17
David ma Goliath
1 De masavaa laa gai de gau Philistia ne hagabuni olaadeu daane hebagi e hai de hebagi. Gai gilaadeu ne nnoho i Socoh, go dahi aduhale o Judah, ga hagaduu delaadeu mommee nnoho gaainga i Ephes Dammim, se mommee i magavaa o Socoh ma Azekah. 2 Gai a Saul ma de gau Israel e hagabuni ma e nnoho i lo te geelonga go Elah, gilaadeu ne hagadabena e hebagi ange gi de gau Philistia. 3 De gau Philistia ne tuu i honga de mounga i dahi baasi, gai de gau Israel ne tuu i de baasi ange laa, gai de geelonga laa i olaadeu magavaa.
4 Gai dahi daane dau i de hebagi, ne humai i de mommee nnoho o de gau Philistia, ia se daane mai i Gath, dono ingoo go Goliath. Dono looloa se ono sugilima ma dahi ianga.*6 sugilima ma dahi ianga e bei se 9 feet ma hanu mee. 5 Gai de goobai i honga dono biho ni bronze, dono malo hebagi e hai hogi i bronze. Gai taemaha o dono malo hebagi se limamano shekel;†5,000 shekele bei se 125 pauni. 6 luoono vae e buibui i denga bronze, dono dao bronze e hagauda i honga luoono eu. 7 De gau o dono dao e maadolu bei de laagau i ulu o de mee llanga malo, gai taemaha o de mada o dono dao se onolau shekel‡600 shekele bei se 15 pauni.iron. Gai taane e sabaia dono mee hungihungi e hano i ono mada i mua.
8 Gai Goliath ne duu ga oo ga hai ange gi denga daane o Israel, “Gu aha gu loomai ai naa goodou e tuu e hagatau e hebagi mai? Au e dee se daane Philistia, gai goodou e dee go de gau hai hegau o Saul? Hilia dahi daane i oodou magavaa, gai hai ia gi humai e hebagi gimaau. 9 Noo ia e maua i de hebagi mai ga daa ai au gi magau, gai gimaadeu e hai gi ni dangada hai hegau niiodou. Aagai noo au e hebagi ange ga daa ia gu magau, gai goodou gu ni dangada hai hegau niiomaadeu.” 10 Gai taane Philistia laa ne hai ange, “Ailaa nei gai au e basa hagamaolunga i de hagabuulinga hebagi o Israel. Gaamai dahi daane gi hebagi mai gi de au.” 11 De masavaa a Saul ma denga daane Israel alodahi ne langona ai muna a taane Philistia laa, gai gilaadeu gu manavasaa ma de maatagu.
12 Gai David se dama daane nii dahi daane Ephrathah mai i de aduhale go Bethlehem i Judah, dono ingoo go Jesse. Gai taane laa se dogovalu ana dama daane. De masavaa o Saul e hodooligi ai laa gai Jesse gu se daane madumadua. 13 Gai denga dama daane dogodolu a Jesse e maatua laa hugadoo ne hulo madali a Saul gi de hebagi. Gai aanei ingoo o denga dama daane dogodolu ne hulo laa i de hebagi: go Eliab, tama madua, ma Abinadab, togolua, gai togodolu go Shammah. 14 Gai David go tama gauligi hugadoo. Gai daina daane maatua dogodolu laa ne hulo madali a Saul, 15 aagai David e aheahe mai i daho Saul ma e haangai denga ssiibi ma guudi a dono damana i Bethlehem.
16 Gai ne madahaa laangi a taane Philistia laa ne aheahe mai ai ga duu i kilaa i taiao aama de ahiahi.
17 Gai Jesse ne hai ange gi dana dama daane go David, “Hannoo gaavee dahi ephah§dahi ephahagu made se 30 pauni.grain lala, ma e madaangahulu duudangaa pelaoaa, mage hagamoolau hannoo gaavange gi oo daina i de mommee nnoho gaainga. 18 Gaavee hogi denga duudangaa cheese e madaangahulu nei gaavange gi tagi o de mano. Gai koe ga tilo be aahee dagodo o oo daina, ma de gaamai dahi muna i olaadeu daha e hagadonu ai bolo gilaadeu e dee beaha. 19 Gilaadeu ma Saul ma denga daane o Israel alodahi e nnoho i de geelonga go Elah, ma e hebagi ange ai gi de gau Philistia.”
