12
Ku je̱ ixpa̱jkpata̱jk du̱yukta̱jti je̱ trigo
(Mr. 2.23‑28; Lc. 6.1‑5)
Ax veꞌem tseꞌe vanꞌit jyajty, je̱tseꞌe je̱ Jesús du̱tuknajxy je̱ trigo kam. Po̱o̱ꞌkxtku̱n xa̱a̱j tseꞌe vyeꞌna. Ku veꞌe je̱ yꞌixpa̱jkpata̱jk je̱ yooj myajtsjidi, vanꞌit tseꞌe du̱yukta̱jti je̱ trigo je̱tseꞌe du̱ja̱ꞌkxti je̱ trigo pajk. Ku veꞌe je̱ fariseota̱jk du̱ꞌixti, vanꞌit tseꞌe je̱ Jesús du̱nu̱u̱jmidi:
―¿Tya̱jx tseꞌe po̱o̱ꞌkxtku̱n xa̱a̱j ya̱ mꞌixpa̱jkpata̱jk du̱tonda juuꞌ veꞌe je̱ pavaꞌnu̱n kyayakjajtyp?
Vanꞌit tseꞌe yꞌatso̱o̱jvjidi:
―¿Kaꞌana miitseꞌe xko̱tsta je̱p Kunuuꞌkx Jatyán ku̱jxp juuꞌ veꞌe toꞌk nax tyoondu je̱ David ma̱a̱t je̱ myujatyooꞌda ku veꞌe yuꞌo̱o̱ꞌkjup vye̱ꞌnada? Ta̱jki xa veꞌe je̱ David je̱p je̱ Nteꞌyam chaptu̱jkp je̱tseꞌe je̱ myujatyooꞌ du̱mo̱o̱yva je̱ kunuuꞌkx tsapkaaky, je̱tseꞌe du̱kaaydi. Ax kaꞌa tseꞌe je̱ pavaꞌnu̱n du̱yakjaty je̱ts je̱ꞌe̱ veꞌe veꞌem du̱tóndat, je̱ teeꞌta̱jkji veꞌe tuknu̱vánada. Ta̱ miits ya̱ꞌa̱ veꞌe xko̱tsta, ¿veꞌem xaja? ¿Ti kaꞌana miitseꞌe xko̱tsta je̱p je̱ Moisés pyavaꞌnu̱n ku̱jxp je̱ts kaꞌa veꞌe je̱ po̱o̱ꞌkxtku̱n xa̱a̱j du̱tukpo̱o̱ꞌkxada je̱ teeꞌta̱jk juuꞌ veꞌe toondup je̱p ma̱ja̱ tsaptu̱jkp? Jyatonda xa veꞌe po̱o̱ꞌkxtku̱n xa̱a̱j, kaꞌa tseꞌe tyó̱kina. A̱ts tseꞌe vaamp je̱ts je̱ja veꞌe yaja toꞌk juuꞌ veꞌe nu̱yojk du̱nu̱má̱jip je̱ts ni kaꞌa veꞌe je̱ ma̱ja̱ tsapta̱jk. Jidu̱ꞌu̱m xa veꞌe je̱ Kunuuꞌkx Jatyán vyaꞌañ: “Je̱ꞌe̱ xa a̱tseꞌe nu̱yojk ntsa̱jkp je̱tseꞌe je̱ jayu je̱ tukmo̱ꞌtu̱n du̱jayé̱ptat, ka je̱ꞌe̱peꞌe je̱tseꞌe je̱ tá̱nu̱k du̱yó̱xtat.” Pa̱n ku̱xvinmó̱tuda xa veꞌe juuꞌ ya̱ꞌa̱ veꞌe tyijp, kaꞌa tseꞌe ku̱xto̱kimpa̱mda je̱ jayu juuꞌ veꞌe kato̱kintoondu. Ax njayejppts a̱tseꞌe je̱ kutojku̱n pa̱n ti veꞌe po̱o̱ꞌkxtku̱n xa̱a̱j yaktónup ukpu̱ kayaktónup, a̱ts, je̱ Jayu Juuꞌ veꞌe Nu̱pa̱a̱mdu̱ka Ijtp.
