24
Ku je̱ Jesús jyoojntykpa̱jknuva
(Mt. 28.1‑10; Mr. 16.1‑8; Jn. 20.1‑10)
Domingo xa̱a̱j tseꞌe vyeꞌna ja̱pyji, mutoꞌk xa̱a̱j je̱ semana, vanꞌit tseꞌe je̱ ta̱ꞌa̱xta̱jk juuꞌ veꞌe du̱ꞌixtu je̱ jot joma veꞌe je̱ Jesús du̱ꞌukyaknaxta̱jkidi, je̱ꞌe̱ tseꞌe du̱yakna̱jkxtu je̱m je̱ paꞌajk xooꞌkpa juuꞌ veꞌe yꞌapa̱a̱jmtkidu. Ku tseꞌe jye̱ꞌydi joma veꞌe je̱ jot, viijnk tso̱ tseꞌe je̱ tsaaj du̱paattini juuꞌ veꞌe yꞌaka̱a̱jyjup yꞌijt. Vanꞌit tseꞌe tya̱jkidi. Ax kaꞌa tseꞌe du̱ꞌukpaattini je̱ Ma̱ja̱ Vintsá̱n Jesús je̱ ñiꞌkx je̱ kyo̱pk, je̱tseꞌe atu̱va ato̱ki tyuntaandi, ax kaꞌa tseꞌe du̱ꞌukmutaayvaattini vintso̱ veꞌe jyátu̱kadat. Tun toꞌmayji tseꞌe du̱ꞌixpaatti nu̱me̱jtsk je̱ ángeles vyinté̱najada, ajajp ata̱ꞌkxpeꞌe xyá̱xada. O̱o̱y tseꞌe tyuntsa̱ꞌkidi je̱ ta̱ꞌa̱xta̱jk, je̱ꞌe̱ ka̱jx tseꞌe vyiijntkti je̱ja naxku̱jx paat. Vanꞌit tseꞌe je̱ ángeles ña̱ꞌmu̱xjidi:
―¿Tya̱jxseꞌe xꞌíxtada yap o̱o̱ꞌkpa jótup je̱ꞌe̱ juuꞌ veꞌe joojntykip? Kaꞌa xa je̱ꞌe̱ veꞌe yaja pa̱n. Ta̱ je̱ꞌe̱ veꞌe jyoojntykpa̱jknuva. Jaaꞌmyé̱tsta vintso̱ veꞌe mna̱ꞌmu̱xjidi ku veꞌe je̱m Galiléana vyeꞌna. Jidu̱ꞌu̱m tseꞌe vyaajñ: “Yakpá̱mupts a̱tseꞌe je̱m je̱ tó̱kinax jayu kya̱ꞌm juuꞌ a̱tseꞌe xtsoꞌoxpa̱jktup, ax joojntykpa̱jknuvapts a̱tseꞌe kutoojk xa̱a̱j, a̱ts, je̱ Jayu Juuꞌ veꞌe Nu̱pa̱a̱mdu̱ka Ijtp.” Jidu̱ꞌu̱m tseꞌe vyaajñ.
Vanꞌit tseꞌe du̱jaaꞌmye̱jtsti je̱ Jesús je̱ kya̱ts je̱ yꞌayook. Ku veꞌe cho̱o̱ꞌndi joma veꞌe je̱ jot, vanꞌit tseꞌe du̱tukmumaajntykka̱jxti je̱ Jesús je̱ yꞌixpa̱jkpata̱jk juuꞌ veꞌe nu̱maktoꞌk taandinu je̱ts pa̱n pa̱n jatyeꞌe mya̱a̱tveꞌnidup. 10 Je̱ ta̱ꞌa̱xta̱jkta tseꞌe juuꞌ veꞌe du̱tuknu̱jaꞌvidu je̱ kuká̱tsivata̱jk, je̱ꞌe̱ tseꞌe ijttu je̱ María Magdalena, je̱ Juana, je̱ María juuꞌ veꞌe je̱ Santiago je̱ tyaak, je̱ts je̱ viijnk ta̱ꞌa̱xta̱jkta. 11 Ax kaꞌats je̱ꞌe̱ veꞌe je̱ Jesús je̱ yꞌixpa̱jkpata̱jk du̱jaanchjaꞌvidi juuꞌ veꞌe je̱ ta̱ꞌa̱xta̱jk kyo̱jtstu, veꞌemeꞌe vyinmaaydi je̱ts o̱yvintso̱va veꞌe juuꞌ du̱ko̱jtsti.
