5
Muna ne sisi ange gi de baasi o de hale
1 De hodooligi go Belshazzar ne hai dahi daonga laumalie ange gi e mano o ono daane aamua, gai ia ga unu uvaini madali gilaadeu. 2 De masavaa o Belshazzar ne senga ai i de unu uvaini, gai ia ga hagadaba bolo gi gaamai denga ubu goolo ma ubu selevaa a dono damana go Nebuchadnezzar ne gaamai laa i lo te temple i Jerusalem, e unu ai ia ma ono daane aamua ma ono bodu aama ono bodu laa daha. 3 Gai gilaadeu ga gaamai denga ubu goolo ne gaamai laa i lo te temple, go de hale o de Maadua i Jerusalem, gai de hodooligi ma ono daane aamua, ma ono bodu aama ono bodu laa daha ga unu ai. 4 Gai gilaadeu ne unu uvaini, ma de tuhi ai denga diinonga e hai i goolo ma selevaa, ma bronze, ma iron, ma laagau aama hadu.
5 De masavaa laa donu huu gai dahi mee be se lima dangada, ne hagasula mai ga sisi ange hanu muna gi de honga de plaster i baasi de hale o de hodooligi, i gaogao de mee dugu laama. Gai de hodooligi gu gidee e ia de lima e siia laa mee laa. 6 Gai luoono mada gu mada tea, gai ia gu madagu mmao; luoono vae gu pole, ia gu dee maua i de duu age.
7 Gai de hodooligi ga oo ga hagahi dahi gi gaamai de gau hai huuhuaa mee, ma de gau Chaldea, aama gilaadeu e iloo mee o lo te langi. Gai de hodooligi ne hai ange gi denga daane heiangi o Babylon, “Be goai naa huu e maua i de dau muna gu sisi nei ma de tala mai dono hagadoonunga, gai au e hakahu ange naa ia i de malo purple, ma de hagauda ange de hau goolo gi dono ua, ga hai ia go togodolu de maolunga i de nohoanga hodooligi.”
8 Gai denga daane heiangi alodahi o de hodooligi gu loomai gi ono daha, aagai gilaadeu tee maua i de dau muna laa aabe go de tala ange de hagadoonunga gi de hodooligi. 9 Gai de hodooligi go Belshazzar gu kii ange donu de madagu, luoono mada gu kii ange hogi i de mada tea. Gai ono dangada aamua gu dee iloo be ni aha alaadeu e hai.
10 Gai de hine hodooligi ga ulu mai gi lo te mommee e hai ai laa taonga, i dana langona de leo o de hodooligi ma leo o ono daane aamua, gai ia ga hai ange, “De hodooligi e mouli laa ga hano ai! Aude madagu gai gi dee mada tea luoo mada. 11 E dahi daane i doo nohoanga hodooligi, e noho de hagasaalunga o denga maadua dabu i ono daha. De masavaa o doo damana, gai ne gidee mai bolo de iloo mee ma de maalama, ma de donu ange, aama de heiangi bei de heiangi o denga maadua e daakodo i ono daha. Gai doo damana go de hodooligi go Nebuchadnezzar, ne hai ia go tagi o de gau hai sauaa, ma de gau hai huuhuaa mee, ma de gau Chaldea, aama gilaadeu e tonu ange gi mee i lo te langi, 12 go hiidinga e dahi hagasaalunga danuaa mmao, ma de iloo mee, ma de donu ange, ma de maua i de hagadonu denga midi, ma de hagadonu mee hagasengasenga, aama de hai gi iloo denga mee hai ngadaa, e noho i daho taane go Daniel, go taane a de hodooligi ne hagaingoo ange laa go Belteshazzar. Deenei ai, alumia Daniel gi humai, gai ia ga tala adu de hagadoonunga o muna nei.”
13 Gai gilaadeu ga dagi mai Daniel gi mada i mua o de hodooligi. Gai de hodooligi ne ssili ange ga hai ange gi de ia, “Go koe go Daniel, dahi dangada dee kii a dogu damana, de hodooligi, ne gaamai laa i Judah? 14 Au gu langona bolo de hagasaalunga o denga maadua e noho i oo daha, gai de maalama, ma de donu ange, aama de heiangi laumalie e dagodo i oo daha. 15 Denga daane heiangi, ma de gau hai huuhuaa mee ne gaamai gi ogu mada i mua, gi daulia mai denga muna gu sisi nei, aama de hagadonu mai mee nei gi de au. Gai gilaadeu tee maua i de hagadonu mai. 16 Aagai au gu langona bolo koe e maua i de hagadonu denga midi, ma de hai gi iloo denga mee hai ngadaa laa. Noo koe e maua i de dau muna gu sisi nei ma de tala mai dono hagadoonunga, gai koe e hakahu naa i de malo purple, ma de hagauda adu de hau goolo gi doo ua, gai koe e hai naa go togodolu dagi maolunga i de nohoanga hodooligi.”