20 Gai David ne oho age ga hano, gai ne dugu ange de hagabuulingaa ssiibi gi dahi daane hai hegau gi diiloo ange. Gai ia ne kave denga gai laa ga hano ai, bei de hai a Jesse gu tala ange ai gi de ia. Gai ia ne hano ga dae gi de mommee nnoho gaainga o denga daane hebagi, i de masavaa olaadeu e hagatau ai e hulo e hebagi, ma de hevaalogi i de hai de hebagi. 21 Gai denga daane hebagi o Israel ma daane hebagi o Philistia ne hagatau e hebagi; dahi hagabuulinga e hebagi ange gi de hagabuulinga ange laa. 22 Gai David ne dugu denga gai i daho taane e hagaloosia ange goloa, gai ia ga savini ga hano gi de mommee o denga daane hebagi e hagatau ai laa, ga hagaboo ange gi ono daina daane. 23 De masavaa oona e basa ange ai gi gilaadeu, gai Goliath, taane dau o de gau Philistia, mai i Gath, ne sao mai i magavaa o denga daane hebagi o Philistia gu hagatau laa, ga tala muna mau aana gu tala laa i mua. Gai David ne langona e ia ana muna.
24 Gai de masavaa a denga daane o Israel ne gidee ai taane laa, gai gilaadeu ga saavini ga hulo gee mai i de ia, gilaadeu gu maatagu mmao. 25 Gai denga daane o Israel ne hagataba i olaadeu magavaa, “Goodou gu gidee naa de aheahe mai taane laa? Ia e humai ma e basa hagamaolunga i de gau Israel. De hodooligi e hai naa taane e daia Goliath gi magau gi se daane e lava, ma de gaavange dana damaa hine e hai ai dono bodu, aama de hai dono huaabodu gi dee hagao ina taagisese.”
26 Gai David ne ssili ange gi denga daane e tuu laa i ono gaogao, “Se aha e hai ange gi taane e daia gi magau taane Philistia nei, gi dee basa hagamaolunga ai e ia de gau Israel? Gai se aha taane Philistia tigi tuu dagaholiage naa, gai ia ga basa hagamaolunga ai i de hagabuulinga hebagi o de Maadua e mouli laa?”
27 Gai denga daane ne tala ange hogi muna mau, “Aanei mee e hai ange gi taane e daia Goliath gi magau.”
28 Gai dono daina madua go Eliab gu langona e ia muna a David ne hai ange gi denga daane. Gai ia gu lili mmao, gai ia ga hai ange, “Se hanonga aha donu oou ne humai ai naa? Gai goai aau ne dugu gi diiloo ange denga momo ssiibi ma guudi i de vao laa? Au e iloo bolo koe e lodo maolunga ma de baubau oo lodo. Koe se lodo donu huu e humai e tilo de hebagi.”
29 Gai David ga hai ange, “Se baubau aha aagu gu hai laa? Au ne ssili donu huu dahi muna ssili.” 30 Gai David ga huli gee mai i Eliab ga huli ange gi dahi daane ange laa, ga ssili ange muna mau; gai denga daane ga pasa ange gi dana muna ssili bei delaadeu hai ne pasa ange ai i taamada. 31 Gai de masavaa huu a denga daane ne langona ai muna a David, gai gilaadeu ga tala ange gi a Saul, gai a Saul ga aalu ia gi humai.
32 Gai David ga hai ange gi a Saul, “Goodou gi dee maatagu i hiidinga o taane Philistia naa; go au, doo dangada hai hegau e hano e hebagi ange gi de ia.”
33 Gai a Saul ga hai ange gi David, “Koe e dee maua i de hano e hebagi ange gi taane Philistia laa; go hiidinga koe se gauligi donu huu, gai ia gu se daane hebagi huu mai i dono gauligi.”
34 Aagai David ga hai ange gi a Saul, “Au nogo hagaloosi denga ssiibi ma guudi a dogu damana; gai de masavaa ne humai ai dahi laiono be se bea ga kadi dahi ssiibi gauligi mai i de hagabuulingaa manu laa ga kave, 35 gai au ga hano ga hebagi ange gi de manu laa ga hagaola ssiibi laa mai i lo tono ngudu. Gai noo de manu laa ne huli mai gi de au, gai au ga poo huluhulu o dono gumigumi ga daa ia gu magau. 36 Doo dangada hai hegau ne daa dahi laiono ma dahi bea; gai taane Philistia tigi tuu dagaholiage naa e bei naa donu dagodo o dahi luu manu laa, go hiidinga ia e basa hagamaolunga i de hagabuulinga hebagi o de Maadua e mouli laa.” 37 Gai David ne hai ange, “Tagi Maolunga ne hagaola ina mai au i de laiono ma de bea laa, e hagaola naa hogi au mai i taane Philistia nei.”
Gai a Saul ga hai ange gi David, “Hannoo, gai Tagi Maolunga gi madali goe!”
38 Gai a Saul ga hakahu ange David i dono malo hebagi, ga hagauda ange de goobai bronze gi honga dono biho, ma de hakahu ange ia i dahi malo baalanga. 39 David ne nnoa ange hogi de gadilaasa a Saul gi honga dono dege. Gai ia gu dee maua i de seesee, go hiidinga ia tigi abo ange gi goloa naa.
