13
Amnon ma Tamar
1 Gai Absalom, dahi dama daane a David, e dahi ono daina hahine mahamaha, dono ingoo go Tamar. Gai Amnon, dahi dama daane a David, gu aloha i de ia.
2 Gai Amnon gu magi i hiidinga o dono daina hahine go Tamar; gai tamaa hine laa se bua moe, gai Amnon ne maanadu bolo ia e dee maua i de hai gi bei ono lodo ange gi tamaa hine laa.
3 Aagai Amnon e dahi ono soa, dono ingoo go Jonadab, ia se dama daane nii Shimeah, dahi daina daane o David; Jonadab se daane heiangi vaivai dagodo. 4 Ia ne ssili ange gi Amnon, “Tama daane a de hodooligi, daalaa mai be gu aha gu lodo baubau ai naa goe i denga daiao alodahi!”
Amnon ne hai ange gi de ia, “Au gu aloha i Tamar, taina hahine o dogu daina go Absalom.”
5 Jonadab ne hai ange gi de ia, “Hannoo dagodo i honga oo moenga, ga hai bolo koe gu magi. Gai de masavaa naa huu o doo damana e humai ai e tilo goe, gai koe ga hai ange gi de ia, ‘Au e dangidangi adu, haia dogu daina hahine go Tamar gi humai gi haia mai agu gai. Ia gi hagadabena ina agu gai i de mommee aagu e maua ai i de tilo ia, gai ia ga haangai mai ai hogi au.’ ”
6 Gai Amnon ga hano ga dagodo i honga dono moenga, ga hai bolo ia gu magi. Gai de masavaa huu o de hodooligi ne humai ai e tilo mai ia, gai Amnon ga hai ange gi de hodooligi, “Aude haihaia, au e lodo koe gi haia dogu daina hahine go Tamar, gi humai gi haia hanu pelaoaa, i de mommee aagu e gidee ai ia, gai ia ga haangai mai ai au.”
7 Gai David ga aalu Tamar, ga hai ange, “Hannoo gi de hale o doo daina daane go Amnon, haia ai hanu gai e gai ia.” 8 Gai Tamar ga hano gi de hale o dono daina daane go Amnon, gi de mommee oona e dagodo ai laa. Gai ia ga labu hanu pelaoaa, i de mommee a dono daina e gidee ai ia ga dao. 9 Gai tamaa hine laa ga kave denga gai laa ga dugu i ono mada i mua, aagai Amnon tee lodo e gaimee.
Gai Amnon ga hagadaba, “Haia dangada alodahi gi hulo gee mai i kinei.” Gai dangada alodahi gu hulo mai i ono daha. 10 Gai Amnon ga hai ange gi Tamar, “Gaamai gai naa gi lo te aabi, gai koe ga haangai mai ai au.” Gai Tamar ga kave pelaoaa aana ne hai laa, gi lo te aabi o dono daina go Amnon. 11 Aagai de masavaa oona ne hano ai, ga hagabaa ange e haangai ange ia, gai Amnon ga poo ia ga hai ange, “Dogu daina hahine, humai e hagahebaa gidaau.”
12 Gai tamaa hine laa ga hai ange gi de ia, “Deai, dogu daina, aude haia gi de mahi au. De hegau nei se hegau e dee hai i Israel. Aude haia de hegau baubau nei. 13 Gai aahee naa ogu dagodo? Dee hee naa dagu hai e hai ai gi helui dogu dogaa? Gai koe e hagabinga naa bolo se daane baubau i Israel. Deenei ai, au e dangidangi adu, basa ange gi de hodooligi; gai ia e dee daohi naa donu au i de goe.” 14 Aagai Amnon tee hagallongo tangidangi a tamaa hine laa; gai ne hai ia gi de mahi, ga dagodo haisala ma ia, go hiidinga ia e mmahi ange i tamaa hine laa.
15 Dua mee laa gai Amnon gu kino mmao i tamaa hine laa. Gai dono kino i de ia gu laumalie ange i dono aloha i de ia. Gai Amnon ga hai ange gi tamaa hine laa, “Hidi age sao Hannoo!”
16 Aagai Tamar ne hai ange gi de ia, “Dogu daina, e deai, go hiidinga dau hai au gi hano, e kii ange donu i de baubau, i dau hegau gu hai mai nei gi de au.”
Aagai Amnon tee hagallongo ange gi de ia. 17 Gai ia ne hagahi dahi ono daane hai hegau, ga hai ange, “Gaavee de hine nei gi duaahaho, gai koe ga hagamakaga de abaaba.” 18 Gai Tamar e gahu i dahi malo lloa hagalaagii,*hagalaagii: muna Hebrew i kinei e dee iloo danuaa donu hagadoonunga. deenei de hai o denga bua mmoe a de hodooligi e kahu ai i de masavaa laa. Gai tangada hai hegau o Amnon ne hagasao ia gi tua gai ga hagamakaga de abaaba. 19 Gai ia ne hagamalili ange lehu gi honga dono biho, ga ssae de malo lloa hagalaagii oona e gahu ai laa; gai ia ne haoli dono biho i luoono lima ma de oo ga dangi ga seesee ai ga hano.
