatlo li i ro at loxongkangka ren. Liit mastet ga suu la ga vee una, la lavapixa diga xip lempotpos pixa atdi ro at lengkakan teren.”
Lavapaase Poovo
Ri Liis (Yeast)
(Mt 13:33)
20 Melemu manga Iesu ga sue di, “Linintoo at ne Moroa ana tong poovo i atla? 21 I lok ngan liis (yeast) latkin i lok kaka i la ia lok eburu i mi loxompalava ise nom axap loxompalava i xip kaxat.”
Lumusmaragu I Veleot
(Mt 7:13-14)
22 Iesu ga vas kaxat uto Jerusalem la at na lavatpas teren ni gat pas kantubu at levenmenemen silok la lengkon menemen kakalik, la ga anasa limixin. 23 La lara laradi ga sue i, “Leeme Silok. Kereva, tentaba tuvuttadi mene diba lok kaka lorooro avolo?”
Iesu ga vorang i ridi xeretna, 24  * Pl 3:12“Mina lolos kusu miba beles at lumusmaragu lixilik at Linintoo at ne Moroa, mila buaang limixin diba lok tong i do dina beles ukeneng, ketla di noxo epovo. 25  * Mt 25:10-12Leeme gomgo at nom loogu naba xatu kaxat la na vi pe lumusmaragu. La do nemi mina tu ro maxamang la minap dipdi la minak lok, ‘Leeme Silok. Suang lumusmaragu rinama!’
Ketla neni naba lok tinimi, ‘Axoklen nimi, la axoklen i do meva nemi.’
26 La miba vorang amlong i rin keretna, ‘Maga anan la maga inin eburu minu, la uga anasa nama ro at levenmenemen atnama!’
27  * Sam 6:8Ketla neni naba lok manga, ‘Axoklen nimi la axoklen i do meva nemi. Uto nimi basinge ia, nemi limixin bilinga!’
28  * Mt 8:11-12Minaba lok lerengteng silok la minaba rungur ivivilis ap mo laaleng minaba ven ne Abaram, la ne Aisak, la ne Jakop la nedi lavaeme vapaase ali ro at Linintoo at ne Moroa, ketla nemi xa dinaba lu asu minimi. 29  * Sam 107:3; Lu 14:15Limixin dinabat pas boro at lengkot axap at lavatbung menemen la dinat kis eburu mi ne Moroa at Linintoo ren. 30  * Mt 19:30I ruturun do nege nedi monga di lok ngan lempanga gamasa, dinaba ruuna ka levenasen silok. La nedi monga di ruuna levenasen silok, dinaba lok ngan lempanga gamasa.”
Iesu Ga Lox Asu Labalamu Ren Ti Limixin To Jerusalem
(Mt 23:37-39)
31 Ap mo laaleng lentaba atnedi lubung Parisi diga vot pasa ne Iesu la diga lok tin, “Una vas su basinge na lenep la unat pas uto at tengkot petpes, mila ne Erodes i lok do na sev amer u de.”
32 Iesu ga vorang i ridi xeretna, “Mina vot pasa nom lavatman sio la mina tong asu levelinga rak tin do, ‘Nenia anak tiki asu lubunggas basinge limixin la anak lox avukat limixin lingina la kantamak bok, la at laaleng sepsev avantun anaba lox axap lugugu rak.’ 33 Ketla nenia move anat pas at langas lingina, kantamak, la uatno. Kopmen nak mokso ri leeme vapaase ali kusu dina sev amer i ro at toxot petpes, ketla to Jerusalem mene nga.”
34 La ne Iesu ga bulu aleng la ga lok bok, “Limixin me Jerusalem. Lavalabat atnimi digap sev amet lavaeme vapaase ali, la diga lulu vat nedi limixin papaase asu levelinga, ne Moroa ga riki nedi ude. Buaang levenaleng a lok do ana kok nemi mi lukngak, i ngan lavatpalak kaxak i kok laxannatnat kaxak teren, ketla mixo siam ka ia. 35 Monga Moroa i lox axap loklok tatao ren tinimi. A tong i rinimi do mi noxo ven bok ba ia, se at nom laaleng naba vot la minaba lok keretna,
‘Moroa i lox anarong mo laradi it pas mi laasen at Leeme Silok.’ ” Sam 118:26

*13:2: Jo 9:2

*13:3: Sam 7:12

*13:6: Mt 21:19

*13:7: Lu 3:9

*13:8: 2 Pi 3:9,15

*13:9: Na lavapaase poovo rinedi limixin me Judaia la lavanga salai naba vot parap di do di noxo visik asu teveloklok nunuan.

*13:14: Pas 20:9-10; Lal 5:13-14; Lu 6:7; Jo 5:16

*13:15: Lu 14:5

*13:16: Lu 19:9

*13:24: Pl 3:12

*13:25: Mt 25:10-12

*13:27: Sam 6:8

*13:28: Mt 8:11-12

*13:29: Sam 107:3; Lu 14:15

*13:30: Mt 19:30