15
Lotɛn o ɔl o tuwento Jerusalɛma
Ma avu ɔl ogɛn looce o Judiya avunak Antiyok. Ma avu adɛmɛz ɔl o tuwento anek nɛ, “Alaŋ bai ajowanu rogɛt o abil been nɛɛn mã alaŋ ateedinu kiyo baale aduwa lotinowa o Mosis e.” Mazi azii Pɔl been Barnabas zɔɔz nico, adaŋtɔ ki ɔl nicoko ɔrɔɔt. Makacin giye nico ɛŋɛrta ɔl o tuwento Pɔl kibeen Barnabas kibeen ɔl koogi ole o tuwento Antiyokti ka kɔɔt Jerusalɛma kɔɔt kuduktak toonnyak kibeen alaat o ɔl o tuwento zɔɔz nico.
Ma itoonek ɔl o tuwento nɔɔgɔ gɔl. Mazi avɔ adiir looc o kazi Venosiya kibeen Samariya, uduktak niigi ɔl o tuwento loocowe nicoko zɔɔz o utuyi modɛna Jook. Mazi azii ɔl o tuwento kaviyak nicoko, ataltɔ niigi dook ɔrɔɔt ɛlɛ. Mazi avɔ arum Pɔl kibeen Barnabas been ɔl o tuwento ɔrkɔr ki nɔɔgɔ Jerusalɛm, atalta ɔl o tuwento ki toonnyak been alaat o ɔl o atuwe nɔɔgɔ. Ma oobek Pɔl ki Barnabas nɔɔgɔ kaal o agɔɔn Jooi ŋaatineeŋ dook. Maje bar ɔl ogɛn ci rak baale een ɔl ci Parici, ma ivita utuweec Yesu itiŋgazɔ jena, ma azi nɛ, “Abon ɔl ceen modɛn atuwe o ateedi. Uduktak buk nɔɔgɔ kuzuuti lotinok o Mosis dook.”
Ma alotɛ toonnyawa kibeen alaat o ɔl o tuwento ŋaatodoi ka kabaabanit gi nico. Ma adaŋɔ giye nico ŋinti wun zɛɛ makacin vurta itiŋa Pitɔr jena, ma azi nɛ, “Gɔtɔnɔga, agayu niiga nɔkɔ baale ɛŋɛrawan Jooi ŋaatunooŋ ka kuuwayizek modɛn kaviyak ogin abon ka zin buk niigi kiziiyit, ma atu. Ma Jooi o aga zinzeeti o ɔl dook eyelizayit gaman o agaman niini modɛn o utuweec nɔɔnɔ giye o anyekɛ niini nɔɔgɔ Vɔŋiz onin kiyo buk baale anyet ageet e. Zin giye nico eyeliza Jooi tobɔnɛt o katobɔnɛ naaga dook kibeen modɛn. Ma aara Jooi oŋɛ ugeec, ma anyek zinzeeti ugeec kobonta, eeci utuyɔ buk niigi. 10 Zin yo arooŋnyu anycek Jook kotobor nɔŋ giye ci adaŋeku ɔl ceen modɛn atuwe o gɔl ci ka kuzuuti lotinok o jijitigaac o naagalya Juza alaŋ kanim kuzuuti, ma buk baale jijitigaac alaŋ azooni o naa? 11 Naaga Juza alaŋ kɛɛlyai gole ci kazooni lotinok cigaac o. Katu naaga Jook, ma ɛɛlanet niini ageet ŋaaten Manyi Yesu kiyo buk ɛɛla niini modɛn o.”
12 Oobtek ni Barnabas kibeen Pɔl nɔɔgɔ kaal baal atɛɛt ɔl biye baal agɔɔn Jooi ŋaatineeŋ ole ween modɛn e. Mazi azii ɔl o tuwento dook zɔɔz nico, ajaktɔ tiv. 13 Mazi odotiz Barnabas ki Pɔl zɔɔza, itiŋa bodo Jemis jena, ma azi nɛ, “Iziiktaŋ di gɔtɔnɔga. 14 Oobeket ona noko Saiman Pitɔr gi o akunakɛ Jooi modɛn gole o aŋɛran ŋaatineeŋ ɔl oogi kizi ɔl cigin. 15 Ma zoozowa o nyakaŋanetu atobɔ kibeen zɔɔz nico ɔrɔɔt ɛlɛ. Ayeedi waragewe o Joowo gi ci anɛ Manyi nɛ, 16 “Katin ŋaan kabada ka kiiya kɛtɛɛny baliin o Devid baal oyoki e, ma kadoŋ kɔdɔk bodo. 17 Kagoon zin naana katin nɔkɔ o, ka ɔl ci loocu noko dook kivitayan aneeta, eeci kɛŋɛra buk modɛn kiziti ɔl cigan. 18 Gi zin o aduwa Manyi nɛɛn nici, ma naaga dook kagaac gi nico baale.”
19 Ma amɛna Jemis azi nɛ, “Kabaaban zin naana alaŋ abon ŋaati kamacuci modɛn o atu Jook. 20 Bar abon kayeedek nɔɔgɔ waragɛ ci kaneki nɛ, “Edeya eleeti dayiine ci ataabi ɔl joowanɛ o adilyai. Otoŋit waaŋzɛt. Má adaku kɛlɛk calaŋ atɛɛt ɔl alemeti. Má adaku biye. Eeci mã agoonu niiga kaal nicoko ŋaati aromenu kibeen ɔl o Juz, abornekuŋ koca niigi igeet nɔŋ.” 21 Eeci gɔɔn akɛɛp ɔl lotinok o Mosis abor kaal nicoko ceeze o lotento irkitok ci meel iinyaye o yubzento dook. Ma uuwak ɔl zoozok o Mosis kuturyowe dook.”
