18
Ŋɛnɛɛn dim ci adikir baliinte o Joowo?
Ma iitene nice ɛlɛ ivitak Yesu nuyawa oginɛ, ma ajin nɔɔnɔ anek nɛ, “Ŋɛnɛɛn dim inoko ci adikir ŋaatinaaŋ baliinte o Joowo?”
Ma awa Yesu dole ci miliny, ma aku anyek kibil nɔɔgɔ ŋuma. Ma azi nɛ, “Didilɛ kaduwakuŋ igeet, mã alaŋ abadanu eleeti eelit kiyo dɔlya o miliny o, alaŋ avoyu baliinte o Joowo been nɛɛn. Ma ɛɛti ci anyek ɛlɛ kizi cɛlbɛz kiyo dole ci miliny abil igeet ŋuma noko, eet o adiŋdiŋ baliinte o Joowo nɛɛn. Ma ɛɛti ci atalna dole ci miliny kiyo dole nici noko zaare ogan atalnanan niini aneet.
Baciinok o anyek ɔl kɔɔt gooya
Bar mazi anyak eet ci anyek dɔl ci miliny noko codoi ŋaatineeŋ kimiire kivurut calaŋ atuyan aneet, aganɔ koca niini ŋaati acabonɛkɛ golu nɔɔnɔ inyaa, ma ajukonek liil kotododɛ kook many. Izi nɔŋa wole zin ole o anyek ɔl kabaca oŋɛ. Ŋɛdɛt kaal ci gɛrzɛ acinanuŋ igeet noko avunak looc nico tup. Bar zin izi nɔŋa wole eete ci laadun anyaa kaal nicoko o. Mã anyin aziiti karabɔŋ een zɔɔci baca baciinok, abon atɛɛda, ma ajukei tuu. Abon bar akɔ rogete o abil been nɛɛn ŋaati ɛɛnɛ ŋɔɔl karabɔŋ adowinin aziiti kujuk ŋaati ajukonɛkɛ goo o Loryento abil been nɛɛn ŋaati anyayɛ zɔɔ ki azɛɛn dook. Mã anyin kɛbɛrɛci baca baciinok, abon akana, ma ajukei tuu. Abon ŋaati akɔyɛ rogɛta keberece codoi kujuk ŋaati ajukonɛkɛ goo Loryento abil been nɛɛn ŋaati anyayɛ kɛbɛrɛ dook.
10-11 Egenyit zin juruŋ ka calaŋ apezu dolene ci miliny noko codoi ŋaatineeŋ. Didilɛ kaduwakuŋ igeet, ma toonnyawa ugeec abɛk nɔɔgɔ gɔɔn avɔ Joowa tup, ma aduwak nɔɔnɔ kaal o agooneku niiga dɔl ci miliny noko.”
Aduwa Yesu yabziin ci ɛɛz ci akoloni
12 Ma ajin Yesu nɔɔgɔ anek nɛ, “Inoko mã anyak ɛɛti ɛɛza ceen eet tur, ma akoloni codoi ŋaatineeŋ, abaabanu agɔɔn koca niini naa? Bar kanɛ ooŋnek rak koca ɛɛza ceen eet wec kamɔtɔ ki tiin tɔrkɔc o looc, ma akɔ arɔɔŋ ɛɛz codoi ona akoloni o zɛɛ ma ajowa. 13 Didilɛ kaduwakuŋ igeet, akɔ zɛɛ mazi ajowa niini ɛɛz nico, atalnɛ ŋaatin ɔrɔɔt ɛlɛ kujuk talniin o anyak ɛɛzaye o ŋaan kukuluze e. 14 Mazin buk gole nico baatunooŋ o aavi tammu tadena alaŋ arɔɔŋ dole codoi dolene ci miliny noko kokolozɛ.
Gotonu ci abaca zɔɔz ŋaatun
15 Mã agoonekin gotonu gi ci gɛr, bitɔ ŋaatin ka bitɔ bɔrak nɔɔnɔ gi nico. Abon zin aminyu niiga doon. Mã aziiŋnin niini ineet, idicai gi nici, izi niini gotonu bodo. 16 Bar mã alaŋ aziiŋnin niini ineet, biti eet codoi karabɔŋ een ɔl ram orkorit ki ineet, ka kɔɔt kiziiyit zoozok ci abornekin niini ineet o eo aduwan waragɛ o Joowo. 17 Bar mã alaŋ buk azii niini nɔɔgɔ, bitɔ duwak ɔl o ceez o Joowo zɔɔz nico. Mazi alaŋ azii niini ɔl o Joowo buk, abon adɛyanu niiga dook ŋaatin.