Je̱ yaaꞌtya̱jk juuꞌ veꞌe xux je̱ kya̱ꞌa̱j toꞌk adoꞌom
(Mr. 3.1‑6; Lc. 6.6‑11)
Vanꞌit tseꞌe je̱ Jesús je̱m cha̱a̱ꞌn je̱tseꞌe ñu̱jkx je̱p tsaptu̱jkp. 10 Je̱p tseꞌe vyeꞌna toꞌk je̱ yaaꞌtya̱jk juuꞌ veꞌe xux je̱ kya̱ꞌa̱j toꞌk adoꞌom. Je̱ jayu juuꞌ veꞌe veꞌnidup je̱p tsaptu̱jkp, jyaꞌíxtidupts je̱ꞌe̱ veꞌe pa̱n ti veꞌe tyuknu̱xa̱ꞌa̱adap je̱ Jesús ku̱xeꞌe du̱kakutyún je̱ꞌe̱ je̱ pyavaꞌnu̱nda. Je̱ꞌe̱ ka̱jx tseꞌe du̱ꞌamo̱tutú̱vidi:
―¿Yakjajtypeꞌe je̱ pavaꞌnu̱n je̱tseꞌe po̱o̱ꞌkxtku̱n xa̱a̱j je̱ jayu je̱ paꞌam jayu du̱yakjo̱tka̱daꞌaku̱t?
11 Vanꞌit tseꞌe je̱ Jesús yꞌatsa̱a̱jv:
―¿Pa̱nts nꞌiteꞌe miitsta, je̱tseꞌe po̱o̱ꞌkxtku̱n xa̱a̱j je̱ kyarneero kyu̱sta̱ka je̱p vo̱k jótup, kaꞌats nꞌiteꞌe na̱jkx du̱yakpítsum? 12 Ax nu̱yojk tseꞌe je̱ jayu du̱nu̱ma̱ja je̱ts kaꞌa veꞌe je̱ carnero. Ax veꞌem tseꞌe, yakjajtypeꞌe je̱ pavaꞌnu̱n je̱tseꞌe je̱ jayu du̱tónu̱t juuꞌ veꞌe o̱y ku̱jyapo̱o̱ꞌkxtku̱nxa̱a̱ja je̱ꞌe̱ veꞌe.
13 Vanꞌit tseꞌe du̱nu̱u̱jmi je̱ paꞌam jayu:
―Yakyajkxu̱ je̱ mka̱ꞌa̱j.
Vanꞌit tseꞌe du̱yakyajkxy, je̱tseꞌe je̱ kya̱ꞌa̱j jyo̱tka̱daakni. Vanꞌit tseꞌe tyaanni akijpxa je̱ kya̱ꞌa̱j tum o̱y. 14 Vanꞌit tseꞌe pyítsumdi je̱ fariseota̱jk je̱tseꞌe du̱ꞌukko̱jtsmojkti pa̱n vintso̱ veꞌe je̱ Jesús ku̱du̱yakꞌo̱o̱ꞌkti.
Juuꞌ veꞌe je̱ Isaías kyo̱jts je̱ Jesús ka̱jx
15 Ku veꞌe je̱ Jesús du̱nu̱jaꞌvi, tso̱o̱ꞌnnu tseꞌe je̱m; nu̱may tseꞌe je̱ jayu pyana̱jkxjidi. Yakjo̱tka̱daaknu tseꞌe anañu̱joma pa̱n pa̱n jatyeꞌe pa̱jkju̱dup, 16 je̱tseꞌe du̱tukpavaandi je̱ts ni pa̱na veꞌe du̱kavaajnjadat je̱ts pa̱n je̱ꞌe̱ veꞌe. 17 Je̱ꞌe̱ ka̱jx tseꞌe veꞌem jyajty je̱tseꞌe tyoojnji kyo̱jtsji juuꞌ veꞌe je̱ Nteꞌyam tyukko̱jtsnajx je̱ Isaías jidu̱ꞌu̱m:
18 Ya̱ꞌa̱ xa je̱ꞌe̱ veꞌe juuꞌ a̱tseꞌe nvinko̱o̱n,
je̱ꞌe̱ juuꞌ a̱tseꞌe ntsa̱jkp je̱tseꞌe ntukxo̱o̱ndu̱k.