20 Gai dono daina daane go Absalom ga ssili ange gi Tamar, “Amnon doo daina gu hai gi de mahi naa goe? Dogu daina, aude dangi, hagaaneane ina oo lodo, go hiidinga ia se daina donu huu niiou.” Gai Tamar gu noho donu huu i daho dono daina go Absalom, ia gu noho donu huu i de ia.
21 De masavaa a de hodooligi go David ne langona ai mee nei alodahi, gai ia gu kona mmao de lili. 22 Gai Absalom tee tala ange donu dahi muna daudahi gi Amnon; ia gu kino i Amnon i hiidinga dana hai gi de mahi dono daina go Tamar.
De daa o Amnon ga magau
23 Dua e lua ngadau, gai de gau hai hegau o Absalom e duuduudia huluhulu o ana ssiibi i Baal Hazor, se mommee gaogao de ngaadonga o Ephraim, gai ia ne gauna ange denga dama alodahi a de hodooligi gi loomai gi kilaa. 24 Gai Absalom ne humai ga hai ange gi de hodooligi, “Tilo, doo dangada hai hegau gu hai gi loomai dangada e duuduudia huluhulu o denga ssiibi. Au e dangidangi adu goodou ma oo dangada hai hegau gi loomai gi taonga madali au.”
25 Aagai de hodooligi ne hai ange gi Absalom, “Dagu dama, e deai, e dee go gimaadeu alodahi e hulo, gi dee hai ngadaa adu ai gi de goe.” Gai Absalom ne usuusu ange de hodooligi, aagai de hodooligi tee lodo e hano madali ia, aagai ne hagamanuuia donu huu ia.
26 Gai Absalom ne hai ange, “Noo koe e dee hano, gai koe dugua dogu daina go Amnon gi humai madali gimaadeu.”
Gai de hodooligi ga ssili ange gi de ia, “Gu aha gu lodo ai naa goe ia gi hano madali goe?” 27 Aagai Absalom ne usuusu ange de hodooligi, ga dae ai gi dana dugu Amnon, ma dama daane a de hodooligi ange laa gi hulo madali ia.
28 Gai Absalom ne hai ange gi ono dangada hai hegau, “Goodou dagidiiloo de masavaa o Amnon e unu ai ga senga, gai ga hai adu naa huu au, ‘Daia Amnon gi magau,’ gai goodou ga daa ia gi magau. Gai goodou e dee maatagu donu. E dee go au e hai adu nei goodou gi haia de hegau nei? Goodou gi mmahi ma de lo taane.” 29 Gai de gau hai hegau o Absalom ne daa Amnon ga magau, bei de hai a Absalom gu tala ange ai. Gai dama alodahi a de hodooligi ne kage i honga alaadeu donkey ga saavini ga hulo gee mai i kilaa.
30 De masavaa olaadeu e seesee ai e hulo, gai de longo laa gu dae mai gi David: “Absalom gu daa ma gu maakau denga dama daane alodahi a de hodooligi; teai donu se gilaadeu ne ola.” 31 Gai de hodooligi ne hidi age ga ssae ono malo, ga dagodo i honga de gelegele; gai ono dangada hai hegau alodahi gu saesae hogi olaadeu malo ma e tuu i ono gaogao.
32 Aagai Jonadab, tama daane a Shimeah, go dahi daina daane o David, ne hai ange, “Koe e dee maanadu bolo gilaadeu gu daa gi maakau au dama daane alodahi; go Amnon donu huu gu magau. De hegau nei se mee nii Absalom gu hagadabena e hai, mai i de laangi a Amnon ne hai gi de mahi ai Tamar, dono daina hahine. 33 Deenei ai, dogu dangada aamua go de hodooligi, koe gi dee manavasaa oo lodo, i dau maanadu bolo au dama alodahi gu maakau; i hiidinga go Amnon donu huu ne magau.”
34 De masavaa laa gai Absalom gu savini ma gu hano.
Gai taane dagitilo ne gidee adu hanu dangada soa e loomai i honga de haiava i ono dua, gai e loiho i de madadaagodo i gaogao de mounga. [Gai ia ne hano ga hai ange gi de hodooligi, “Au e gidee adu hanu dangada e loomai i Horonaim, i gaogao de mounga.”]†Muna e nnoa nei e dee daakodo i lo te Beebaa Hebrew, gai go lo te Beebaa Greek iai.
35 Gai Jonadab ga hai ange gi de hodooligi, “Tilo, dama a de hodooligi gu loomai; gai e bei donu agu muna gu lava i de tala adu.”
36 Gai ga lava huu ana muna, gai gu tae mai denga dama daane a de hodooligi, gai gilaadeu ga hevaalogi ga tangi. Gai de hodooligi ma ono dangada hai hegau alodahi gu kona hogi delaadeu tangi.
37 Absalom ne savini ga hano gi daho Talmai, tama daane a Ammihud, de hodooligi o Geshur. Gai David ne dangi i hiidinga o dana dama i de laangi alodahi.*2 Sa 3.3
38 Gai Absalom ne savini ga hano gi Geshur, gai ne dolu ono ngadau ne noho ai i kilaa. 39 Gai de hodooligi gu buliaamoou mmao i Absalom, i hiidinga gu ui dono buliaamoou i de magau o Amnon.