De Beebaa go
Esther
Hanu dagodo o de beebaa nei
De Beebaa go Esther e dee iloo danuaa be goai ne siia, gai ne sisi i daha de ngadau e 470 b.c., e sisi ai hegau ne hai i de hale o de hodooligi o Persia, go Ahasuerus,*Ahasuerus e bei go Xerxes. i de madaaolo go Susa. Gai e tala ai hogi taalanga o Esther, dahi damaa hine dau i magavaa o de gau Ssuu. Ia ne hai bodu ange gi de hodooligi o Persia, gai se hine lo taane ma de hai hegau ange e hagaola ono dangada. Deelaa ai, ia ne hagaola gilaadeu mai i olaadeu hagadaumee, gi dee daia ai gilaadeu gi maakau. De beebaa nei e tala de hai ne daamada ai taonga a de gau Ssuu go de Purim, ma dono hagadoonunga.
Dahi gubu hagamogomogo: “Gai noo koe e noho donu huu ga dee muu i de masavaa nei, gai de ilaage ma de hagaola o de gau Ssuu e humai naa i dahi mommee gee, aagai koe ma doo huaabodu e maakau donu. Gai goai e iloo, be koe tee hili ange naa gi tuulanga o de hine hodooligi, i hiidinga o de masavaa bee nei?” (4.14).
Denga vaevaaenga
Esther gu hai go de hine hodooligi (1.1—2.23)
Hagatau a Haman (3.1—5.14)
De daa o Haman ga magau (6.1—7.10)
De hagadee kii o hagadaumee o de gau Ssuu (8.1—10.3)
1
De dugu o de hine hodooligi go Vashti
Aanei mee ne hai i de masavaa o Ahasuerus e hodooligi ai; deenei Ahasuerus ne hodooligi laa i e 127 vaaenga, mai i India ga hano ai gi Ethiopia.*Ezra 4.6 De masavaa o de hodooligi go Ahasuerus e dagi i dono nohoanga hodooligi, i de madaaolo go Susa, gai ia ne hai ange dahi daonga i tolu ngadau o dono hodooligi, gi ono dangada aamua ma de gau hai hegau. Gai denga dagi o de hebagi o Persia ma Media, ma dagi o de henua, ma de gau aamua mai i denga vaaenga alodahi gu loomai gi taonga.
Gai ia ga hagaago ange dagodo de lava laumalie o dono nohoanga hodooligi ma tanuaa aama de mahamaha o dono hodooligi i e 180 laangi. Gai ga odi ange huu laangi laa, gai de hodooligi ga hai hogi dahi daonga, i e hidu ange laangi, ange gi dangada alodahi i de madaaolo go Susa, mai i tangada maolunga ga dae ai gi tangada maolalo, i lo te veelenga i de hale o de hodooligi. Gai de mommee laa e daudau age ai linen tea ma de buluu ma e hagalaagii ai, gai e noonooa ange gi denga buulei selevaa i denga duludulu marble i daula linen tea ma de purple. Gai denga mommee nnoho e hai i goolo ma selevaa ma e hagatuu i honga de mommee gu hola i hadu hagalaagii, ma denga marble ma denga baa, aama denga hagadaagangaa hadu hagamogomogo ange laa. Denga ubu e unu ai ni ubu goolo, denga ubu nei e dagodo geegee alodahi, gai uvaini a de hodooligi e lagolago mmao, bei dagodo o dono lava. Gai de hainga gu hagamodu i dagodo o mee unu bolo e dee hai gi de mahi dahi dangada, go hiidinga de hodooligi gu hagailoo ange gi dagi i dono hale alodahi bolo gilaadeu gi haia gi bei lodo o dahi ma dahi.
Gai de hine hodooligi go Vashti ne hai hogi dahi daonga ange gi denga haahine i de hale o de hodooligi go Ahasuerus.
10 Gai de hagahidu laangi huu, i de masavaa o de hodooligi gu senga ai i de unu uvaini, gai ia ga hai ange gi Mehuman, ma Biztha, ma Harbona, ma Bigtha, ma Abagtha, ma Zethar, aama Carcas, go denga eunuch dogohidu e hai hegau laa i ono mada i mua, 11 gilaadeu gi gaamai de hine hodooligi go Vashti, ma dono hau hodooligi, e hagaago ange ai gi dangada, ma denga dagi dagodo o dono mahamaha, go hiidinga ia se hine mahamaha. 12 Aagai de hine hodooligi go Vashti tee lodo e hai gi bei muna a de hodooligi ange gi de ia mai i daho denga eunuch. Gai de hodooligi gu lili mmao, ma de mahanahana iho ono lodo.
13 Gai deenei tahulinga a de hodooligi e hai: ia e ssili i daho denga daane e iloo dagodo o de hainga ma de hagamodu soe, gai ia ne hai ange gi denga daane heiangi e tonu ange gi dagodo o de masavaa, 14 ma de paa ange gi de hodooligi — go Carshena, ma Shethar, ma Admatha, ma Tarshish, ma Meres, ma Marsena aama Memucan, aanei denga dagi aamua e dogohidu o Persia ma Media e maua i de hulo gi mada i mua o de hodooligi, gai ni dangada maolunga i de nohoanga hodooligi.
15 Gai ia ne ssili, “Se aha gu hagamodu i de hainga bolo e hai ange gi de hine hodooligi go Vashti, go hiidinga ia tee daudali i muna a de hodooligi go Ahasuerus ne tala ange gi de ia i daho denga eunuch?”
16 Gai Memucan ne hai ange gi de hodooligi ma denga dagi, “De hine hodooligi, go Vashti, tee hai ange donu huu de hegau nei gi de hodooligi, aagai ia ne hai baasi ange donu hogi gi denga dagi aama dangada alodahi, i denga vaaenga o de hodooligi go Ahasuerus. 17 De masavaa naa huu a denga haahine alodahi e langona ai hegau a de hine hodooligi gu hai, gai gilaadeu e hagangadi mee naa hogi olaadeu bodu, ga hagataba, ‘De hodooligi go Ahasuerus ne aalu de hine hodooligi go Vashti gi humai gi ono mada i mua, aagai ia tee humai.’ 18 Anailaa nei gai denga haahine maolunga o Persia ma Media e langona hegau a de hine hodooligi ne hai, gai gilaadeu e pasa ange naa hogi bee nei gi de gau aamua alodahi o de hodooligi. Gai e hai naa ga deai selaadeu hagadubu ma delaadeu llili.
19 Gai noo de hodooligi e malangilangi, gai ia gi haia dahi hagailoo, ga sisi i lodo hainga o Persia ma Media, e dee maua laa gi sui, bolo Vashti gu dee ahe mai ange gi daho de hodooligi go Ahasuerus; gai tuulanga o de hine hodooligi gi gaavange gi dahi hahine e danuaa ange laa i de ia. 20 Gai de masavaa naa huu e hagailoo ai muna a de hodooligi, i denga mommee alodahi i dono nohoanga hodooligi laumalie nei, gai denga haahine alodahi ga hagadubu olaadeu bodu, mai i de hine maolunga ga dae ai gi de hine maolalo.”
21 Gai de hodooligi ma denga dagi o de henua gu malangilangi i de hagasaele laa, gai de hodooligi ga hagassula muna a Memucan. 22 Ia ne kave denga leda gi mommee alodahi o dono nohoanga hodooligi i denga vaaenga alodahi i siianga ma muna o dahi henua ma dahi henua, bolo denga daane alodahi gi dagi i olaadeu huaabodu.

*^ Ahasuerus e bei go Xerxes.

*1:1 Ezra 4.6