Mareko
1
Yohane Ra Qelaŋange
Papia iwa oŋo, eŋe Anutu wane gipole Yesu Kristo, eŋane sigi maep kieke ra wakonmaike. Mikepka, Anutu wane qelit ŋei, Isaiaŋo, Yesu Kristo wane sigi maep kieke iwa yale qeke,
“Anutuŋo rake, ‘Ge detnom! Na ŋei mane biraka more qebinkawe, oŋo naŋane don kisi ra qelaŋaniake, so geŋane numa maki wakoniake, so alakane gine more urataŋone ma ewekeake.’ Kepe yaup papaino didi sawaŋ ŋeiine midaine, yewao ŋei yewa eŋe mere, ŋei mane wane aŋa, ŋei ŋerep boka edora more edane rake, ‘Ŋine Waom wane numaine mauluke more kito ma koboeu wesake digin qekep!’ ”
Rakiso, naso kutno Yohane eŋe kepe yaup papaine didi sawaŋ ŋeiine midaine yewao wakone doku tauone more biŋek don iwa yale boka edange, “Ŋine gege mage me masi tanik kine kine ŋine qotkoine korop qeligeu paki wet mainge more ŋadekkauso na doku tauŋunikale. Pakiso, Anutu eŋe ŋinane borikine ŋine yewa yaleka qeliŋgi nigetkayake.” Yale raki dere more, ŋei ŋerep louloutne, Yuda kepeo ŋine so Yerusalem mat suaino ŋine, warage Yohane wane don desikei wane arikoi. Eŋe dere more borikineene ra qelaŋane wet maingeuso, Yohane eŋe Yordan dokuŋo tauonge.
Yohane eŋe iwa yale geokange. Takotine kamel ea wane zouneŋo mamaine, ea bira more so radeune kebaŋino makatake more, ŋaraine kubon so begok zikotno ŋine eaŋoka nemaŋke. Yohane eŋe biŋek don ŋei ŋerep iwa yale edange, “Ŋei mane ŋadeno sariake. Eŋane zonomineŋo yemo naŋane zonom yuannanmaike. Na ŋei bile mida namde eŋane qelit qeqemeine, noŋo aboŋ kite umatne kutno motpe mi rokopkeake. Ŋo noŋo yemo doku tauŋunmaile, oŋo yemo yalewaka Anutu wane Asu Koboboineŋo tauŋuniake.”
Yesu Doku Taukiso Ŋei Borikineŋo Liwekkake
Naso maneo Yesu eŋe Nazaret mat qelige more, Galili kepeo ŋine Yordan dokuo sari lotkeki, Yohaneŋo Yordan dokuŋo eŋe taukake. 10 Taukaki Yesu eŋe dokuo ŋine sa more, yewaka pore kaki, qeli aŋaŋgi Asu eŋe baluse naŋi yale ket Yesu eŋine kutno kitoke. 11 Pakiso, Waom wane boka woka mane qeliwo ŋine iwa yale bokaki ketke, “Ge naŋane gipon maepne, na wetneŋo lukgane malip ganlukmaile.”
Satanŋo Yesu Liwekkake
12 Eso naso yewaka Asuŋo Yesu ma birakaki, ŋei midaino kepe yaup papaino arike. 13 Ari more, ea goiŋ kaiwe 40 geke, naso yewa ŋei midaine kepe yaup papaineo, Ŋei Borikine, Borikine Welaine, Satanŋo sari Yesu liwekkake. Yesu eŋe osom zubaine eŋerop geke. Pakiso aŋelo edo sari qesiŋka more qelit qekakoi.
Yesuŋo Ŋei Etke So Etke Ebuke
14 Yohane eŋe mulap urumgo waketke, naso yewao, Yesu eŋe koso zinge Galili kepeo sari more Anutu wane biŋek don ra edange. 15 Eŋe iwa yale rake, “Anutuŋo naso motke, ea mo iwa sari lotkemaike. Anutuŋo qeli ewe zonominane motke, iwa mo sarimaike. Ŋine borikine ŋine ŋadekka more, wet maingeu paki, biŋek don iwa dere malipkau!”
16 Yesu eŋe Galili doku namuŋ wazaino ari more, Saimon so ŋole Andrea potki ariki otke. Ere zawon wane kamaga etne doku namuŋ wazaino bira okorakoik Ere sola wane qesiŋ maratkakeik wane urataine yale naso baŋem togogoleka mamaŋkoik. 17 Naso yewao Yesuŋo erano lotke mo etora etane more rake, “Ŋire sari naŋane ŋadeno mogat nanbik! Ŋire zawon ebuebu wane kine detlukkoik, pakimo, noŋo ŋei ŋerep ebu ebu wane kine kito ŋiponikale.” 18 Rakiso, ere esatka kamaga qelige more, ŋadino mogare arikoik.
19 Yesu eŋe eri eri ari more, eŋe Zebedi wane medewetkine, Yakop so ŋole Yohane otke, ere seki kutno mere kamaga maulukkoik. 20 Yesu eŋe ore more boka etoraki, so ere magaetne, Zebedi so urata medewekoune qeliŋ onbik, seki kutno metpi, so ere sari more Yesu wane ŋadino mogare arikoik.
Yesu Eŋe Ŋei Mane Wane Asu Qotkoine Mane Esopkake
21 Pakiso, Yesu eŋine so dokoine ebuke, eŋe Kapaneam matko ari metkoi. Sarere kutno, zonom mama nasoo, Yesuŋo Yuda eŋane lewa lewaŋ urumgo ari more, ŋei ŋerep biŋek don kito edange. 22 Ŋei ŋerep edo eŋane miti kito ebo eboninane dere more, qisekoi so oŋaene qaeke. Eŋane kito ebon eboninane zonomineŋo kau, Anutu papa togon welaine ŋei, eŋetene Skribe, eŋane kito ebo ebon ea manerop yuanonge.
