8
Yesus en ap eneyave 4000 erom wogeragagi wene
(Matius 15:32-39)
Andi ogarit nagu lagagirik, werekma ap akwa iya erogo At adema homari wagagwa. Homari wagagwa ako, enagarom naup dek atma, At ane welagwi menda ako yanggup yugeragagi. Yanggup yugirigya lagagimu, wagu-selok, it ako yugirigya dugwit, “It ap akwa homago yi, ninim dugwit, ndugwis henggam erom nenggetek nogo yigao yi, enabwa o. It nin enawi adumu en wagaorikmu, enamwa lakbugu neyalok, lagu dugwit, erom uvup en inuvuput basogon ombasiga.”
Yugirigya lagagimu, At ane welagwi menda ako en, “O yoma ap akwa dekma, erom nggomava wogeramwima it ndatak nasogon embeten?”
Yugugu lagagwama At Yesus en iri dugwit, “Hit roti werago maren vagago agipik?” Yugirigya lagagimu, “Dek. 7 at vagago agurik,” yugogogwa.
Yugugu lagagwama, At Yesus ako en ap akwa iya erogo homago ako wema hora yupwak yiluk, yugirigya lagagirik, erom roti 7 inggimu dugwit, “Ala Nasin wa,” yiluk, erom ugurogo ap akwa sumburerapwak yiluk, At ane welagwi menda ako wogirigya lagagimu, sumbureragagwa. Sumbururugu dugwit, ikan mariduk mberen at werekma, “Ala Nasin wa,” yiluk samban ogagya lagagirik, “Ikan yi inim sumbureranes,” yiluk, wogeragagi. Wogirigya lagagimu, nunggu lagagwarik, enagaum agagi. Enagaum agya lagagimu, erom ugurik nin inim higirogo bagagwa ako mburin yum 7 hudi yedogo bagagwa. It nunggugwa ako ap eneyave 4,000 hudi nunggugwarikmu, enamwa lakbugu lagagarik, 10 Yesus At ane welagwi menda ako inim, mburis vaga nunggugu lagagwarik, o Dalamanuta lagagwa.
It Parisi menda en “Ninilup arup menda ogagya heyasogon o,” yugogogwa wene
(Matius 16:1-4)
11 O Dalamanuta lagu lagagwama, it Parisi menda Yesus adema wagu lagagwarik, inim wene mbanggu dugwit, “Ninilup arup mbogot vaga menda ambi ogagya heyasogon o,” yiluk, At ogagya avut mbaluguluk yugogogwa. 12 Yugugu lagagwama, At Yesus en, “Ai,” yiluk, yugirigya dugwit, “Hit ap akwa yi, nggarogo yiluk, ninilup arup mbogot vaga menda ambi ogagya heyasogon adigat yuknisagwi? Hinilup arup menda ambi ogagya neyasogon mondok dek o, An avyarat yukheraliga.”
13 Yugirigya lagagirik, it ako hetbisiluk, mburi-vaga nunggwigya lagagirik, is ambo elavikit lagagwa.
Ragi roti virisiga menda avok wene
(Matius 16:5-12)
14 It mburis vaga lagu dugwit, Yesus ane welagwi menda ako roti werago ako enunggut akluk, ambiat wolok lagu lagagwama, 15 Yesus en yugirigya dugwit, “Avyak wai. It ap Parisi menda inim, at Herodes inim, enane andi, ragi roti virisiga menda ako hak, henendawima nunggwigya hawen, henendawi hwalogo dogwes o,” yiluk, enaruk watigi.
16 Enaruk watya dugwit yugeragagi ako, it wene mbanggu dugwit, “Nenagarom dek halok, yagas higi,” 17 it yugwi ako Yesus inugu lagagirik, “Hit nggarogo yiluk roti dek andi yagalagwi? An yukhirigi ako ao dibagatek henunggut dugwit, yagalagwi? Hit henendawi obak ugun dugwit, yagalagwi? 18-19 Hit hinil werek ovara, hegetek dugwit, yagalagwi? Henaruk werek ovara, henaruk hunggitek dugwit, yagalagwi? Roti 5 vaga ap akwa 5000 homago ako ugurogo wogeragagis nogo, henendawi henunggut akluk, yagalagwi? Roti ugurik higirogo bagagwa ako, wonggalogo mburin yum maren yedogo bagagup?
Yugirigya lagagimu, it ako, “Dek o. Mburin yum 12 hudi yedogo bagagup.”
20 Yugu lagagwama, “Hivis andi, it ap akwa 4,000 homago ako roti 7 ugurogo wokirigya lagagimu, ugurik higirogo bagao ako, hiren mburin yum maren yedogo bagep?
Yugirigya lagagimu, it ako en, “Yum 7 at bagyo.”
