De Lima Beebaa a Moses go
Deuteronomy
Hanu dagodo o de beebaa nei
De beebaa go Deuteronomy go Moses ne siia, i daha de 1450-1410 b.c., gai hanu e maanadu bolo go Joshua ne siia denga muna hagaodi. Gai e sisi ai mee a Moses ne tala ange gi de gau Israel, i de henua go Moab, go de mommee olaadeu ne tae aagena, i dua delaadeu silivaahea saele i lodo henua. De masavaa laa gai gilaadeu gu paba ange e hulo e kave Canaan.
Hanu mee hagamogomogo i lo te beebaa nei:
1. De ahe ange a Moses ga hagamaanadu ange gi dangada, hegau ne hai i ngadau e madahaa gu hulo laa. Ia ne hagammahi ange dangada, gilaadeu gi dee ngalo de hai a de Maadua ne dagi mai ai gilaadeu i lodo henua, gai gilaadeu gi hagallongo ange gi de Maadua ma de daumaha ange donu huu gi de ia.
2. De ahe ange a Moses ga hagamaanadu ange de Madaangahulu Hainga, ma de hai gi tonu ange gilaadeu gi Tahi Hainga, ma de hagammahi ange de huaadangada gi daumaha ange donu huu gi Tagi Maolunga. Ia ne hagamaanadu ange hogi gi gilaadeu denga hainga gu gaavange laa, e dagi ai mouli o de gau Israel, i de henua gu hagatoo donu ange laa gi gilaadeu.
3. De ahe ange a Moses ga hagamaanadu ange gi dangada, de hagatoo donu hagaheloongoi a de Maadua ne hai madali gilaadeu, ma de hai gi kii ange delaadeu daohi muna i lo te hagatoo donu hagaheloongoi laa.
4. De hagadabu a Moses Joshua, e hai ai tagi o de gau Israel. Dua de hua dahi daahili ga tuhi ai de abodonu o de Maadua, ma de hagamanuuia a Moses denga aamuli o Israel, gai Moses ne magau i Moab, i baasi dua o ssaalingaa vai go Jordan.
De mee hagamogomogo o de beebaa nei: de Maadua ne hagaola ma de hagamanuuia ana dangada ne hili, ga aaloha ange gi gilaadeu; gai ono dangada gi dee ngalo de mee nei, gilaadeu gi aaloha ma de daudali i ana muna, gi mouli ai gilaadeu ma de manuuia.
Hanu gubu hagamogomogo: “Israel, goodou hagalaangona: Tagi Maolunga taadeu Maadua, Tagi Maolunga e dahi donu huu. Koe gi aloha i Tagi Maolunga doo Maadua i oo lodo alodahi, ma doo hagasaalunga alodahi, aama oo mahi alodahi. Gai koe daohia muna alodahi aagu gu tala adu gi de goe anailaa nei i oo lodo” (6.4-6). Gubu nei go muna hogi a Iesu ne tala, bolo go de hainga hugadoo e maolunga.
Denga vaevaaenga
Muna a Moses i taamada (1.1—4.49)
Muna a Moses i de lua hanonga (5.1—26.19)
a. De Madaangahulu Hainga (5.1—10.22)
b. Denga hainga ma muna hagakana ange (11.1—26.19)
Hainga ange gi delaadeu tae gi Canaan (27.1—28.68)
De hagahoou o de hagatoo donu hagaheloongoi (29.1—30.20)
Muna hagaodi a Moses (32.1—33.29)
De magau o Moses (34.1-12)
1
De hai dangada gi hulo gee mai i Horeb
1 Aanei muna a Moses ne tala ange gi de gau Israel alodahi i de vao, i baasi i dua o Jordan — e bei go Arabah — i gaogao Suph, i magavaa o Paran ma Tophel, ma Laban, ma Hazeroth aama Dizahab. 2 (E madaangahulu ma dahi laangi ne daga mai ai i Horeb ga hulo gi tae gi Kadesh Barnea, i de haiava i gaogao de mounga go Seir.)
3 Gai tahi laangi huu o de madaangahulu ma dahi malama o de madahaa ngadau, gai Moses ga tala ange gi de gau Israel muna alodahi a Tagi Maolunga gu tala ange gi de ia. 4 Mee nei ne hai i dua delaadeu hagadee kii Sihon, de hodooligi o de gau Amor, e noho laa i Heshbon, aama Og de hodooligi o Bashan, e noho laa i Ashtaroth ma Edrei.*Num 2.21-34
5 Gai go baasi i dua o Jordan, i de henua go Moab, a Moses ne hagadonu ange gi gilaadeu hainga nei, ga hai ange:
6 Tagi Maolunga taadeu Maadua, ne basa mai gi gidaadeu, i de mounga go Horeb, ga hai mai, “Gu lava oodou nnoho i de mounga nei; 7 goodou dugua iho oodou hale malo ma gi hulo gi de henua iai mounga, go de henua o de gau Amor, ma mommee o dangada alodahi e paa ange gi Arabah, i de mommee iai mounga, ma mommee iai duuduu paa i lalo, ma Negev, ma mommee i gaogao tai, ga hano ai gi de henua o de gau Canaan, ma Lebanon, gai e hano ga duu i ssaalingaa vai laumalie, go Euphrates. 8 Tilo, au gu gaavadu gi goodou de henua nei; goodou hulo gaavee de henua a Tagi Maolunga gu hagatoo donu e gaavange gi oodou dubuna madagidagi, go Abraham, ma Isaac, ma Jacob, aama olaadeu aamuli.”