12 O̱yam tseꞌe veꞌem vyinmaaydi, noomp tseꞌe ñu̱jkx je̱ Pedro joma veꞌe je̱ Jesús du̱ꞌukyaknaxta̱jkidi. Ku veꞌe vyiijntk je̱tseꞌe kya̱kꞌixi, vanꞌit tseꞌe du̱ꞌix je̱ts je̱peꞌe pyu̱jkna je̱ vit juuꞌ veꞌe tyukvimpittu. Vanꞌit tseꞌe vyimpijtni joma veꞌe ñamyayju̱ je̱tseꞌe du̱payo̱ꞌy pa̱n ti veꞌe tu̱tyunju̱ tu̱kya̱tsju̱.
Juuꞌ veꞌe toojnju ko̱jtsju je̱ja emauusit tyooꞌ aajy
(Mr. 16.12‑13)
13 Je̱ xa̱a̱jji tseꞌe nu̱me̱jtsk je̱ Jesús je̱ yꞌixpa̱jkpata̱jk ña̱jkxti je̱m kajpu̱n ka̱jxm juuꞌ veꞌe Emaús du̱xa̱a̱j, me̱jtsk legua jagojkm joꞌneꞌe du̱mujékuma je̱ Jerusalén, 14 je̱ꞌe̱ tseꞌe myaajntyktup juuꞌ veꞌe tu̱tyunju̱ tu̱kya̱tsju̱. 15 Namvaateꞌe ñakyó̱tsjada, vanꞌit tseꞌe je̱ Jesús ñaajktá̱miji je̱tseꞌe du̱ma̱a̱tnamyujatyooꞌijidi. 16 O̱yam tseꞌe du̱ma̱a̱tnamyujatyooꞌijidi, kaꞌanum tseꞌe je̱ Nteꞌyam du̱yakjajty je̱tseꞌe je̱ nu̱me̱jtsk ku̱du̱ꞌixkajpti je̱ Jesús. 17 Vanꞌit tseꞌe je̱ Jesús yꞌamo̱tutú̱vijidi:
―¿Tiseꞌe je̱m mmaajntyktup namvaateꞌe myo̱ꞌo̱yda? ¿Tya̱jxseꞌe mtsaachvinmáyda?
18 Nu̱toꞌk tseꞌe yꞌatsa̱a̱jv juuꞌ veꞌe Cleofas du̱xa̱a̱j:
―¿Tis, tun mítsjidamts nꞌiteꞌe toꞌk juuꞌ veꞌe je̱ꞌy je̱m Jerusalén je̱tseꞌe xkanu̱java ti veꞌe námnum je̱m tu̱tyunju̱ tu̱kya̱tsju̱?
19 Vanꞌit tseꞌe je̱ Jesús ña̱ꞌmu̱xjidi:
―¿Tiseꞌe tu̱tyunju̱ tu̱kya̱tsju̱?
Je̱tseꞌe du̱nu̱u̱jmidi:
―Je̱ꞌe̱ juuꞌ veꞌe tu̱jyatyju̱ tu̱ñaxyju̱ je̱ Jesús, je̱ nazarétit jayu. Toꞌk je̱ꞌe̱ veꞌe tu̱yꞌit je̱ Nteꞌyam je̱ yꞌayook ko̱jtsnajxpa, ñu̱má̱jipts je̱ꞌe̱ veꞌe tu̱yꞌit ma̱a̱t juuꞌ veꞌe tyoon kyo̱jts je̱ja je̱ Nteꞌyam vyinkujk je̱ts je̱ja nu̱jom je̱ jayu vyinkujk, 20 je̱ts vintso̱ veꞌe je̱ teeꞌta̱jk je̱ vyintsa̱nda je̱ts pa̱n pa̱n jatyeꞌe du̱nu̱má̱jidup u̱u̱ꞌm ma̱a̱tta, je̱ꞌe̱ tseꞌe je̱m je̱ Pilato kya̱ꞌm tu̱du̱pa̱mda je̱tseꞌe du̱to̱kimpayo̱ꞌo̱yu̱t je̱tseꞌe du̱yakjacryuuzpé̱tju̱t. 21 Veꞌemts a̱a̱tseꞌe nꞌukꞌaꞌix je̱ts je̱ꞌe̱ veꞌe ku̱xyaktso̱o̱kumdini nu̱vinxu̱p u̱u̱ꞌmeꞌeda, je̱ israeejlit jáyuda. Maaxk je̱ꞌe̱ veꞌe veꞌem tyunju̱ kya̱tsju̱. 