Yon
Dowan Weng Olo Yone Dolanebuotabe.
Tekein kemin wengobe.
Yesuse daakenea atdimo kaanea imin hananea ulanea abilim unebua bifolo 60 ese mak blimanota Yone dowan weng olo dolanebiobe. Yon ele Yesuse okok aleyemin naka etabe. E weng olo dolanibua nakaia unanagai kibianiba tekein keniba Yesuse bainobo geniba afen smike amit nine doboniba amit nine geneta dolanebiobe. E Yesuse inamin namin okoko nabinebuo wengo mo dolaim blimobe. E Yesuse wengo baanebu ota dolanebiobe.
1:1-18 Mikiktem wengobe.
1:19-51 Yone aa fuayemin naka esa eka Yesuse okok aleyemin naka mak isa i weng sang otabe.
2:1–12:50 Yesuse Galili betano nakaia unangai daaye binebuo weng sangobe.
13:1–17:26 Yesuse atdimo dabasa ananomabib amo meb tebua e Yelusalem bib ye bianea okok kebinebuo weng sangobe.
18:1–20:31 Yesuse kaanebuo weng osa eka e imin hananebuo weng osa otabe.
21:1-25 Mubiang wengobe.
1
Wengo afen smiksao naka walanebiobe.
Sinanggwano dabale mo tam tlim blim o dimo wengo Gode temna binobiobe. Weng ele Yesus Klaist etabe. Niniin olo mitmakamo e Gode wengo nakaia unangai keim aleyeminobe. Weng ele emaye Godobe. Yo dimo ete God ete nabinibbiobe. Gode titilo Klaiste omaleta eta inamin namino alukum kla tlanebiobe. Inamin namino omalo mo tam tlim blimobe. Klaiste emaye inamin namino alukum kla tlanebiobe. E afen smiko mitobe. E tenea nakaia unangai ayale obyebiobe. Ayal ele amitie mililambio temo eibinabebe. Mililanamino mo gaisanota kiminemebabe.
Gode e dowan naka make dabanea tese e niniino Yon etabe. E tenea ayale Yesus Klaiste weng sang ota nakaia unangai baabeia i e weng sang olo wenteniba bainobo geine geneta tlebiobe. Yone ayal ekobbabe. E besa tenea ayale weng sango omkeimamang geneta tlebiobe.
Nakaia unangai Yesuse mo gobanin blimobe.
Yesus Klaiste Ayal Moton ele funanea Ne ayale nakaia unangai alukum dabalim olo blibi obyamabibo geneta tlang gena binebiobe. 10 Gode titilo Klaiste omaleta eta dabal ele klanebio binea emaye daak tenea dabalim olo binebu otane dabalim sel nakaia unangai e mo tekein keim blimobe. 11 E tenea ele meletani Yuda isuo ele bibamo klanebu ele tlebu otane i mo gobanibta Klayam nata tlebo geim blimobe. 12 I inabib otane maki gobaniba Klayam nata tlebo geniba e bainobo gabinibbio kesoa e baabenea Ne titilo ibo omyia ibo ne meme aibobo ge baabenebiobe. 13 Gode meme anamin kukubo enaminobe. I aaleb kamwali imino mo okok kebianibta dlaim blimobe. Eka i dabalim nakai bobol tem funin osa mo dlaim blimobe. Gode emaye ele bobol tem funin ota nakaia unanga eli dlanea i e meme aibbiobe.
Yesuse Gode kukubo nibo alebenebiobe.
14 Weng ele naka nea nibo baka bia nibo e titilo ayal inamin einobuo watemubanobbiobe. E Gode miin yanmakob kesoa e Aye Gode titilo ayal inamin einobu olo omalea daayemin kukub osa eka weng moton omin kukub osa e bobol temo sibbebanobiobe. 15 Yone tenea naka ele weng sango omkeimabebua Yesuse tle kesoa atemnea nakaia unangai baabenea Sino ne ibo baabenia Ne sin tlibu otane ne naka sumbabe. Naka make ne abuk tlamabe e naka sumobe. Niminbabe, dabale mo tam tlim blimo dimo naka ele binebiobo ge baabeibio nakae eletabo ge baabesebe. 16 Daayemin kukubo e bobol temo sibbebanobio kesoa e nibo amit daaye binabebe. E daayemin kukub olo mo blimanomobabe. 17 Gode hekmel wengo Mosese omalea esak nibo omyebu otane daayemin kukub osa eka weng moton omin kukub osa ole God eta Yesus Klaiste omaleta esak nibo omyebiobe. 18 Nakai Gode atemnamino blim otane Gode miine yanmakobe Yesuse e Aye Gode bobol temo makobam bianea eta Gode kukubo nakaia unangai alebenea keim anebiobe.