Anyek Yesu nuyak dɔyiz
18 Didilɛ kaduwakuŋ igeet dook, ma gi ci azoozu, ma abornu niiga loota ŋina, abornɛ buk tammu tadena. Maje gi ci azoozu, ma agamanu niiga loota ŋina, agamnyai buk tammu tadena.
Ŋaryiin ŋaatodoi
19 Mã arom ɔl raman ŋaatunooŋ eleeti, ma ajin Jook gi ci arɔɔŋ niigi nɔɔnɔ kutuguwek, agoonek koca baaba tammu tadena nɔɔgɔ gi nico. 20 Eeci mã alotɛ ɔl raman karabɔŋ een iiyon zaare ogan, karomɛna buk naana ki nɔɔgɔ.”
Yabziin ci eet calaŋ ooŋnek gɔnɔgi ŋabolo
21 Iiyak ni Pitɔr Yesu, ma aku ajin nɔɔnɔ anek nɛ, “Manyi, inoko mã agoonekan gɔtɔna gi ci gɛr, kotoŋ nɔɔnɔ lak izɔk? Kotoŋ lak torgɛrɛm?”
22 Ma abɛdɛkɛ Yesu nɔɔnɔ anek nɛ, “Akɔm! Alaŋ een lak torgɛrɛm nɔkɔ, bar toŋ nɔɔnɔ lak eet iiyu kamɔtɔ lak torgɛrɛm. 23 Eeci baliin o Joowo abil kete. Anyak baale alaan ci arɔɔŋ kɛkɛɛp ŋabolɛt baal gɔɔn da anyek niini ɔl ogin aliŋliŋonek nɔɔnɔ e iziti izɔk. 24 Mazi akana ka kɛkɛɛp, anyaaktak ɔl nɔɔnɔ eet ci anyak ŋabolo ci guruc ci meel gɛr ci atobɔ ki guruc ci kataalanɛ tiin eet tur lak amɔtɔ. 25 Maje ɛɛti nici alaŋ anyak guruc ci meel ka kurui ŋabolo nico. Ma aricanek alaani ɔl ka kɔɔt kataalɔi nɔɔnɔ ki ŋaa onin ki dɔl ogin ki kaal ogin anyak dook ka kurui ŋabolo nico. 26 Mazi akɔ azii ɛɛti nici zɔɔz nico, iiya akati kozoŋti looc alaan onin ŋuma, ma azi nɛ, “Anyek da kalalin ziniz ŋaatan zɛɛ ma karuwekin kaal cugun o dook kidicilim labak.”
27 Uwucek ni alaan zɔɔz nici, makacin otoŋek didi niini nɔɔnɔ ŋabolo nico, ma anyek nɔɔnɔ kɔɔtɔ.
28 Mazi adun ɛɛti nici, ook urumtɔ ki gɔn oma ci anyayek nɔɔnɔ ŋabolo ci miliny tɛr. Ma agam nɔɔnɔ, ma adaal alɛm anek nɛ, “Nyan guruc ogan baal anyei e.”
29 Ma akani ɛɛti nici kozoŋti looc nɔɔnɔ ŋuma, ma anek nɛ, “Anyek da kalalin ziniz ŋaatan zɛɛ ma karuwekin guruc cugun o labak.” 30 Bar niini alaŋ arɔɔŋ kiziik zɔɔz nico been nɛɛn. Ma bar anyek nɔɔnɔ kook sijina ka kook kacabɛ zɛɛ ma aruk ŋabolo nico.
31 Mazi akɔ acin ɔl ogɛnɛ ci aliŋliŋ ki nɔɔnɔ ŋaatodoi gi nico, otoborit niigi nɔŋ ɔrɔɔt, ma avɔ aduwak alaan gi ci agɔɔn niini noko. 32 Ma awa alaani nɔɔnɔ ma aku anek nɛ, “Een eet ci gɛr ɔrɔɔt. Iiten baale kuuŋnekin naana ineet ŋabolo baal appe e, eeci arooŋnyan aneet kutuŋeyin. 33 Abon waan zin buk awunekin gotonu nici kiyo baale awucnekan niina aneet e.” 34 Enico otobor alaani nɔŋ arɔɔt, ma itoonek nɔɔnɔ sijin ka kook kipirtai ɔl nɔɔnɔ sijina zɛɛ ma aruk guruc baalke dook.”
35 Ma anek Yesu nɔɔgɔ nɛ, “Mã alaŋ ooŋneku gotonogu kaal o abaca niigi ŋaatunooŋ zinzeetine ugooc dook, koca buk baaba o aavi tammu tadena alaŋ ooŋnekuŋ igeet kaal o abacanu.”