22 O̱yam tseꞌe vyeꞌema, vinkex je̱ ta̱ꞌa̱xta̱jk juuꞌ a̱a̱tseꞌe nma̱a̱tnayjaꞌvijup, je̱ꞌe̱ts a̱a̱tseꞌe atu̱va ato̱ki tu̱xyaktáñ je̱ꞌe̱ ka̱jx ku veꞌe tu̱du̱nu̱na̱jkxta tun ja̱pyji joma veꞌe je̱ Jesús yꞌuknaxta̱jki. 23 Ax kaꞌakts je̱ꞌe̱ veꞌe je̱p je̱ ñiꞌkx je̱ kyo̱pk tu̱du̱ꞌukpaattini, je̱ꞌe̱ ka̱jx tseꞌe tu̱mye̱tsta je̱ts a̱a̱tseꞌe tu̱xtukmumaaydu̱kta je̱ts je̱ aangelesu̱k tseꞌe je̱p tu̱yakꞌíxjada juuꞌ veꞌe tu̱ña̱ꞌmu̱xjada je̱ts ta̱a̱k je̱ꞌe̱ veꞌe je̱ Jesús jyoojntykpa̱jknuva. 24 Vanꞌit tseꞌe tu̱ña̱jkxta vinkex a̱a̱ts je̱ nmujatyooꞌ joma veꞌe naxta̱ka tu̱yꞌit, veꞌemu̱kts je̱ꞌe̱ veꞌe tu̱du̱paattuva je̱ it ax joꞌn je̱ ta̱ꞌa̱xta̱jk tu̱du̱ꞌavánada joꞌn. Ax kaꞌakts je̱ꞌe̱ veꞌe je̱ Jesús du̱ꞌukꞌixpaattini.
25 Vanꞌit tseꞌe je̱ Jesús yꞌatso̱o̱jvjidi:
―Kaꞌa xa veꞌe o̱y juuꞌ xpayo̱ꞌo̱yda, o̱o̱yeꞌe mtunje̱kta je̱tseꞌe xjaanchjávadat je̱ Nteꞌyam je̱ yꞌayook ko̱jtsnajxpata̱jkta. 26 ¿Tis, kaꞌa je̱ꞌe̱ vineꞌe vyinko̱pka je̱tseꞌe je̱ Cristo veꞌem chaachpaaꞌtu̱t, vanꞌit tseꞌe je̱ mya̱jin du̱pa̱jknit?
27 Vanꞌit tseꞌe du̱tukvinjaꞌvidi juuꞌ veꞌe je̱ꞌe̱ ka̱jx jatyáñ ijtp je̱p Kunuuꞌkx Jatyán ku̱jxp, je̱ Moisés je̱ jyatyán ma̱a̱t du̱ꞌukvaajñ je̱tseꞌe du̱jaaꞌktukvinjaꞌvidi nu̱jom juuꞌ veꞌe jyatyaandu je̱ Nteꞌyam je̱ yꞌayook ko̱jtsnajxpata̱jkta.
28 Ku veꞌe jye̱ꞌydini joma veꞌe je̱ kajpu̱n joma veꞌe ña̱jkxta, vanꞌit tseꞌe je̱ Jesús jyatki ax joꞌn je̱ tyooꞌ ku̱du̱jaaꞌkyo̱ꞌy. 29 Vanꞌit tseꞌe du̱munooꞌkxtkti je̱tseꞌe mya̱a̱ttánjadat, je̱tseꞌe vyaandi:
―Tanu̱ a̱a̱ts ma̱a̱t ku̱x tánani xa veꞌe o̱o̱y. Ve̱e̱ꞌnji ya̱ꞌa̱ veꞌe ya̱ it ñáxu̱t je̱tseꞌe choꞌoinit.
Vanꞌit tseꞌe je̱ Jesús tya̱jki je̱p tu̱jkp ax joꞌn ku̱du̱ma̱a̱ttaandi. 30 Tsu̱u̱nidup tseꞌe vye̱ꞌnada je̱tseꞌe yꞌaꞌóxadat, vanꞌit tseꞌe je̱ Jesús je̱ tsapkaaky du̱ka̱a̱jn, je̱ Nteꞌyam du̱kuko̱jtsji, je̱tseꞌe du̱tojkvaꞌkxjidi. 31 Ax je̱ꞌyji tseꞌe je̱ Nteꞌyam je̱ jayu du̱tukꞌixkajpti je̱ts je̱ Jesús je̱ꞌe̱ veꞌe. Ax vanꞌit tseꞌe je̱ Jesús veꞌemji tyo̱ki. 32 Vanꞌit tseꞌe ñavyaajnjidi:
―¿Ka veꞌemapeꞌe o̱o̱y xtunyakxo̱o̱jntkum yam njaꞌvin ka̱jxmam ku veꞌe tu̱xtukmuko̱jtsum je̱ja tooꞌ aajy je̱tseꞌe je̱ Kunuuꞌkx Jatyán tu̱xtukvinjaꞌvim?
