Ko te 'Ipiseli 'a Paula ki te Kakai
Kalētiá
Ko te talateú
Ne'e kamata ke malanga'i atu te ongoongolelei 'o Sīsuú 'o tali lelei ia 'e te kakai ne'e kala ko te kakai Siú, pea fe'ekenaki leva 'e te 'ihi pē kua pau ke notou talangafua ki te Lao 'a Mōsesé kae toki Kalisitiane mo'oni. Ko te lau 'a Paulá 'oku kailoa; 'a ia ko tono mo'oní, ko te makatu'unga pau pē taha ki te ma'uli 'iā Kalaisí ko te tui, 'a ia 'oku fakalelei ai 'ia te kakai kotoa pē mo te 'Atuá. Kā kua hū holo 'i te 'ū siasi 'i Kalētiá, ko te vahefanua Loma ia 'i 'Ēsia Minu, he 'ihi ne'e notou fakafepaki'i 'ia Paula 'o notou pehē kua pau ke tauhi kita ia ki te Lao 'a Mōsesé kote'uhí kae toki lava ke fakalelei'i kita mo te 'Atuá.
Ko te taumu'a 'o te 'Ipiseli 'a Paula ki te Kakai Kalētiá ke fakafoki ki te tui mo te ma'uli totonú 'ia nātou kua hē 'i te akonaki hala ko iá. 'Oku kamata 'aki 'e Paula tana tohi nei 'aki tana taukapo'i 'ia te totonu tono ui 'ona ko te 'apōsetolo 'a Sīsū Kalaisí. 'Oku taukave'i 'e ia ne'e mei te 'Atuá tono ui 'ona ke 'apōsetoló, 'o kailoa mei te fa'ahinga mafai fakaetangata, pea ko tana ngāué ne'e tafito pē ia ki te kakai ne'e kailoa ko he kakai Siu 'ia nātou. Ne'e toki fakamatala fakaikiiki leva 'e Paula 'ia te tu'unga pē ki te tuí tono fakalelei he taha mo te 'Atuá. Pea ko te 'ū vahe faka'osi 'o te tohi 'eni 'a Paulá ko tana fakamahino'i 'ia te pau ke hā atu pē 'ia te 'ulungāanga faka-Kalisitiané mei te tui kiā Kalaisí.
Ko te kakano 'o te tohí
Ko te talateú (1:1-10)
Ko te tu'unga 'apōsetolo 'o Paulá (1:11—2:21)
Ko te ongoongolelei 'o te kelesi 'a te 'Atuá (3:1—4:31)
Ko te tau'atāina 'a te Kalisitiané mo tono 'ū fatongiá (5:1—6:10)
Ko te tātukú (6:11-18)
1
Ko te fakafe'iloakí
Ko au Paula, ko he 'apōsetolo, (ka ne'e kailoa tupu toku lakangá mei te tangata, 'uma'ā hana 'aumai he tangata, kā ne'e meiā Sīsū Kalaisi, pea mei te 'Atua ko te Tamaí, 'ā ē ne'e fokotu'u 'Ona mei te pekiá;) pea mo te kāinga lotu kotoa pē 'oku nonofo mo aú — ko te motou tohi ki te 'ū siasi 'o Kalētiá.
'Ofa ke kotou ma'u kelesi mo te fiamālie mei te 'Atua ko te Tamaí, mo te tou 'Aliki ko Sīsū Kalaisí, 'a ia ne'e foaki 'e Ia 'Ona pē kote'uhí ko te tou 'ū angahalá, ke fakahaofi 'ia tātou mei te maama kovi nei, 'o fakatatau ki te finangalo 'o te 'Atuá ko te tou Tamai. Kē 'o Tana 'Afió 'ia te kolōliá 'o lauikuonga pea ta'engata! 'Ēmeni.
Ko te ongoongolelei pē 'e tahá
