De Beebaa go
Ruth
Hanu dagodo o de beebaa nei
Taalanga o Ruth ne hai i de masavaa hai ngadaa e tala laa i De Beebaa o de Gau Hagamodu Muna. E dee iloo danuaa be goai ne siia De beebaa go Ruth, gai ne sisi i daha de 1375-1050 b.c., go de masavaa o de gau hagamodu muna.
Ruth se hine Moab, gai ne hai bodu ange gi dahi daane Israel. De masavaa o dono bodu ne magau ai, gai a Ruth ne abodonu ange gi dono saulaba go Naomi, ma de hagadubu de Maadua o de gau Israel. Gai ia ne gidee ange hogi dahi bodu moona, i magavaa o dangada o dono bodu i mua, gai go daho taane nei ne maua ai e ia i de hai gi se dubuna hahine niio David, go de hodooligi maolunga o Israel.
Daalanga i lo te Beebaa o de Gau Hagamodu Muna, e tala dagodo o de hai ngadaa o de gau Israel, i hiidinga delaadeu daahuli gee i delaadeu Maadua. De Beebaa go Ruth e tala dagodo o de manuuia o dahi hahine henua gee, ne daudali ange laa i de Maadua o Israel, gai ia gu dau hogi madali dangada o de Maadua e heohi laa.
Dahi gubu hagamogomogo: “Aagai a Ruth ne hai ange, ‘Aude usuusuhia mai au gi hano gee mai i oo daha … Be go hee oou e hano aagena, gai go kilaa hogi oogu e hano ai, gai be go hee oou e noho ai, gai go kilaa hogi oogu e noho ai. Oo dangada go ogu dangada, gai doo Maadua go dogu Maadua’ ” (1.16).
Denga vaevaaenga
De tae o Naomi ma Ruth gi Bethlehem (1.1-22)
De hedae o Ruth ma Boaz (2.1—3.18)
De hai bodu o Boaz ma Ruth (4.1-22)
1
Naomi ma Ruth
De masavaa o de gau hagamodu muna e dagi ai de henua, gai ne hai de onge laumalie i honga de henua. Gai e dahi daane mai i Bethlehem i Judah, ma dono bodu aama luaana dama daane ne hulo gee mai ai i Judah. Gai gilaadeu ne hulo ga nnoho gaainga i de henua go Moab. De ingoo o taane laa go Elimelek, de ingoo o dono bodu go Naomi, gai ingoo o luaalaau dama daane go Mahlon, ma Kilion; gilaadeu ni dangada Ephrath, ne loomai i Bethlehem i Judah ga hulo ga nnoho i de henua go Moab.
Aagai Elimelek, de bodu o Naomi ne magau i kilaa, gai go Naomi donu huu ma luaana dama daane e mouli. Gai luaana dama daane ga hai bodu ange gi e dogolua damaa hine o Moab; de ingoo o dahi damaa hine laa go Orpah, gai de ingoo o de ia ange laa go Ruth. Gai gilaadeu ne nnoho i kilaa i e madaangahulu ngadau. Muli mai gai Mahlon ma Kilion gu maakau hogi, gai go Naomi donu huu e mouli; dono bodu ma luaana dama gu maakau.
Gai Naomi ma luoono saulaba ne hagadabena e hulo gee i Moab, go hiidinga ia gu langona bolo Tagi Maolunga gu hagamanuuia ono dangada ma gu gaavange alaadeu gai. Gai Naomi ma luoono saulaba ne dugu de mommee olaadeu nogo noho ai, gai ne seesee i honga de haiava e aahe gi de henua o Judah. Aagai Naomi ne hai ange gi luoono saulaba, “Gooluu aahe hulo gi daho ooluu dinana. Gai Tagi Maolunga gi abodonu adu gi gooluu, bei dooluu hai ne abodonu ange ai gi luooluu bodu gu maakau laa, aama mai hogi gi de au. Tagi Maolunga gi gaavadu hogi dagidahi bodu mooluu gi nnoho paba ai gooluu.”