Waragɛ ci itoononek modɛn o atuwe
22 Ulute ni toonnyawa ki ɔl o mayan ole o tuwento ki ɔl o tuwento dook, ma aŋɛra niigi ɔl ci atuwe oogi ŋaatineeŋ ka kitoonit nɔɔgɔ korkorit kibeen Pɔl been Barnabas kɔɔtɔ ole o tuwento Antiyokti. Aŋɛra niigi Silas kibeen Judaz o kazi Barsabas. Ɔl ceen ram noko ɔl ci titiny waanice ɔrɔɔt ole o tuwento. 23 Ma ayɛɛt niigi waragɛ, ma anyek nɔɔgɔ kooti. Azi waragɛwi nici nɛ, “Ageeta toonnyak kibeen alaat o ɔl o tuwento o keegina gotonogu kazaayuŋ igeet dook o eeginu modɛn o atuwenu Antiyokti ki Siriya been Silisiya. 24 Kiziikta naaga azi ɔl nɛ, Anyak ɔl oogi ŋaatinaaŋ ci ɔɔt ŋaatunooŋ ŋinaante, ma uulaltuŋ zooze o aduwakuŋ niigi igeet. Avɔ zin ɔl nici ŋaatunooŋ niigi doon. Alaŋ kitoona naaga. 25 Zin giye nico kulutewa naaga dook, ma kaŋɛrana Judaz been Silas ci kitoonekuŋ igeet noko. Ɔl nicigi ɔrkɔr kibeen laŋotigaac o kazi Pɔl been Barnabas. 26 Nɔɔgɔ nɛɛn o gɔɔn arɔɔŋ kuruyit ɔl nɔɔgɔ kadaayitɔ giye o aliŋliŋi liŋliŋɔn o Manyi Yesu Kiristo. 27 Zin kitoonteyuŋ Judaz kibeen Silas o ka kɔɔt kuduktayuŋ niigi igeet utugetinɛ kaal ci kayeedekuŋ waragewe nico o. 28 Naaga dook kibeen Vɔŋiz o Joowo alaŋ karooŋnya kanycuŋ igeet lotinok ci adɔi. Olla zin abon azuunu niiga kaal oogi ce. 29 Edeya eleeti dayiine ci ataabi ɔl joowanɛ o adilyai. Otoŋit waaŋzɛt. Má adaku kɛlɛk o alaŋ atɛɛt ɔl alemeti. Má adaku biye. Mã uuŋnu kaal nicoko, utuguzu koca niiga kaal ci abon ɔrɔɔt. Kaṯorneka ŋina.”
30 Ma itoonek ɔl o tuwento ɔl ci avɔyi waragɛ noko gɔl, idicek ni niigi ɔɔtɔ Antiyokti. Mazi avɔ arum looc, uluta ɔl o tuwento dook, ma avu anyek nɔɔgɔ waragɛ nico. 31 Mazi akɛɛp niigi waragɛ nico, ataltɔ ɔrɔɔt zooze ci adizkɛkɛ ɔl nɔɔgɔ o. 32 Ma azɔɔzɔ Judaz kibeen Silas o gɔɔn uuwak zɔɔz o Joowo kibeen ɔl o tuwento ŋinti wun, ma ilot niigi nɔɔgɔ ka kanyayit moozɛt kibeen dɔyiz. 33-34 Mazi akɔ adicai iinya ugeecik keronnyo, itoontek ɔl o tuwento nɔɔgɔ gɔl, ma anek nɔɔgɔ nɛ, “Ɔtɔɔz yaak.” Imiirtozek ni niigi ɔl o tuwento baal itoona nɔɔgɔ Jerusalɛma e.
35 Maje Pɔl kibeen Barnabas omonit iinya oogi Antiyokti. Ma aromɛ niigi ŋinaante kibeen ɔl oogi, ma adɛmzɛ, ma uuwak zɔɔz o Joowo.
Aŋɛrɔ Pɔl kibeen Barnabas
36 Ma iinyaye ogɛn enek Pɔl Barnabas nɛ, “Kimiirte kɔɔtɔ kicinit ɔl o tuwento kuturyowe baal kuuwayi zɔɔz o Manyi e dook ka kɔɔt kicinit di karabɔŋ aavtiz niigi ku iinyaye nicoko.” 37 Orooŋun ni Barnabas Jɔn Marko korkorit buk ki nɔɔgɔ. 38 Maje Pɔl abaaban alaŋ aganɔ niini ŋaati ɔrkɔri ki nɔɔgɔ, eeci rak baale orkorit niini ki nɔɔgɔ lak codoi, ma ook otoŋek niini Pɔl ki Barnabas looc o kazi Pampiliya, ma amiironek kɔrɔk iŋaan kidicai keroni dook. 39 Adaŋtɔ ni niigi giye nico, makacin ɛŋɛrtɔ. Orkorit Barnabas been Marko otoodit kavool o liilu ɔɔt looce o kazi Sipras. 40 Maje Pɔl ɛŋɛra Silas orkorit ki nɔɔnɔ. Ma ajinek ɔl o tuwento nɔɔgɔ Manyi ka kozooti nɔɔgɔ. 41 Ma avɔ azɔp niigi looc o kazi Siriya been Silisiya ka kɔɔt kidiziktek ɔl o tuwento kodoyit ŋinaante.