Dos Sulat ni Pablo Atag ki
TITO
Unna nod Bosan
Inin libru, id sulat ni Pablo atag ki Tito no sokkad no Griego no mid pomakoy ki Disas Krays ukit to nonaw ni Pablo. Na ini si Tito, od kosolihan woy mohi-od nod puung atag to Monama. Nopongnga sikandin id dumoruma ki Pablo riyot nokod-osso-osson iponawon dan, id ponudtuu ran kos Moppiyon Dinoggan diyot isla to Creta, woy rutun, id tigkanoy iddos od lolivuung nod pompomakoy. Nopongnga idda, id tuwos sikandin ni Pablo rutun amoy od ponayun nod tuhanuu taddot lammin od pompomakoy.
Na id sulat ni Pablo ini, su amoy od posampot ki Tito taddot kodbovotasan no ko-ilonganon atag to mgo ponguu tod pompomakoy, woy ko ondan kos id nonaw rin diyot anak pa woy buyyag don diyot kopomakoy. Id loglohottan din mandad si Tito no od poriyu taddot od ponnonaw to konna bonnaa, woy id sulat din mandad iddos moka-atag to bonnaan nonaw.
Sokkad no dakkoon nonaw no id livodlivod ni Pablo ka-ay'n sulat, idda en so kodpuung to moppiya. Id inniyat din si Tito no ko-ilangan no iddos kandin no ko-ubpa, moppiyon ponunggelengan no od ikulon taddot dumon od pompomakoy. Inin sulat ni Pablo ki Tito, duma taddot oruwon sulat din ki Timoteo, od ngoranan no ‘Sulat atag to mgo Ponguu tod Pompomakoy,’ oyya su iddos oray'n id paabbotlabbot ni Pablo ka-ay't otollun sulat, idda en so ollog no kodbovotasan taddot mgo ponguu tod pompomakoy.
Dos mgo Nokota-aw:
Kodpokilaa (1:1-4)
Dos ollog nod kodbovotasan taddot od pombuyyahon tod pompomakoy (1:5-16)
Dos mgo pomandu atag tod pompomakoy (2:1-15)
Dos kodbovotasan tod pompomakoy (3:1-11)
Kotompusan no mgo pomandu woy kodpongumusta (3:12-15)
1
Kodpokilaa
Siyak si Pablo kos mid sulat ka-ay, woy sokkad a no uripon to Monama woy apostoles ni Disas Krays. Id aam woy id popiyod a nikandin, su amoy od mosalig kos kopomakoy to mgo minuvu no id aam din woy amoy od paabbotlabbot kandan taddot bonnaan nonaw no od undag to ko-ubpa nod ikuu to id kopi-it Monama. Woy pomon taddon bonnaan nonaw, duwon dakkoon kodsalig dan nod pokotanggap to umuun waad tomanon. Id tandu to Monama inin umuu pomon poron to tigkonayan, woy nosorollan ta no dii en sikandin od ouhus. Woy riyot ollog no timpu no tapoy id puhawang din, id posaddoo rin to mgo minuvu inin Moppiyon Dinoggan. De-en id solihan a to kodponudtuu ka-ay ukit to suhu to Monama no Tohodtobbus ta.
Na ini ve-en kos sulat ku kikow, Tito no timbang mooggot no anak ku pomon to keton kopomakoy.
Muopa nod kotanggap du iddos kopiyannoy woy kosunayan no id pomon to Monamon Amoy woy ki Disas Krays no Tohodtobbus ta.
Dos Ollog no Kodbovotasan to od Pombuyyahon tod Pompomakoy
(1 Timoteo 3:1-10)
Na Tito, id posampot ku ra kikow, no id tuwos ku sikkow riyot isla to Creta, su amoy od ipongngan du iddos waa nopongnga no pinuungan ta, woy amoy od aam ka to od pombuyyahon tod pompomakoy riyon to ipat bonuwa. Yo ru kolingawi iddos pomandu ku kikow moka-atag taddot od aamon du. Iyon du aama, iddos mgo minuvu no waa id pokosawoy woy sokkad da kos sawa. Ko-ilangan no iddos mgo anak dan, od pompomakoy mandad woy waa novantug no morat kos kodbovotasan woy konna motoggas kos uu. Su iddos od pombuyyahon no sinolihan to pinuungan to Monama, ko-ilangan no waa id pokosawoy. De-en ko-ilangan no konna sikandan od pobporoong, konna moomok nod langot, konna polohubug, konna mahan kos bollad woy konna bonnong to soopi. Ko-ilangan no iddos od pombuyyahon, moppiya kos kod-olit-olit dan, woy iyon dan od dokollan to ginawa iddos moppiya. Ko-ilangan no od kotuig sikandan nod podtiitimbang ko ondak moppiya o morat, motallong sikandan, od oubpa no molinis diyot kod-ontong to Monama woy od kotuig nod tohoo to ko-ugolingun dan. Woy ko-ilangan no od lohinatan dan iddos bonnaan nonaw no nopohinonawwan dan, su amoy ukit to kodponudtuu ran tadda, od mosalig kos kopomakoy to duma woy'd kosugga iddos od ponsupak tadda.
10 Id ikahi ku ini, oyyos duwon mo-uraan minuvu no od supak to bonnaan nonaw woy id aakaa to duma ukit to waa koru-anon no mgo osengan. Ko-urallan taddon mgo minuvu, iddos od pompomakoy no mgo Judio no mid nonaw, no ko-ilangan od potupu amoy'd kotobbus. 11 Ko-ilangan nod suggan du sikandan, su id samuk dan kos mo-uraan pomilya ukit to kodnonaw ran to konna ollog. Iddon mgo minuvu, kodponoopi ra en kos dontulon dan. 12 Ahad iddos sokkad taddot mgo propeta ran no toho Creta, mid ikahi no, “Iddos mgo toho Creta, mgo bouhuson. Noko-iling sikandan to mgo movuut no monnanap woy mgo poggulon no iyon da en od puungan, iddos kodka-an.” 13 Oyya, mooggot en iddos id oseng din. De-en sugga-aw sikandan to waa kod-aang-aang, su amoy od mosalig kos kodpomakoy ran taddot bonnaan nonaw, 14 woy amoy konnad sikandan od pominog taddot binovallan no mgo itulon to mgo Judio, woy taddot mgo suhu no binovallan to minuvu nod elle to bonnaan nonaw. 15 Su iddos mgo minuvu no id linisan don to Monama, atag kandan, molinis iddos ahad ondan. Piru iddos mgo minuvu no molibmit kos poomdom woy diid pomakoy, atag kandan, molibmit iddos ahad ondan, oyyos molibmit man kos poomdom dan, woy dii ron od kotuig nod podtiitimbang ko ondak moppiya o morat. 16 Od ooseng sikandan no id kilaa ran kun to Monama, piru ukit to pinuungan dan, od kokita no waa ran id kilaa kandin. Oraroy ran id kolingasa-i to Monama, konna ran morumoruma kandin woy waa kogahan dan nod puung to ahad ondan no moppiya.