Nmo̱o̱ynupts a̱ts je̱ꞌe̱ veꞌe je̱ Espíritu Santo,
je̱tseꞌe je̱ jayu pa̱n nu̱vinxu̱peꞌe cha̱a̱nada toꞌk it toꞌk naxviijn,
je̱ꞌe̱ tseꞌe du̱tuknu̱jávadap je̱ts vintso̱ a̱tseꞌe nto̱kimpayo̱ꞌo̱y.
19 Kaꞌa veꞌe pa̱n du̱ko̱jtsvintsó̱vu̱t,
kaꞌava veꞌe ma̱kk kyó̱tsu̱t,
ni pa̱na veꞌe je̱ kya̱ts je̱ yꞌayook du̱kamó̱tuvu̱t je̱ja tooꞌ aajy.
20 Veꞌem xa je̱ꞌe̱ veꞌe ax joꞌn toꞌk je̱ jayu juuꞌ veꞌe du̱kata̱jp je̱ kapy juuꞌ veꞌe ta̱juvaannup,
veꞌem ax joꞌn toꞌk je̱ jayu juuꞌ veꞌe du̱kayakpiꞌtsp je̱ mecha juuꞌ veꞌe piꞌitsuvaannup,
vanꞌítnumeꞌe ku veꞌe je̱ yꞌo̱y kutojku̱n du̱pa̱a̱mnit.
21 Je̱ jayu juuꞌ veꞌe tsu̱u̱nidup joma veꞌe may viijn je̱ it je̱ naax,
je̱m tseꞌe du̱jaanchjávadat je̱ts je̱ꞌe̱ veꞌe yaktso̱ꞌo̱kjadap.
Jidu̱ꞌu̱m tseꞌe je̱ Nteꞌyam je̱ Isaías du̱tukko̱jtsnajxy.
Ku je̱ Jesús yaktij je̱ts je̱ ko̱ꞌo̱yjáyuvapeꞌe je̱ kutojku̱n mo̱o̱jyju
(Mr. 3.19‑26, 30; Lc. 11.14‑20)
22 Vanꞌit tseꞌe je̱ Jesús yaktuknu̱nu̱jkx toꞌk je̱ yaaꞌtya̱jk juuꞌ veꞌe viints, oom, je̱ts juuꞌ veꞌe je̱m jyaꞌvin ka̱jxm je̱ ko̱ꞌo̱yjáyuvap. Yakjo̱tka̱daakjinu tseꞌe je̱ Jesús, veꞌem tseꞌe je̱ yaaꞌtya̱jk yꞌixni je̱tseꞌe kyo̱jtsni. 23 Nu̱jom tseꞌe je̱ jayu atu̱va ato̱ki tyaandi je̱tseꞌe vyaandi:
―¡Ya̱ꞌa̱ xa vineꞌe je̱ David je̱ chaan je̱ kyo̱o̱j juuꞌ veꞌe yakkutojknup!
24 Ax ku tseꞌe je̱ fariseota̱jk du̱ꞌamo̱tunajxti, vanꞌit tseꞌe vyaandi:
―Je̱ Beelzebú, je̱ ko̱ꞌo̱yjáyuvap juuꞌ veꞌe du̱nu̱vintsa̱nika̱jxp je̱ ko̱ꞌo̱yjáyuvapta̱jkta, je̱ꞌe̱ xa ya̱ꞌa̱ veꞌe mo̱o̱jyjup je̱ kutojku̱n je̱tseꞌe je̱ ko̱ꞌo̱yjáyuvap du̱yakpítsumu̱t je̱m je̱ jayu jyaꞌvin ka̱jxmda.