23 Naso yewao, ŋei mane asu qotkoineŋo kotino weneŋ pake, eaŋo Yuda wane lewa lewaŋ urum koto saket more, oŋo togoleka boka rake, 24 “Yesu, Nazaret matko ŋine, ge dalino okan ŋonikenane? Ge ŋene ŋengu matali ŋonikenane iwa sarimaine? Na detluk ganmaile! Ge ŋei koboboine Anutuŋo uratainane ra matoke biragangi Anutu eŋino ŋine sarimaine.”
25 Yale rakiso, Yesuŋo asu qotkoine yewa don okanka more olale rake, “Ge aŋaŋone ma waluke more ŋei yewa qeliŋ kanom!”
26 Rakiso, asu qotkoineŋo ŋei togoleka rapap qepapkaki paki, suaine boka aro uŋanlan suaineka okane saket qeliŋka arike. 27 Pakiso, ŋei ŋerep eŋe oŋaene qaeki, done done au more rakoi, “Iwa onokaka? Kito ebo ebon musele me? Eŋe zonominerop ra togole asu qotkoine edangi, eŋe aŋaine tewekmami.”
28 Ea wane, Yesu wane don kisiŋo ari more esatka Galili kepeo korop rokopkeke.
Yesu Ŋei Ŋerep Loutne Ma Menaŋonge
29 Yesu eŋine so Yakop so Yohane eŋe Yuda wane lewa lewaŋ urum qelige ket more Petoro so Andrea eretne matko koboine ari waketkoi. 30 Simon wane sewenine eŋe zoma suaine okane, papaino paki solaineŋo zok manerop gereune okangi, ŋei ŋerep edo ikopka Yesu olale rakoi, “Simon sewenine, eŋe zoma manerop okane, solaine wikile zok manerop wakonkamaike.” 31 Yale rau, Yesu eŋe eaka ari ŋerep metino ma qesiŋka more bukkaki wieke. Paki ŋerep ea eŋe solaine momo qe more menaŋkaki, eŋe eaka wie eŋane ŋara doku mauluke ebongi nekoi.
32 Rarapko kepe deine qoe, ruo kereakane okangi, ŋei ŋerep eŋe zoma ŋei, so ŋei asu qotkoinerop, ea Yesu wano ebu sarikoi. 33 Mat suaine yewa wane ŋei ŋerep magu suaineŋo sari Simon wane mat tirino lewage qedugu metkoi. 34 Metpi Yesu eŋe ŋei ŋerep zoma kine kineenerop ma menaŋone more, kotoeno asu qotkoinerop, ea esoponge, esopongi asu qotkoine eŋe Yesu wane kineine detluk kakoi. Pakiso Yesu eŋe eŋane kine rau mi sua ariakane, ra wetonge.
Yesu Galili Kepe Ra Qelaŋange
35 Pakimo Yesu eŋe kepe qae qae wane goigoka panaman weneŋ wie ket, mat qeliŋka more, kepe ŋei midaine yewao ari mere meŋenkake. 36 Meŋenka metki, Simon eŋine so kimakoune, eŋe baŋ ŋado zuaŋka ari maratkakoi. 37 Eŋe ari maratka more, iwa yale olale rakoi, “Ŋei ŋerep korop magu suaine eŋe ge zuaŋ ganmami!”
38 Rauso, eŋe iwa yale mainge edange, “Iwamo ŋene mat suaine natne osop osop pamaike, ŋene ea lolike arikene, na eŋano weneŋ miti edanikalane nanmaike, na urata ea maikalane sarikole.”
39 Yale ra edane so, eŋe Galili kepeo lolike ge mat baŋem Yuda wane lewa lewaŋ urum metke, rokop miti edange, so asu qotkoine ea korop esoponge.
Yesuŋo Ŋei Mane Ma Menaŋkake
40 Ŋei mane kubet togonineropŋo Yesu wano wawetine qe qesonka more rake, “Ge naŋane simile ganmaikeo, yem ge maine naŋane kubetne iwa manom osiake!”
41 Yale rakiso, Yesu eŋe eŋane wet borik ma more metine bira solaino uaka mo olatke, “Na geŋane simile nanmaike, ea wane kubetŋone iwa osikep!” 42 Olatkiso, esat naso yewaka kubet togonine ea osiki, solaine ea menage libe qeke. 43 Pakimo Yesuŋo ŋei ea don kukka ra qebinka more, iwa yale olatke, “Ge detlukkenom! Ge ari solaŋone menaŋmaike, ea wane donkisi ŋei mane misuk edanikene, asoze Moseŋo sogino iwa yale ra togoleke. Ŋei mane kubet togonine mo osi menaŋkakeso, eŋe mosop ŋei wano ari solaine sikankayake. Ge yalewaka mosop ŋei wano koboine ari more, solaŋone sikanka more bakom mannom paki arikene. Pakimo, ŋei ŋerep eŋe detgane raikei, eŋe solaine mo menaŋ kamaike.” 44 Yale rakiso, Yesu eŋe don gereunerop olale qebinka birakaki arike.
45 Ŋo ŋei yewa eŋe ari more, don kisi yau yaup ra edane ariki eŋane don kisi eaŋo sua korop kepe baŋem rokopkeke. Pakiso, Yesu eŋe mat suaino ŋei ŋerep eŋane deeno koso mi ari lolikke, eŋe kepe ŋei midaino ari metke. Metkiso, ŋei ŋerep kepe baŋem ŋine edoka Yesu wano sarimaŋkoi.