21 Yugugu lagagwama, Aren yugirigya dugwit, “Yogak ogo hit henendawi An ao dibanenggetek agipik?” yiluk, yugeragagi.
Yesus en ap il muk sek ogagagi wene
22 Hivis, andi okbaluk, it ako o Besaida andoma wagagwa. Wagu lagagwama, it ap akwa andoma en ap il muk werekma At adema wolok wagu lagagwarik, At Yesus en at eyave inggis vagarupwak yiluk, enabwa edok erogo Yesus yugogogwa.
23 Yugugu lagagwama, At Yesus ako en o kampung andoma en inggis vagakluk wolok, werama winggigi. Wunggu lagagirik, Yesus ako waris ap il vaga suvutbagya, eyave inggis vakbagya, okbagya lagagirik, “Yogak yi menda ndi menda vage hil hegen a dek a?” 24 yiluk, yugugu lagagimu, at il venggenlagya dugwit, “Ap akwa inisaliga ovara, yovagak nagu-siliga o,” yiluk yagagi.
25 Iri lagagimu, At inggis il vaga lombabagya lagagimu, ap ako il yokigya dugwit, avyarat il venggenligya lagagirik, yi menda ndi menda ovok erogo selekma il hagagi. 26 Il sek okbagya lagagirik, “O kampung andoma nunggubuk, hamwa elak,” yiluk, yugogogi.
Peterus en “Hat Keretus aro,” vagalogo yugogogi wene
(Matius 16:13-20; Lukas 9:18-21)
27 Yesus At ane welagwi menda inim o andoma en o Kaisareya-Pilipi o desa-desa kampung-kampung andoma nagu lagagwa. Suvaga lagu dugwit, Aren “It ap akwa yi An sa numbutu dugwit, yagalagwi?” yiluk, At ane welagwi menda ako yugirigya lagagimu, 28 irenen yugu dugwit, “It nin en, Hat Yaya ap akwa ima wombabugu lagagi ako at yugwi, eke it nin en, Hat Eliya o endak erogo welagagi ako yugwi, eke, it nin en, ap ambi Ala wene yugurugu lagagwa menda navi-navi ako at, yugwi, yagalagwi o,” yugogogwa.
29 Yugugu lagagwama, Aren it yugirigya dugwit, “Hiren, An sa numbutu dugwit, yagalagwi?”
Yugirigya lagagimu, at Peterus en, “Dek. Ala en ap akwa enagap wendarumwak yiluk enogo lakba wagagi Keretus ako andi, Hat at,” yiluk, yugogogi.
30 Yugugu lagagimu, “An navok andi ap akwa enadema mondok yugerabuk!” yiluk, enaruk watigi.
Yesus “Narusogon o,” yugeragagi wene
(Matius 16:21-28; Lukas 9:22-27)
31 Enaruk watya lagagirik, wene yugirigya dugwit, “An ap at endaklagagis ako, mondok nova anggin-mbanggin erogo banusogon. It ap ombok-ombok inim, it imam-imam enasini inim, it guru agama inim, An it enanggon numbutu dugwit natu dogomwima, hambigya dogomindik ndugwis mberen dukluk ndugwis ambi vaga niluk arisogon o,” yiluk, 32 wene sigam erogo yugeragagi. Sigam erogo yugirigya lagagimu, at Peterus en Yesus inggis lirogo wolok lagya lagagirik, yugugu dugwit “Anderogo yubuk,” iri hegek 33 At Yesus en At ane welagwi menda ako il ambutmu dagalogo yogenugu lagagirik, Peterus mbet yugugu dugwit, “Hat Sile yi, Ala endawi ombasiga ako ndatak ombasigadek, ovara, ap akwa enendawi ombasagwi ndatak ombasigama, mondok-mondok wilin,” yiluk, mbet yugogogi.
34 Mbet yugugu lagagimu, it ap akwa homago ako inim, At ane welagwi menda ako inim, eneyanggup yugeragagi, ako, wagu lagagwama yugirigya dugwit, “Hit An ninim nagu dogop umbutu dugwit halok, yi menda ndi menda ogarup ombasagwi ako hetbisiluk, agyo winik lombalek ako hedelok, An ninim at nagu dogosogon. 35 Heneyave idi okedasogon halok, heneyave yelemele yusogon. An ninis inim sek wene inim, ombok arupwak yiluk, heneyave idi dek okbetamwi halok, hinidi erek dogosogon. 36 Hit yi menda ndi menda ovok erogo hedugu dogomundik, heneyave yelemele yusogon halok, nggayoklarup embetep? 37 Heneyave yelemele yusogon halok, aveloma nano betaup ombasagwi? 38 It ap akwa ovok erogo Ala mbo baluk, weyak adigat ogarit lendagwi ako enanggelekma dugwit, ap ambi sa en An ninis An nane inim, alon en yegetek dogosogon halok, An ap at endaklagagis yi An Nasin iris ovagangge yikedelok it malaikat mbogot vaga Ala ayonggo lakbisa wendagwi menda ako inim, wagu dugwit, An ap ako inis yisogonbuk o.”