25 Ñu̱jaꞌvi tseꞌe je̱ Jesús pa̱n ti je̱ꞌe̱ veꞌe vyinmaaydup, je̱ꞌe̱ ka̱jx tseꞌe du̱nu̱u̱jmidi:
―Nu̱jom tseꞌe je̱ kutojku̱n juuꞌ veꞌe je̱ jyayu nachoꞌoxpa̱jkju̱dup, vintó̱kiyupts je̱ꞌe̱ veꞌeda. Nay veꞌempa tseꞌe toꞌk naax toꞌk kajpu̱n ukpu̱ nu̱jom tseꞌe je̱ ja̱a̱jn je̱ ta̱jk juuꞌ veꞌe je̱ jyayu nachoꞌoxpa̱jkju̱dup, kaꞌats je̱ꞌe̱ veꞌe jyé̱ktat. 26 Ax pa̱n je̱ Satanás tseꞌe du̱yakpítsump je̱ kyo̱ꞌo̱yjáyuvap je̱m je̱ jayu jyaꞌvin ka̱jxmda, nachoꞌoxpa̱jkju̱duvapts je̱ꞌe̱ veꞌeda pa̱n pa̱n jatyeꞌe ijttup je̱m je̱ꞌe̱ kyutojku̱n jo̱o̱tm. Kaꞌa tseꞌe je̱ kyutojku̱n jye̱jkpat. 27 Ax pa̱n veꞌemts a̱tseꞌe ku̱xma̱ꞌa̱ je̱ kutojku̱n je̱ ko̱ꞌo̱yjáyuvap juuꞌ veꞌe du̱nu̱vintsa̱nika̱jxp je̱ ko̱ꞌo̱yjayuvapta̱jkta je̱ts a̱tseꞌe nyakpítsumdat je̱ ko̱ꞌo̱yjáyuvapta je̱m je̱ jayu jyaꞌvin ka̱jxmda, ¿pa̱nts vineꞌe du̱mo̱o̱yp je̱ kutojku̱n je̱ mjáyuda je̱tseꞌe du̱yakpítsumdat je̱ ko̱ꞌo̱yjáyuvap je̱m je̱ jayu jyaꞌvin ka̱jxmda? Je̱ꞌe̱ ka̱jx tseꞌe je̱ mjayu du̱yaknu̱ke̱ꞌxnatá̱kada je̱ts kaꞌa veꞌe o̱y juuꞌ xpayo̱ꞌo̱yda. 28 Ax je̱ Espíritu Santo, juuꞌ veꞌe ijtp je̱m je̱ Nteꞌyam jyaꞌvin ka̱jxm, je̱ꞌe̱ts a̱tseꞌe je̱ kutojku̱n xmo̱o̱yp je̱ts a̱tseꞌe nyakpítsumda je̱ ko̱ꞌo̱yjáyuvap je̱m je̱ jayu jyaꞌvin ka̱jxmda; je̱ꞌe̱ tseꞌe vaꞌajts du̱yaknu̱ke̱ꞌxnata̱jkip yaja miits mvinkujkta je̱ts a̱ts ka̱jxeꞌe je̱ jayu yꞌitta je̱m je̱ Nteꞌyam yꞌam kya̱ꞌm.
Yakvinka̱daak yaknaxka̱daak tseꞌe je̱ Jesús je̱ Satanás
(Mr. 3.27‑29; Lc. 11.21‑23; 12.10)
29 ’¿Vintso̱ tseꞌe je̱ jayu tyá̱kat je̱p toꞌk je̱ tso̱ts yaaꞌtya̱jk tyu̱jkp je̱tseꞌe je̱ pya̱a̱mdu̱k du̱pa̱jkjat pa̱n kaꞌa veꞌe tooꞌva̱jkp du̱tsum? Ax ku tseꞌe tooꞌva̱jkp du̱tsómu̱t, vanꞌítnum tseꞌe yꞌo̱ꞌyixju̱t je̱tseꞌe je̱ pya̱a̱mdu̱k du̱pa̱jkjat.
30 ’Pa̱n pa̱n xa veꞌe a̱ts ma̱a̱t kaꞌijtp, xtsoꞌoxpa̱jkpts a̱ts je̱ꞌe̱ veꞌe; pa̱n pa̱nts a̱tseꞌe nkama̱a̱ttuump, xmuto̱kintoompts a̱ts je̱ꞌe̱ veꞌe.