Ia ne hai ange gi a Saul, “Au e dee maua i de gahu i mee nei e seesee ai, go hiidinga au tigi ai sogu hai hegau i goloa nei.” Gai David ga hagaui mee laa ga dugu. 40 Gai ia ga kave dono dogo hagaloosi i dono lima, gai ia ga hano ga hili e lima hadu malali i lo te vai ga hhao gi lo tana beagi. Gai ia ga poo dana buada i dono lima, ga hano ai gi baa ange ia gi taane Philistia laa.
41 Gai taane Philistia laa ga humai gi baa ange ia gi David, gai taane e sabaia laa dono mee hungihungi e seesee i ono mada i mua. 42 Gai de masavaa huu a taane Philistia laa ne gidee ai David, gai ia ne hagangadi mee ia, go hiidinga ia se gauligi donu huu, e mada mmea dono angaanga ma de mahamaha. 43 Gai taane Philistia laa ga hai ange gi David, “Au se gaaduu gai koe ga humai ai naa e hebagi mai gi de au i hanu laagau?” Gai ia ne hagamalaia David i ssauaa o ono diinonga. 44 Gai ia ga hai ange gi David, “Humai gi kinei, gai au ga gaavange oo kano gi denga manu llele ma manu dolodolo gi gaina!”
45 David ne hai ange gi taane Philistia laa, “Koe e humai e hebagi mai i de gadilaasa ma tao damaa mee aama tao laumalie; aagai au e hanadu e hebagi adu i de ingoo o Tagi o denga hagabuulinga hebagi, go de Maadua o denga daane hebagi o Israel oou e basa hagamaolunga ai naa. 46 Ailaa nei gai Tagi Maolunga e dugu mai au gi hagadee kii ina goe, gai au ga daa ai goe gi magau ga tuu doo ua. Gai au e gaavange naa angaanga o de hagabuulinga hebagi o Philistia ailaa nei gi denga manu llele ma denga manu lodo henua gi gaina, gai gi iloo ai e henua i lalo alodahi bolo e dahi Maadua i Israel, 47 gai gi iloo ai e de hagabuulingaa dangada nei bolo e dee go de gadilaasa ma tao a Tagi Maolunga e hagaola ai. Gai Tagi Maolunga donu e hebagi adu ga kii i goodou, gai ia e dugu mai naa donu gimaadeu gi hagadee kii ina goodou.”
48 Gai de masavaa huu o taane Philistia laa ne humai ai e hebagi ange gi David, gai David ne hagamoolau ga savini ga hano e hedae ange gi taane Philistia laa i de mommee o de hebagi. 49 Gai David ga velo ange dono lima gi lo tana beagi ga dada age dahi hadu, ga hhao ange gi lo tana buada ga maga gu ulu honga de lae o taane Philistia laa. Gai de hadu laa gu ulu gi lo te lae o taane laa, gai ia gu baguu ga huli gi lalo i honga de gelegele.
50 Gai David ne hagadee kii taane Philistia laa i dana buada ma dahi hadu ma de daa ia ga magau. Gai David tee hebagi donu i dahi gadilaasa.*2 Sa 21.19
51 Gai David ne savini ga hano ga duu i honga taane Philistia laa, ga dada de gadilaasa a taane laa ga tuu ai dono ua, gai ia gu magau.*1 Sa 21.9
Gai ga gidee huu e denga daane Philistia bolo delaadeu daane dau gu magau, gai gilaadeu ga saavini ga hulo. 52 Gai denga daane o Israel ma Judah ga hiihidi age ga hevaalogi ma de doolohi denga daane Philistia ga tae ai gi Gath ma denga haitoga o Ekron. Gai denga daane Philistia gu lagolagohia laa gu daakodo i luu baasi de haiava e hano laa gi Shaaraim ga dae ai loo gi Gath ma Ekron. 53 Gai de masavaa huu o denga daane Israel ne aahe mai ai, i dua delaadeu doolohi denga daane Philistia, gai gilaadeu ga kave goloa alodahi i de mommee nnoho gaainga o de gau Philistia. 54 Gai David ne kave de biho o taane Philistia laa madali ia gi Jerusalem, aagai ia ne kave goloa hebagi o Goliath ga dugu i lo tono hale malo.
55 De masavaa a Saul ne gidee ai de hano o David ga hebagi ange gi taane Philistia laa, gai ia ga ssili ange gi tagi o denga daane hebagi go Abner, “Abner, niiai tama daane laa?”
Gai Abner ne hai ange, “De hodooligi, au e hagatoo donu i doo mouli, bolo au e dee iloo.”
56 Gai de hodooligi ga hai ange gi de ia, “Siilia gi iloo e goe be niiai tama daane laa.”
57 Gai ga ahe mai huu David i dua dana daa taane Philistia laa ga magau, gai Abner ga kave ia gi daho Saul. Gai David ne dagidagi mai de biho o taane Philistia laa i dono lima.
58 Gai a Saul ga ssili ange gi de ia, “Tama daane nei, goai oo maadua?”
David ne hai ange, “Au se dama nii doo dangada hai hegau go Jesse, taane Bethlehem.”