De hili o de gau hagamodu muna
(Exo 18.13-27)
9 Gai au ne tala adu gi goodou i de masavaa laa, ga hai adu, “Au gu dee maua i de tilo adu goodou alodahi, 10 go hiidinga Tagi Maolunga doodou Maadua gu hai goodou gi hagadili gi soa, anailaa nei goodou gu soa donu bei dagodo de lagolago o denga heduu i lo te langi. 11 Gai Tagi Maolunga, de Maadua o oodou dubuna, ne hai gi kii ange doodou soa ma de hagamanuuia goodou, bei dana hai gu hagatoo donu adu ai gi goodou. 12 Aagai au gu dee maua i de hagauda sogosogo oodou mee e daemaha ai aama tee heloongoi ai. 13 Gai goodou hilia hanu daane heiangi ma de tonu mai i oodou aamuli alodahi, gai au ga hai gilaadeu go oodou dagi.”
14 Gai goodou ne hai mai gi de au, “De mee aau gu tala mai naa bolo e hai se mee danuaa.”
15 Gai au ne hili hanu dagi mai i oodou aamuli, ni daane heiangi gai e maua i de dagi, ga hai gilaadeu gi dagina goodou — hanu ne dagi e dagimano, hanu e dagillau, hanu e dagidinolima, gai hanu e dagidinoangahulu, gai ni dagi i oodou aamuli. 16 Gai au ne hai ange gi oodou dangada hagamodu muna i de masavaa laa, “Go goodou e hagalaangona gi danuaa ga hagamodu denga dee heloongoi i magavaa o de gau Israel donu aama magavaa o dahi dangada Israel ma dahi dangada henua gee. 17 Gai goodou e dee hilihili dangada i doodou hagamodu muna; goodou hagamodu ina muna o de gau maolalo ma de gau maolunga gi se dagodo daudahi. Goodou gi dee maatagu i dahi dangada daudahi, i hiidinga go de Maadua e hagamodu ina muna. Gai be se aha naa huu e hai ngadaa adu gi goodou, gai goodou gaamai, gai au ga hagallongo.” 18 Gai au ne tala adu ai mee alodahi oodou e hai hegau, i de masavaa laa.
De hai gi hulo de gau mulidagi gi Kadesh Barnea
(Num 13.1-33)
19 Gai gidaadeu ne daga mai i Horeb ga hulo gi de mommee iai denga mounga, i de henua o de gau Amor, bei de hai a Tagi Maolunga taadeu Maadua gu tala mai ai laa. Gai gidaadeu ne daga mai i lo te vao laumalie ma de hai ngadaa bei doodou hai gu gidee ai naa, gai gidaadeu ne hulo ga tae gi Kadesh Barnea. 20 Gai au ne hai adu gi goodou, “Gidaadeu gu tae mai loo gi de mommee iai mounga o de gau Amor, gai Tagi Maolunga taadeu Maadua gu dai gaamai naa donu gi gidaadeu de henua nei. 21 Goodou gi iloo bolo Tagi Maolunga doodou Maadua gu gaavadu donu gi goodou de henua nei. Goodou hulo gaavee ma gi henua ai bei de hai a Tagi Maolunga, de Maadua o oodou dubuna madagidagi, gu tala adu ai gi goodou. Gai goodou aude maatagu aabe lodo baageaa.”
22 Gai goodou alodahi ne loomai ga hai mai gi de au, “Gidaadeu ga hai hanu daane gi hulo gi mulidagi ina de henua, gai gilaadeu ga aahe mai ai ga tala mai dagodo o de haiava odaadeu e hulo ai, aama denga aduhale odaadeu e maua i de hulo aagena.”
23 Gai au ne buni adu hogi gi doodou maanadu, gai au ga hili e dinoangahulu ma dogolua daane, e dagidahi mai i denga aamuli. 24 Gai gilaadeu ne hulo ga loage gi de mommee iai denga mounga, ga hulo gu tae gi de geelonga o Eshcol ga mulidagi ai dagodo o de mommee laa. 25 Gai gilaadeu ne hagihagi hanu huamanu gai i de henua laa ga gaamai madali gilaadeu, gai gilaadeu ne tala mai gi gidaadeu bolo de henua a Tagi Maolunga taadeu Maadua gu dai gaamai gi gidaadeu se henua danuaa.