31 ’Je̱ꞌe̱ ka̱jxts a̱ts miitseꞌe nna̱a̱jmada: Pa̱n pa̱n xa veꞌe je̱ Nteꞌyam du̱vinko̱jtspe̱jtp, ukpu̱ je̱ viijnk to̱kin du̱tún, o̱ꞌyipts je̱ꞌe̱ veꞌe je̱tseꞌe yakto̱kinme̱e̱ꞌkxu̱t. Ax pa̱n pa̱n tseꞌe je̱ Espíritu Santo du̱vinko̱jtspe̱jtp, kaꞌats je̱ꞌe̱ veꞌe yꞌukꞌo̱ꞌyini je̱tseꞌe yakto̱kinme̱e̱ꞌkxu̱t. 32 e̱pya̱na tseꞌe pa̱n pa̱n a̱tseꞌe xko̱ꞌo̱ñu̱ko̱jtsip, a̱ts, je̱ Jayu Juuꞌ veꞌe Nu̱pa̱a̱mdu̱ka Ijtp, o̱ꞌyipts je̱ꞌe̱ veꞌe je̱tseꞌe yakme̱e̱ꞌkxjat je̱ tyo̱kin. Ax mko̱ꞌo̱ñu̱ko̱jtsidupts miits je̱ꞌe̱ veꞌe je̱ Espíritu Santo, je̱ꞌe̱ veꞌe ku veꞌe mvaꞌanda je̱ts je̱ ko̱ꞌo̱yjáyuvap a̱tseꞌe je̱ kutojku̱n xmo̱o̱yp. Ku veꞌe je̱ jayu veꞌem du̱tún, ni je̱ vinꞌítats je̱ꞌe̱ veꞌe kyaꞌó̱yat je̱tseꞌe yakme̱e̱ꞌkxjat je̱ tyo̱kin, ni u̱xyama, je̱ts ni vanꞌita ku veꞌe je̱ nam it cho̱o̱ꞌndu̱ku̱t.
Yaknu̱jaꞌvipts je̱ꞌe̱ veꞌe je̱ ku̱p vintso̱ veꞌe tya̱ꞌma
(Lc. 6.43‑45)
33 ’Pa̱n je̱ o̱y ku̱p xa je̱ꞌe̱ veꞌe, o̱y tseꞌe je̱ tya̱a̱jm; pa̱n je̱ ko̱ꞌo̱y ku̱pts je̱ꞌe̱ veꞌe, ka ó̱yapts je̱ꞌe̱ veꞌe je̱ tya̱a̱jm. Je̱ tya̱a̱jm ka̱jxeꞌe yaknu̱java pa̱n vintso̱ veꞌe je̱ ku̱p. 34 Miitsta, je̱ tsaaꞌn je̱ chaanda je̱ kyo̱o̱jta, ¿vintso̱ veꞌe mꞌo̱ꞌyixjadat je̱tseꞌe je̱ yꞌo̱y je̱ꞌe̱ xkó̱tstat pa̱n ko̱ꞌo̱y jayu miitseꞌeda? Je̱ꞌe̱ xa veꞌe je̱ aaj kya̱jtsp juuꞌ veꞌe ijtp je̱m jaꞌvin ka̱jxm. 35 Je̱ o̱y jayu, o̱yts je̱ꞌe̱ veꞌe juuꞌ du̱ka̱ts ku̱x ijtpeꞌe je̱m jyaꞌvin ka̱jxm je̱ yꞌo̱y je̱ꞌe̱; ax je̱ ko̱ꞌo̱y jayu, ka ó̱yapts je̱ꞌe̱ veꞌe juuꞌ du̱ka̱ts ku̱x ijtpeꞌe je̱m jyaꞌvin ka̱jxm je̱ kyo̱ꞌo̱y je̱ꞌe̱. 36 A̱tsts miitseꞌe nnu̱u̱jmidup je̱ts ku veꞌe du̱paaꞌtu̱t je̱ xa̱a̱j ku veꞌe je̱ jayu yakto̱kimpayo̱ꞌynit, anañu̱joma tseꞌe je̱ jayu du̱nu̱ꞌatsó̱vadat pa̱n ti veꞌe kavinmaayp tu̱du̱ka̱ts. 37 Ku̱x veꞌemeꞌe myakto̱kimpayo̱ꞌynit pa̱n vintso̱ veꞌe juuꞌ xka̱ts, vanꞌit tseꞌe myakto̱kimpá̱mu̱t, uk mkayakto̱kimpá̱mu̱t.