33 Kaꞌa tseꞌe tyaꞌnidi, vanꞌit tseꞌe vyimpijttinuva je̱m Jerusalén. Je̱m tseꞌe toꞌk muk du̱paatti je̱ nu̱maktoꞌk kuká̱tsivada je̱ts je̱ myujatyooꞌda. 34 Jidu̱ꞌu̱m tseꞌe ña̱ꞌmu̱xjidi:
―Tyú̱vam xa veꞌe, ta̱ xa veꞌe je̱ Ma̱ja̱ Vintsá̱n jyoojntykpa̱jknuva jadoꞌk nax, ya̱ Simón Pedro tseꞌe tu̱du̱ꞌíxnuva.
35 Vanꞌit tseꞌe je̱ꞌe̱ juuꞌ veꞌe je̱ꞌydu, je̱ꞌe̱ tseꞌe tukmumaajntykju̱du vintso̱ veꞌe jyajtti je̱ja tooꞌ aajy je̱ts vintso̱ veꞌe du̱ꞌixkajpti je̱ Jesús ku veꞌe je̱ tsapkaaky du̱tojkvaꞌkxy.
Ku je̱ Jesús ñaajknu̱ke̱ꞌxnata̱jkiji je̱ja je̱ yꞌixpa̱jkpata̱jk vyinkujkta
(Mt. 28.16‑20; Mr. 16.14‑18; Jn. 20.19‑23)
36 Ax je̱ꞌe̱ tseꞌe kyo̱jtstup vyeꞌna, tun toꞌmayji tseꞌe je̱ Jesús je̱ja vyinté̱najada. Vanꞌit tseꞌe je̱ Jesús kyo̱jtspo̱o̱ꞌkxjidi. Jidu̱ꞌu̱m tseꞌe vyaajñ:
―Je̱ o̱y jo̱o̱t ma̱a̱teꞌe mꞌíttat.
37 Vanꞌit tseꞌe je̱ yꞌixpa̱jkpata̱jk o̱o̱y tyuntsa̱ꞌkidi, veꞌem tseꞌe vyinmaaydi je̱ts jadoꞌk ítumit jayu je̱ꞌe̱ veꞌe yꞌíxtup. 38 Ax jidu̱ꞌu̱m tseꞌe je̱ Jesús ña̱ꞌmu̱xjidi:
―¿Tya̱jxseꞌe mnavyinmaꞌyu̱nmo̱ꞌo̱jada? ¿Tya̱jxeꞌe je̱ me̱jtsvinmaꞌyu̱n xjaye̱pta? 39 Ixta a̱ts ya̱ nka̱ꞌa̱j ya̱ ntek; á̱tsam xa je̱ꞌe̱ veꞌe. To̱nda matsta a̱ts je̱ts ixta. Kaꞌa tseꞌe jadoꞌk ítumit jayu chuꞌutsaxa pyajkaxa ax joꞌn a̱ts miitseꞌe yaja nvinté̱nada.
40 Ku veꞌe veꞌem vyaajñ, vanꞌit tseꞌe du̱tukꞌixti je̱ kya̱ꞌa̱j je̱ tyek. 41 Ax kaꞌajyam tseꞌe du̱jaanchjaꞌvidi vanꞌit je̱ts joojntykpa̱jknuva je̱ꞌe̱ veꞌe, je̱ꞌe̱ ka̱jx ku veꞌe xyo̱o̱jntkti je̱tseꞌe atu̱va ato̱ki tyuntaandi. Vanꞌit tseꞌe je̱ Jesús ña̱ꞌmu̱xjidi:
―¿Je̱peꞌe xma̱a̱dada je̱ kaaky je̱ ju̱ꞌkx?