26 Gai goodou tee llodo e hulo e kave de henua laa, aagai ne hai baasi ange gi muna a Tagi Maolunga doodou Maadua.*Deut 9.23; Heb 3.16 27 Gai goodou ne nnanu i lodo oodou hale malo, ga hagataba, “Go hiidinga Tagi Maolunga e kino i gidaadeu, deelaa ai, ia ne hagassao mai gidaadeu i Egypt e gaavange gidaadeu gi de gau Amor gi daia gi maakau. 28 Gai go hee odaadeu e hulo aagena? Odaadeu daina gu hai gi manavasaa odaadeu lodo, i delaadeu hai mai, ‘Dangada i kilaa e mmahi ange ma de lloa ange i gidaadeu, gai olaadeu aduhale e nnui, gai buibui o olaadeu aduhale e hulo ma e tae gi de langi. Gimaadeu ne gidee hogi de gau Anak i kilaa.’ ”
29 Gai au ne hai adu gi goodou, “Goodou aude manavasaa oodou lodo aabe gi maatagu i gilaadeu. 30 Tagi Maolunga doodou Maadua e hano i oodou mada i mua, gai go ia donu e hebagi ange gi gilaadeu, bei dana hai ne hebagi ange ai gi Egypt i oodou hiidinga, bei doodou hai ne gidee ai laa. 31 Gai goodou gu gidee hogi de hai a Tagi Maolunga doodou Maadua ne bale adu ai goodou i de vao, ga saabai goodou bei de hai a tamana e saabai ai laa dana gauligi i honga luoono eu. Ia ne bale adu goodou ga dae ai gi doodou tae mai gi kinei.” *Acts 13.18
32 Goodou ne iloo muna nei gai goodou tee hagadonusia donu Tagi Maolunga doodou Maadua.*Heb 3.19 33 Ia ne hano i oodou mada i mua e ssala ai doodou mommee e nnoho gaainga ai, ma de hagaago adu gi goodou doodou haiava e hulo ai, i de ahi i de boo gai i de hagausinga i de laangi.
De hagaduasala a Tagi Maolunga de gau Israel
(Num 14.20-45)
34 Gai de masavaa huu a Tagi Maolunga ne langona ai oodou muna, gai ia ga hagatoo donu i dono bole, ga hagadaba, 35 “E deai donu se dangada daudahi mai i de atangada baubau nei e gidee de henua aagu gu hagatoo donu e gaavange gi oodou dubuna madagidagi. 36 Go Caleb donu huu, tama daane a Jephunneh e dae ga gidee; gai au e gaavange naa gi de ia ma dono hagadiilinga de gelegele ne tuu ange laa luoono vae aagena, go hiidinga ia ne daudali ange i Tagi Maolunga i ono lodo alodahi.”
37 Gai Tagi Maolunga ne lili hogi i de au i oodou hiidinga, ga hai mai, “Koe e dee dae hogi gi de henua laa. 38 Gai Joshua tama daane a Nun, doo daane bale, e hano gi dae gi kilaa, gai koe ga hagammahi ange ono lodo, i hiidinga go ia e gaavee de gau Israel gi tae e kave de henua laa. 39 Gai denga gauligi oodou e hagataba naa bolo e booboogia naa ga gaavee gi dahi henua gee, go oodou dama tigi maua laa i de vvae tanuaa mai i de baubau — gilaadeu e hulo naa ga tae gi kilaa, gai au e gaavange naa gi gilaadeu de henua, gai gilaadeu ga henua ai. 40 Aagai goodou aahe hulo gi de vao i de haiava e hano laa gi gaogao Tai Mmea.” *Tai Mmea: de Beebaa Hebrew e hai ange Tai o denga Aalege.
41 Gai goodou ne hai mai, “Gimaadeu gu haisala ange gi Tagi Maolunga. Gai gimaadeu e hulo naa donu e hebagi bei de hai a Tagi Maolunga demaadeu Maadua gu tala mai ai.” Gai goodou alodahi ne kave oodou goloa hebagi ga hulo ai; goodou ne maanadu bolo e hai ngaohie de loage gi de mommee iai denga mounga.
42 Gai Tagi Maolunga ne hai mai gi de au, “Daalaa ange gi gilaadeu hai ange, ‘Goodou aude hulo gi hebagi, go hiidinga au e dee hano naa donu madali goodou. Oodou hagadaumee e hagadee kii naa goodou.’ ”
43 Gai au ne tala adu ana muna gi goodou, aagai goodou tee hagallongo mai; aagai goodou ne hai oodou hai, ga hai baasi ange gi muna a Tagi Maolunga. Goodou ne daga ga hulo gi de mommee iai mounga i doodou hagamaolunga hagassoenga. 44 Gai de gau Amor e nnoho laa i de mommee iai mounga ne loomai e hebagi adu gi goodou, ma de doolohi goodou bei dagodo o denga lango hai hooni, gai gilaadeu ga daamada de daa goodou mai i Seir ga dae ai loo gi Hormah. 45 Gai goodou ne aahe mai ga nnoho ga tangi i mada luu mada o Tagi Maolunga, gai ia tee anga adu donu gi doodou tangi, aabe ne hagallongo oodou muna. 46 Deelaa ai, goodou ne nnoho donu huu i Kadesh, gai ne lagolago oodou laangi ne nnoho ai i kilaa.