Ku je̱ ko̱ꞌo̱y jayu du̱ꞌamó̱tudi toꞌk je̱ ma̱ja̱ nu̱jaꞌvin
(Mr. 8.12; Lc. 11.29‑32)
38 Vanꞌit tseꞌe je̱ fariseota̱jk je̱ts je̱ tsaptu̱jkpit yakꞌixpa̱jkpata̱jk du̱nu̱u̱jmidi je̱ Jesús:
―Yakꞌixpa̱jkpa, nꞌixuvaampy xa a̱a̱tseꞌe je̱tseꞌe je̱ ma̱ja̱ nu̱jaꞌvin xyakjayꞌíxju̱t, veꞌemts a̱a̱tseꞌe nnu̱jávat je̱ts je̱ Nteꞌyam mitseꞌe mke̱jxjup.
39 Je̱tseꞌe je̱ Jesús yꞌatso̱o̱jvjidi:
―Yꞌamó̱tudup xa veꞌe je̱ ko̱ꞌo̱y jáyuda je̱ts pa̱n pa̱n jatyeꞌe je̱ Nteꞌyam du̱maso̱o̱ktup je̱tseꞌe yaktukꞌíxtat je̱ ma̱ja̱ nu̱jaꞌvin je̱tseꞌe veꞌem juuꞌ du̱jaanchjávadat. Ax kaꞌa tseꞌe je̱ nu̱jaꞌvin yakmo̱ꞌo̱dat, je̱ nu̱jaꞌvinji veꞌe yakmo̱ꞌo̱dap juuꞌ veꞌe ijtp ax joꞌn je̱ nu̱jaꞌvin juuꞌ veꞌe yaktaan je̱ Nteꞌyam je̱ yꞌayook ko̱jtsnajxpa Jonás. 40 Ku̱x veꞌem ax joꞌn je̱ Jonás yꞌijt toojk xa̱a̱j toojk tsooj je̱m je̱ ma̱ja̱ ajkx jyo̱o̱tm, nay veꞌempats a̱tseꞌe nꞌítu̱t toojk xa̱a̱j toojk tsooj je̱p naxja̱a̱tp, a̱ts, je̱ Jayu Juuꞌ veꞌe Nu̱pa̱a̱mdu̱ka Ijtp. 41 Ku veꞌe je̱ jayu yakto̱kimpayo̱ꞌynit, yaknu̱ke̱ꞌxnatá̱kadapts je̱ꞌe̱ veꞌe je̱ jayu juuꞌ veꞌe tsu̱u̱nidu je̱m níniveit kyajpu̱n ka̱jxm je̱ts vyinmajtsju̱dupeꞌe je̱ tsaachpaatu̱n je̱ jáyuda juuꞌ veꞌe u̱xyam joojntykidup, ku̱x myaso̱o̱ktu veꞌe je̱ níniveit jayu je̱ kyo̱ꞌo̱y joojntykinda ku veꞌe je̱ Jonás tyukkaꞌamaajyjidi je̱ Nteꞌyam je̱ kya̱ts je̱ yꞌayook. Ax je̱ja tseꞌe toꞌk yaja juuꞌ veꞌe nu̱yojk du̱nu̱má̱jip je̱ts ni kaꞌa veꞌe je̱ Jonás. 42 Ku veꞌe je̱ jayu yakto̱kimpayo̱ꞌynit, yaknu̱ke̱ꞌxnatá̱kapts je̱ꞌe̱ veꞌe je̱ yakkutojkpa ta̱ꞌa̱xta̱jk juuꞌ veꞌe tso̱o̱ꞌn je̱m joma veꞌe je̱ po̱j ñu̱jkx je̱ts vyinmajtsju̱dupeꞌe je̱ tsaachpaatu̱n je̱ jáyuda juuꞌ veꞌe u̱xyam joojntykidup, ku̱x vaꞌajts jékum je̱ꞌe̱ veꞌe cha̱a̱ꞌn je̱tseꞌe o̱jts du̱ꞌamo̱tunaxy je̱ Salomón je̱ vyijin je̱ kye̱ju̱n. Ax je̱ja tseꞌe toꞌk yaja juuꞌ veꞌe nu̱yojk du̱nu̱má̱jip je̱ts ni kaꞌa veꞌe je̱ Salomón.