Yone aa fuayemin nakae wengobe.
(Matyu 3:1-12; Mak 1:2-8; Luk 3:2-18)
19 Yudai komokwali Yelusalem bib ye blibi Gode amo kimanin nakai mak isa eka Libaie meletani mak isa dlaiba moniba Yon esu unaniba baabaniba Kobo wangkebte? ge baabasiba 20 Yone hebmamsab keim baabenea Ne Gode Dofakamin Nakae Klaist ekobbabo ge baabesea 21 eka i imin kil baabaniba Otane kobo wangkebte? Kobo sinanggwano Gode weng omkeimalin nakae make niniino Ilaiya kebtio? gesiba Yon esak imin yang ke baabenea Ne ekobbabo ge baabesea i imin baabaniba Kobo Gode weng omkeimalin nakae Mosese ulabe tlamabea ni waisabiobe kebtio? gesiba e baabenea Yeye ne ekobbabo gesea 22 i imin baabaniba Kobo wangkebte? Baabenale! Kobo kebmal ole Ne wanetabo gabebe? Ni keb weng sango omeb monoba nakai ni dlaiba tlobbuei baabenomabbiobo gesiba 23 Yone Gode weng omkeimalin nakae Aisaiae wengo baabenea
Naka make ibuantem ye bianea ngambianea Sume deibo kebanabibte ge nganamabebo genebuo
 
naka ele netabo ge baabesebe.
24 Felisiei naka eli dlaiba tlibbiobe. 25 I Yone baabaniba Kobo baaneba Ne Gode Dofakamin Naka Klaist ekobbabo, eka ne Ilaiya ekobbabo, eka ne Gode weng omkeimalin nakae waisabiobe ekobbabo geneb yole kobo fatnanebta nakaia unangai aayo fuayebebe? gesiba 26 Yone baabenea Ae ne nakaia unangai aayo fuayebi otane naka make ibo baka bie ibo mo tekein kebibbabe. 27 E ne abuk tebe otane e sumobe. Ne sumba kesoa ne e mo tenanobta wengo baanomobbabo ge baabesebe. 28 I olo nasib ole afok tlemin sin da aaye Yodane milim wat Betani bib ye bianibta omonsiobe. Bibo yo Yone aaye ye fuaye binebiobe.
Yesus ele Gode eil sibsib menobe.
29 Aan sibnoma boman ole Yesuse Yon esu tlang genea tebea Yone atenea Yudai kukubo eil sibsibi yenaniba Gode dokaha binabib kesoa e o dim tounea nakaia unangai baabenea Etemine! Gode eil sibsib mene tebebe. E nakaia unangai dabalim ele blibi hengmino omtlabenamabebe. 30 Sino ne ibo baabenia Ne sin tlibu otane ne naka sumbabo, naka make ne abuk tlamabe e naka sumobe. Niminbabe, ne biemo mo nemfaim blimo dimo naka ele binebiobo ge baabeibuo naka eletabe. 31 Sino ne Gode eil sibsib men ele niniino mo tekein kenita Inaminiab etabo geim blim otane ne tlibu ole Islel teni tekein keniba e tlamabebo geine genita tenita aaye fuayebibo ge baabesebe.