17 Gai Daniel ne basa ange gi de hodooligi, ga hai ange, “Dugua donu huu au mee ngadi gaavange naa, aabe e gaavange gi dahi dangada gee. Gai au e dau adu naa muna gu sisi naa gi de goe, de hodooligi, ma de tala adu dono hagadoonunga.
18 De hodooligi, de Maadua Maolunga Mmao laa ne gaavange gi doo damana go Nebuchadnezzar dahi nohoanga hodooligi, ma ssauaa e dagi ai, ma de mahamaha aama de hagadubu. 19 Gai go hiidinga de Maadua ne gaavange gi de ia dahi duulanga maolunga, gai denga huaadangada alodahi, ma huaahenua, ma dangada e pasa i denga hagadaagangaa muna ne maatagu ma de bolebole i ono mada i mua. Gai tangada naa huu aana e lodo e daa gi magau, gai ia ga daa gu magau; gai tangada aana e lodo e hagaola, gai ia ga hagaola; tangada aana e lodo e hagaamua, gai ia ne hagaamua; gai tangada aana ne lodo e hagamaolalo, gai ia ne hai gi maolalo. 20 Aagai de masavaa huu oona ne lodo maolunga ai ma de hagamakaga ono lodo i dono hagamaolunga, gai dono nohoanga hodooligi ma dono mahamaha gu kave gee mai i ono daha. 21 Gai ia gu hai gi hano gee mai i daho dangada, ana maanadu gu bei maanadu a denga manu dolodolo. Ia gu noho madali denga donkey aada ma de gai helii bei denga kaau, gai dono angaanga gu ssui i de mee suungia o de langi, ga dae ai gi de masavaa aana ne donu iho ai bolo go de Maadua Maolunga Mmao laa e dagina denga nohoanga hodooligi o dangada, ma de hilihili tangada aana e lodo e gaavange aagena.
22 Gai koe Belshazzar, dana dama daane, koe tee hagamaolalo oo lodo, gai koe gu iloo donu mee nei alodahi. 23 Aagai koe ne hagamaolunga ma de hai baasi ange gi de Ia Aamua o de langi. Koe ne gaamai denga ubu o dono temple gi oo mada i mua, gai goodou ma oo dangada aamua, ma oo bodu, aama oo bodu laa daha ga unu ai denga uvaini. Gai koe ga tuhi ai denga diinonga selevaa, ma goolo, ma bronze, ma iron, ma laagau aama hadu, go diinonga e dee gidee laa be e langona, aabe e iloo hanu mee. Aagai koe tee hagadubu de Maadua abodonu e daohia naa doo mouli aama au mee alodahi e hai. 24 Deenei ai, go ia ne gaamai de lima ne siia muna naa.
25 Gai aanei muna gu sisi laa:
Mene, Mene, Tekel, Parsin.
26 Gai deenei de hagadoonunga o muna nei:
Mene:*Mene i muna Aramaic e bei gu dau. de Maadua gu dau ma gu hagaodi laangi o doo nohoanga hodooligi.
27 Tekel:†Tekel e bei gu hagahidi. koe gu hagahidi i honga de mee hagahidi, ma gu gidee bolo koe e dee dohu.
28 Peres:‡Peres e bei gu vvae lua gai e bei go Persia. Doo nohoanga hodooligi gu vvae lua ma gu gaavange gi de gau Media ma de gau Persia.”
29 Gai Belshazzar ne basa ange gi ono dangada hai hegau, gai gilaadeu ga hakahu ange Daniel i de malo purple, ma de hagauda ange de hau goolo gi dono ua, aama de hagailoo bolo go ia togodolu dagi de maolunga i de nohoanga hodooligi laa.*Gen 41.42
30 De boo laa gai Belshazzar, de hodooligi o de gau Babylon ne daia ga magau, 31 gai Darius, taane Media, ne kave de nohoanga hodooligi laa, gai ia gu madaono ma lua ono ngadau.