Je̱ ko̱ꞌo̱yjáyuvap juuꞌ veꞌe vimpijtnuvap
(Lc. 11.24‑26)
43 ’Ku xa veꞌe toꞌk je̱ ko̱ꞌo̱yjáyuvap pyítsum je̱m je̱ jayu jyaꞌvin ka̱jxm, veꞌem tseꞌe vyimpavídu̱t je̱m ta̱ꞌa̱jts it jo̱o̱tm, yꞌíxtip tseꞌe joma veꞌe pyo̱o̱ꞌkxu̱t. Kaꞌa tseꞌe du̱paaꞌty. Vanꞌit tseꞌe ñaña̱ꞌmu̱xju̱: 44 “Vaꞌan a̱ts du̱ꞌavimpijtinuva joma a̱tseꞌe nꞌukpítsum.” Ku tseꞌe vyimpijtnuva, veꞌem tseꞌe je̱ jayu je̱ jyaꞌvin du̱paaꞌty ax joꞌn toꞌk je̱ ta̱jk juuꞌ veꞌe tukvaꞌajts, peꞌeta̱pú̱k je̱ts avaatsuva. 45 Vanꞌit tseꞌe ña̱jkxnuva je̱tseꞌe du̱yaktsa̱a̱ꞌn janu̱vuxtojtu̱k je̱ myuko̱ꞌo̱yjáyuvap juuꞌ veꞌe nu̱yojk ka ó̱yap je̱ts kaꞌa veꞌe je̱ꞌe̱. Vanꞌit tseꞌe tya̱jkiká̱xta tsu̱u̱niva je̱m je̱ jayu jyaꞌvin ka̱jxm. Nu̱yojk ka ó̱yapts je̱ꞌe̱ veꞌe je̱ jayu tyaannuva je̱ts kaꞌa veꞌe ku veꞌe toꞌk du̱ma̱a̱da yꞌijt. Nay veꞌem tseꞌe jyajttuva je̱ jayu juuꞌ veꞌe u̱xyam joojntykidup, ko̱ꞌo̱y jáyuts je̱ꞌe̱ veꞌeda.
Je̱ꞌe̱ pa̱neꞌe je̱ Jesús tyaakjaꞌvip
(Mr. 3.31‑35; Lc. 8.19‑21)
46 Je̱mna tseꞌe je̱ Jesús je̱ nu̱may jayu du̱muka̱ts vyeꞌna ku veꞌe jye̱ꞌydi je̱ tyaak je̱ts je̱ yꞌutsa̱ta̱jk, je̱peꞌe ta̱kꞌaagup tyaandi, je̱ Jesuusts je̱ꞌe̱ veꞌe myuko̱tsuvaandup. 47 Vanꞌit tseꞌe toꞌk je̱ jayu je̱ Jesús du̱nu̱u̱jmi:
―U̱xe̱p xa veꞌe ta̱kꞌaagup je̱ mtaak je̱ts je̱ mꞌutsa̱ta̱jk, mitseꞌe myakko̱tsuvaajnju̱dup.
48 Vanꞌit tseꞌe je̱ Jesús yꞌatso̱o̱jvji:
―¿Pa̱nts a̱tseꞌe ntaakip, je̱ts pa̱nts a̱tseꞌe nꞌútsidup?
49 Vanꞌit tseꞌe du̱nu̱kijpxi pa̱n pa̱n jatyeꞌe pana̱jkxju̱du je̱tseꞌe jyaaꞌkvaajñ:
―Ya̱ꞌa̱ xa je̱ꞌe̱ veꞌeda juuꞌ a̱tseꞌe ntaakjaꞌvip je̱ts juuꞌ a̱tseꞌe njaꞌvidup ax joꞌn ku̱yꞌijtti a̱ts je̱ nꞌuts je̱ nꞌajch je̱ts a̱ts je̱ nꞌuts je̱ ntsa̱ꞌa̱. 50 Ku̱x je̱ꞌe̱ juuꞌ veꞌe du̱toondup juuꞌ veꞌe cha̱jkp a̱ts je̱ nTeeꞌ, juuꞌ veꞌe je̱m tsapjo̱o̱tm, je̱ꞌe̱ts a̱tseꞌe njaꞌvidup ax joꞌn a̱ts je̱ nꞌuts je̱ nꞌajch ku̱yꞌijtti je̱ts a̱ts je̱ nꞌuts je̱ ntsa̱ꞌa̱, je̱ts a̱ts je̱ ntaak.