32-33 Eka Yone weng mak osa omkeimanea baabenea Ne sino mo tekein kenita e Gode Dofakamin Nakabo geim blim otane Gode ne nemanea tenia nakaia unangai aayo fuayebia e baatnenea Kobo temebeba ne Hobe abilim ut danea makob wan kubiameie ulab daakenea naka make dim ut tounea atemeb mole naka eleta ne Hobe nakaia unangai bobol temo dababbebenea makob aso eimbianoa inamin namino kibanoa nemat genabo inanea i bobol temo as kibain kenea i hengmino nemat genamabebo ge baatnenebio kesoa 34 naka ele tleo e dimo bain inanoa atemnita E Gode miinobo ge baabeiobo ge baabesebe.
Yesuse e okok aleyemin naka maki mikiktemo dlakasebe.
35 Aan sibnoma boman ole Yon esa e okok aleyemin nakai asue isa ye bliba 36 Yone temea Yesuse tlanea dotla unang genabe kesoa atenea e okok aleyemin nakai baabenea Etemine! Gode eil sibsib mene ele mombebo ge baabesea 37 wenteniba i dabo Yesuse dobsileb bebiba 38 e deskina temea i dabo dobsileb bebib kesoa baaneo Ibo nimin hen tebibe? gesea i baabaniba Aleyemin naka kobo fab aalabebe? gesiba (i wengo aleyemin nakai labai ge oye binabiobe). 39 E baabenea Ibo ne beketne monibta ne amo aalabio watemine gesea i dabo bekeba moniba e bib unaniba e amo aalabeo watemubaniba e baka bliba kwinsobe. (Kwin tlota 4 kilok ese mak biota inasiobe.) 40 Naka asu dab eli Yone wengo wenteniba Yesuse dobsileb onsibi make niniino Endlue Saimon Fitae ning etabe. 41 Endlue hebmamsab monea e heke Saimone baabanea Ni Gode Dofakamin Nakae atemobobo ge baabasebe. (Hiblu wengo Klaist olo makob Gode Dofakamin Nakabe.) 42 E Saimone debetnea moniba Yesus esu ye moteniba Yesuse Saimone ateme bianea baabanea Kobo Yone miin Saimon kebtabe. I kobo Sifas ge ngangkemomabiobo ge baabasebe. (Niniin Sifas olo Alameik wengobe. Eka Fita ole Glik weng nabe. Niniin asu olo mitmakamo makob tom beselibobe.)
Yesuse Filib esa Nataniel esa i dlakasebe.
43 Aan sibnoma boman ole Yesuse walanea Galili unano genea monea Filibe atenea baabanea Kobo ne beketneneba unomo ge baabasebe. 44 (Filib esa Endlu esa Fita esa i alukum Betsaida bib selobe.) 45 Filib esak Nataniele henmonea atenea baabanea Sinanggwano Mosese hekmel weng osa eka Gode weng omkeimalin naka isa naka make weng sango dolaibbue atemobobe. Yosebe miine Yesuse Nasalet bib sak etabo ge baabasea 46 Nataniele Filibe baabanea Ne bobol temo fumbio Nakai naka ele weng sango dolaibbu ele naka ayamobe. Nasalet bib ole bib misiamobe. Naka ayam ele Nasalet bib dao mo tlamebabo gesea Filibe baabanea Kebmaye tenebta atemale ge baabasea bebiba 47 Yesuse temea Nataniele esu tlang genea tebe kesoa Yesuse baanea Naka ele Islel ten motonobe. E bobol temo dim omin kukubo blimobo gesea 48 Nataniele wentenea Yesuse baabanea Kobo fatnanebta ne tekein kebebe? gesea Yesuse baabanea Filibe mo nganabkeim blim bieta ne sin temia kobo as ete mit ye bieba katemibo ge baabasea 49 Nataniele baabanea Aleyemin naka kobo Gode miin Isleli komok sum kebtabo ge baabasea 50 Yesuse baabanea Ne baabkenia Ne sin temia kobo as ete mit ye bieba katemibo ge baabkei yota kobo bainobo gabeobe. Olo ayam otane mitdata inamin namino dot ayamo tam tlota watemamabeobo ge baabanea 51 eka weng mak osa baabenea Ne bain baabenamabibe, ibo mitdaniba temiba abilime belanea Gode abiseli daakeniba Abilim Da Tlemin Naka nesu ele da imin ut abilim utda bianiba usa daaka bliba yatemomabiobo ge baabesebe.