42 Vanꞌit tseꞌe du̱mo̱o̱ydi je̱ ajkx tsaꞌa. 43 Vanꞌit tseꞌe je̱ Jesús du̱majch je̱tseꞌe je̱ja je̱ꞌe̱ vyinkujkta du̱ju̱ꞌkx. 44 Vanꞌit tseꞌe du̱nu̱u̱jmidi:
―Juuꞌ xa a̱tseꞌe tu̱xjaty, je̱ꞌe̱ts je̱ꞌe̱ veꞌe juuꞌ a̱ts miitseꞌe nvaajnjidu ku a̱tseꞌe nveꞌnana miits ma̱a̱tta, vaants a̱tseꞌe je̱ts tun vinko̱pk je̱ꞌe̱ veꞌe je̱tseꞌe tyónju̱t kyó̱tsju̱t nu̱jom juuꞌ veꞌe jatyáñ ijtp a̱ts ka̱jx je̱p Kunuuꞌkx Jatyán ku̱jxp; je̱peꞌe je̱ Moisés pyavaꞌnu̱n ku̱jxp du̱ꞌukvaꞌañ je̱ts juuꞌ veꞌe jyatyaandu je̱ Nteꞌyam je̱ yꞌayook ko̱jtsnajxpata̱jkta, nay veꞌempa je̱p salmos ku̱jxp.
45 Vanꞌit tseꞌe je̱ Nteꞌyam vyinmaꞌyu̱nmo̱o̱jyjidi je̱tseꞌe du̱vinmó̱tudat juuꞌ veꞌe tyijp je̱ Kunuuꞌkx Jatyán. 46 Je̱tseꞌe je̱ Jesús ña̱ꞌmu̱xjidi:
―Veꞌem xa veꞌe javyet je̱p Kunuuꞌkx Jatyán ku̱jxp je̱ts a̱tseꞌe nꞌo̱o̱ꞌku̱t, a̱ts, je̱ Cristo; ax kutoojk xa̱a̱jts a̱tseꞌe njoojntykpa̱jknuvat. 47 Je̱p tseꞌe vyaampa je̱ts a̱ts ka̱jxeꞌe je̱ jayu yaktuknu̱jávadat pa̱n nu̱vinxu̱peꞌe cha̱a̱nada toꞌk it toꞌk naxviijn, yaja tseꞌe jerusaleenit kyajpu̱n ku̱jx yakꞌukvaꞌanu̱t, je̱ts a̱ts ka̱jxeꞌe yakna̱a̱jmadat je̱tseꞌe vyinmayu̱mpijttinit, je̱tseꞌe du̱maso̱o̱ktinit je̱ kyo̱ꞌo̱y joojntykinda, veꞌem tseꞌe je̱ Nteꞌyam mye̱e̱ꞌkxu̱xjadat je̱ tyó̱kinda. 48 Mꞌixtu tseꞌe ta̱a̱v ku veꞌe veꞌem tu̱jyaty, vaajnjada tseꞌe veꞌem je̱ jáyuda. 49 Ntuknu̱ké̱xtap a̱ts miitseꞌeda je̱ Espíritu Santo, veꞌem ax joꞌn a̱ts je̱ nTeeꞌ je̱ vaandu̱k du̱yaktaajñ. Ax tándats miits yaja Jerusalén kuunumeꞌe myakmo̱ꞌo̱dat je̱ ma̱kkin juuꞌ veꞌe ka̱jxm ka̱daꞌakup.
Ku je̱ Jesús chajpe̱jtni
(Mr. 16.19‑20)
50 Vanꞌit tseꞌe je̱ Jesús ma̱a̱t je̱ yꞌixpa̱jkpata̱jk pyítsumdi je̱m kajpu̱n jo̱o̱tm je̱tseꞌe jye̱ꞌydi joma veꞌe je̱ it juuꞌ veꞌe je̱ betániait kajpu̱n muta̱m. Vanꞌit tseꞌe je̱ Jesús je̱ kya̱ꞌa̱j du̱ko̱o̱jnu̱k je̱tseꞌe je̱ yꞌixpa̱jkpata̱jk du̱kunuuꞌkx. 51 Namvaat tseꞌe du̱kunuuꞌkx, vanꞌit tseꞌe je̱ Jesús je̱ Nteꞌyam je̱ kyutojku̱n ka̱jx cho̱o̱ꞌnni yaja naxviijn je̱tseꞌe chajpe̱jtni. 52 Vanꞌit tseꞌe je̱ jayu je̱ Jesús du̱vinjaꞌvidi du̱vintsa̱ꞌkidi, xo̱o̱jntkp tseꞌe o̱o̱y vyimpijttini je̱m Jerusalén. 53 Tunꞌijttupts je̱ꞌe̱ veꞌe je̱p ma̱ja̱ tsaptu̱jkp je̱ Nteꞌyam du̱yakmá̱jada du̱yakjaanchada. Amén.