Gai ia ga oso gilaau, gai gilaadeu alodahi ga heehee ga tangi. 10 Gai luu saulaba o Naomi ne hai ange gi de ia, “Gimaau e hulo hogi madali goe gi daho oo dangada.”
11 Aagai Naomi ne hai ange gi gilaau, “Luaagu damaa hine, gooluu aahe donu, gu aha gu hulo ai gooluu madali au? E maua e au i de ahe ange e haanau hanu dama daane e hai ai ooluu bodu? 12 Luaagu damaa hine, gooluu aahe, go hiidinga au gu madumadua ma gu dee maua i de ahe ange e hai bodu. Noo e dahi agu tali hagalodolodo bolo au e hai bodu aaboo nei ga haanau hanu dama daane, 13 gooluu e maua i de tali ga dae ai gi delaau maatua? Gooluu e maua i tee hai bodu ga dae ai gi de masavaa laa? E dee maua donu! Luaagu damaa hine, ogu dagodo e kii ange donu de hai ngadaa i ooluu dagodo, go hiidinga Tagi Maolunga gu hai baasi mai donu gi de au.”
14 Gai gilaadeu alodahi ga heehee ange hogi ga tangi. Gai Orpah ga oso dono saulaba, gai ia ga ahe. Gai a Ruth ne hagapigi ange gi Naomi.
15 Gai Naomi ne hai ange gi a Ruth, “Galo ange, doo maa gu ahe gi daho ono dangada, ma ono diinonga. Ahe madali ia!”
16 Aagai a Ruth ne hai ange, “Aude usuusuhia mai au gi hano gee mai i oo daha, aabe gi dee daudali adu i de goe. Be go hee oou e hano aagena, gai go kilaa hogi oogu e hano ai, gai be go hee oou e noho ai, gai go kilaa hogi oogu e noho ai. Oo dangada go ogu dangada, gai doo Maadua go dogu Maadua. 17 De mommee oou e magau ai, gai go kilaa hogi oogu e magau ma de danu ai. Gai Tagi Maolunga gi hagaduasala ina donu au, noo au e dugu ange dahi mee daudahi gi vaaea gidaau, gai go de magau donu huu.” 18 Gai ga gidee huu e Naomi bolo a Ruth gu baba donu dana maanadu e hano madali ia, gai ia gu dee basa ange ai loo gi de ia.
19 Gai luu haahine laa ne hulo ga tae gi Bethlehem. De masavaa olaau ne tae ai gi Bethlehem, gai dangada alodahi i de aduhale gu pasa i gilaau; gai denga haahine ne hagadau ssili ga hagataba, “Go Naomi deenei?”
20 Gai Naomi ga hai ange gi gilaadeu, “Goodou aude hagahia mai Naomi,*Naomi i muna Hebrew e bei malangilangi. gai hagahia mai Mara,Mara i muna Hebrew e bei daemaha. go hiidinga de Ia Mmahi Mmao laa gu hai dogu mouli ma gu hai ngadaa. 21 Dogu masavaa ne hano gee mai ai i oodou daha, gai au e honu baabaa, gai Tagi Maolunga gu hagaahe mai au, gu deai donu agu mee. Gai gu aha goodou gu hagahi mai ai naa Naomi gi de au? Tagi Maolunga gu hai ma gu hai ngadaa dogu mouli; de Ia Mmahi Mmao laa gu hagaduasala donu au.”
22 Gai Naomi ne ahe mai i Moab madali a Ruth de hine Moab, go dono saulaba. Gai gilaau ne hulo ga tae gi Bethlehem i de masavaa e hagihagi ai denga barley.barleyse hagadaagangaa grain.

*1:20 Naomi i muna Hebrew e bei malangilangi.

1:20 Mara i muna Hebrew e bei daemaha.

1:22 barleyse hagadaagangaa grain.