'Okou ofo 'i te vave pehē fau te kotou tafoki meiā ia ne fakaului 'ia kōtou 'aki te kelesi 'a Kalaisí, 'o kotou hiki ai ki te ongoongolelei kehe; 'a ia 'oku kala ko he ongoongolelei, kā 'oku 'i ai he 'ihi 'oku ue'i 'ia kōtou, mo notou feinga ke liliu 'ia te ongoongolelei 'o Kalaisí. Kā neongo pe ko mātou, pe ko he 'āngelo mei langi, kae kāpau 'e malanga 'aki 'e ia he ongoongolelei 'oku makehe atu mo ia ne'e motou malanga 'aki atú, ke mala'ia pē ia. Hangē ko te motou lea mu'á, ko ia 'okou toe tala'i 'eni: kāpau 'e malanga 'aki atu he taha he ongoongolelei 'oku makehe atu mo ia ne'e kotou ma'ú, ke mala'ia ia.
10 He 'okou fai 'ení ke fakafiamālie ki te tangatá pe ki te 'Atuá? Pē ko taku fai 'ení ke lelei pē ki te kakaí? Kāpau ne au faí ke mālie'ina te kakaí 'iā au, pehē 'oku kala ko he tamaio'aliki kita ia 'a Kalaisi.
Ko te fakamatala 'e Paula ki tana hoko ko te 'apōsetoló
11 Pea ko 'eni, kāinga, 'okou fakamahino'i atu, ko te ongoongolelei ne malanga 'aki 'e aú, 'oku kailoa ko he me'a fakaetangata ia. 12 He ne'e kailoa ke au ma'u ia mei te tangata, pē 'i ta'atá ako, kā ko te fakahā tonu mai pē 'e Sīsū Kalaisi.
13 He ne'e kotou fanongo ki taku tō'onga mu'á 'i te lotu faka-Siú; 'ia te makehe atu ta'akú fakatanga'i 'ia te siasi 'o te 'Atuá, mo taku feinga ke laiki iá;*1:13 Ngā 8:3; 22:4-5; 26:9-11 14 mo ta'akú 'amo atu 'i te tokolahi 'o toku kakaí 'ā ē ne'e to'ume'a mo au 'i te lotu faka-Siú; 'o hulu atu ta'akú mamahi'i 'o te 'ū akonaki ne'e tukufakaholo mai mei taku 'ū tamaí.*1:14 Ngā 22:3
15 Kā ko te 'Atuá ne Ina polo'i 'oku mei te manava 'o taku fa'eé, 'aki Tana kelesí. Pea 'i te 'iloangé ne'e finangalo 'e Ia*1:15-16 Ngā 9:3-6; 22:6-10; 26:13-18 16 ke faka'ilo Tono 'Aló 'i toku lotó, kote'uhí ke au ongoongoa ai pē 'Ona ki te Senitailé; ne'e kailoa leva ke au toe kumi fale'i ki te kakano mo te toto, 17 'uma'ā haku 'alu ake ki Selusalema kiā nātou ne'e fu'aki 'apōsetolo 'iā aú, kae au 'alu pē ki 'Ālepea, pea u toe foki mei ai ki Tāmasikusi.
18 Pea ne'e 'osi te ta'u 'e tolu, pea u toki 'alu ake ki Selusalema ke 'a'ahi kiā Kīfasi; pea u nofo mo ia 'o 'aho hongofulu mā nima.*1:18 Ngā 9:26-30 19 Kā ne kailoa ke au toe fe'iloaki mo he taha kehe 'i te kau 'apōsetoló, ko Sēmisi pē ko te tokoua 'o te 'Alikí. 20 (Pea ko te 'ū me'a 'okou tohi atú, ko te 'Atuá ē, 'oku kala ko taku lohi.)
21 Hili ange ko iá ne au 'alu ki te 'ū feitu'u 'o Sīlia mo Silisiá. 22 Pea ne'e kailoa 'ilo'i toku matá 'e te 'ū siasi 'o Siutea ne'e 'iā Kalaisí; 23 kā ne ngata pē 'i te notou fa'a fanongo, “Takua, ko ia ne'e fakatanga'i mu'a 'ia nātoú, 'oku malanga 'aki 'eni 'e ia 'ia te tui ne ina feinga ke laikí.” 24 Pea ne'e notou fakahīkihiki'i te 'Atuá 'i Tana hā atu 'iā aú.

*1:13 1:13 Ngā 8:3; 22:4-5; 26:9-11

*1:14 1:14 Ngā 22:3

*1:15 1:15-16 Ngā 9:3-6; 22:6-10; 26:13-18

*1:18 1:18 Ngā 9:26-30