11
Téturaalu, Yesu Kerisoné yale ala ya̧lo su̧róló du bitu dere kaae, ya̧lo dere alakélé dia̧né su̧róló yae.
Talepaae momaturaalu etéró yae yóló dere fo
Dia̧ Talené ala eróturaalu, da̧né dia̧paae yae yóló male alarape diaao̧ kutirimó muló, wisiyóló sya fóló erótu betereteimó, mo kée yóló ya̧lo dia̧ dukirótu beterapó.
Da̧ whi̧ feané topota, so whi̧ tȩteróló kaae tare whi̧ Keriso betóo, soné topo ti whi̧ betóo, Kerisoné ama topo ti Kótó betóo eretei, diaao̧ kisipa yaasepóló i dere ape. Mepaae whi̧ dené Talepaae momatere alaró Talené ko̧ló whi̧rapené ere fotamo yó matere sukamó, ama mo topo me o̧lané husiratepa, ti a̧ tȩteróló kaae tare topotei haleratapó. Mepaae so dené Talepaae momaturaalu, ó Talené ko̧ló so bitu, ama fo yó matere sukamó, kutiné ó me o̧lané ama topo husirénitepa, ti a̧ tȩteróló kaae tare topotei haleratapó. Ama topo husiréni ha̧lepatei, Talepaae moma depa, ti ama topo niki sakere ao̧rapó. Mepaae so denétamo ama topo niki me o̧lané husiraalo hó̧tepa, ti ha̧lekeróló tikinérapó. Ama topo niki turó saketepa, ó tikinalemó a̧ halenérapóló kisipa mutepa, ti me o̧lané husiranérapó. Ti whi̧ta, Kótóné ama kae ere dȩró asotamo su̧róló alereteiné, momatere ala ó fo yó matere ala yaai, ama topo me o̧lané husiranénipó. Tépatei, so betere alata, whi̧ tao sóró hale horaairaalu erapó. Ti noatepae, take soró whi̧tamo kaarale sukamó, whi̧ so tua̧mó kaani, sotei whi̧ tua̧mó kaaró beterapó. Atére kaae, Kótóné whi̧ alereteita, so tao só̧póló ini, soné whi̧ tao só̧póló, kisipa mutu erapó. 10 Atére alaró ensel-rape betere alatamomó kisipa mutu, sorape atima fea whi̧ ao̧mó beterapóló kisipa yó̧póló, ama topo me o̧lané husiranérapó.
11 Tépatei, Tale tua̧mó bitu so whi̧ meiyóló ama wotoró betóo, whi̧kélé so meiyóló ama wotoró betóo, inipó. 12 Ti noatepae, take sota whi̧ tua̧mó sókó wóo, miómo soné deyóo whi̧ deyóo du beterapó. Tépatei, ai alarape feata, Tale tua̧mótóró kaarótu beterapó. 13 Ya̧lo i dere fo wosóló diaao̧tei taleyae. Sorape atima topo me o̧lané husirénirutei, Kótópaae momatepa ai wisire? Mo meipó. 14-15 Whi̧né ama topo nikitamo fo̧loratepa, ti a̧ hale yóo, soné ama topo niki fo̧loratepa, ti a̧ dukiróo yó̧póló, erapó. Ti aita, ama ere alapóló kisipa yó̧póló, erapó. Ti noatepae, soné fo̧loi topo nikita, ama tiki husuróló eró beterapó. 16 Mepaae whi̧nétamo i dere fo woseni, hó̧róló dowa̧ae fu betepa, ti atei kaae so whi̧paae da̧né ó kae kae hae kwiamó betó mole Keriso fake so whi̧nékélé me ala yaaire tu̧ kae muni, da̧ feané mo beta̧ alatóró yó tarapó.
Talené o̧la nokole alamó ere fo
17 Ya̧lo dia̧paae i ala yae, i ala yao̧se yóló i dere fota, diaao̧ du betere alamó wisirapóló ya̧lo dia̧ dukiróturaalu dumipó. Ti noatepae, dia̧ touróló du betere alané so whi̧ só deróló dorótu betereteiné, mepaae dere wisi ala tȩteró beterapó. 18 Ya̧lo dia̧paae folosóró dere fo i ape. Dia̧ tourótua dere sukamó, fea beta̧ kisipa muni, fake tekeyóló kae kae betó mulapó dere fo ya̧lo wosalepó. Dia̧ tua̧mó ai ala mo du dapóló kisipa mutapó. 19 Dia̧ fea beta̧ kisipa muni, me fakené dere ala kae, me fakené dere ala kae du beteretei, Kótóné ka̧ae kolóló, i faketa mo donorapó deretei mo so whi̧né koló̧póló ha̧kearatapó. 20 Dia̧ fea beta̧mó touróló bitu nokole o̧lata, Talené ama erale alamó, ama doasi doi mulóturaalu nokole ao̧nipó. 21 Ti noatepae, dia̧ atéró o̧la nukuraalu, so whi̧ fea wó̧póló kaae tani, mepaae so whi̧ ho̧ko hapale nukua dapó. Dia̧ o̧la beta̧mó bitu mepaae whi̧ wotené sukó̧o, mepaae whi̧ wȩi dekéró nóló keyaa fóo, du beterapó. 22 Ti dia̧ mo o̧laró wȩitamo naaire mo be tȩnipa de? Atétu betere alané Kótóné touróló beteró betere so whi̧ ha̧le o̧la ao̧róo, mepaae o̧la o̧la meire so whi̧ halerótua yóo, du beterapó. Diaao̧ ai du betere alamó, ya̧lo dia̧paae noa fo yaaloé? Aita, wisi ala dapóló ya̧lo dia̧ dukiranére? Mo meipó.
23-24 Ti noatepae, Talené ȩpaae yó matepa ya̧lo dia̧paae yó male fotei, momó i dere ape. Tale Yesu dó̧póló eleké deale dikitamo bred o tao sóró Talepaae mo kée yóló, kolokó daalu yóló mótu duraalu, “Ita, ya̧lo dia̧ tao suraalu, matere tikipa diaao̧ nukuraalu, ya̧lo yale alamó ȩ kisipa keteréni, tuȩ́ yó taru nae,” yalepó. 25 Atéró o̧la nóló kemetepa, o̧la nuku yale kaaetóró wȩi belere wuti tao sóró duraalu, “I wȩita, ya̧lo sókó falaaire samea Kótóné ama so whi̧ tao saalopóló ere kisi fo dirirótu beterapó. Térapa, dia̧ i wȩi nukua dere doko̧ ya̧lo yale ala tuȩ́ yó taruraalu, i ala ha̧le deté fu betae,” yalepó. 26 Ti noatepae, betere doko̧ i bred oró wȩitamo nukulétóró fu betaalopó. Atétere alané, Tale suka̧le ala ha̧keamó yó maté fóló, a̧ wale sukamó sókó faalopó.
27 Atérapa, mepaae so whi̧ denétamo Talené bred o ó wȩi kisipa tekeyóló nénitepa, ti Talené ama tikiró sameatamo bete muni, ha̧le o̧la ao̧ratereteiné, dowi ala dapó. 28 Ai o̧laró wȩitamo nokole alata, doasi bete mole o̧lapóló kisipa muóló, folosóró a̧ tua̧mó mole ala tuȩ́nétei taleyóló nukupa, ti mo wisirapó. 29 Ti noa yao̧sóró meipó. Mepaae whi̧ dené ai wȩiró o̧latamo nukuraalu, Talené tikipóló kisipa muóló néni ha̧le ho̧ko nuku betepa, ti Talené a̧ só deraaire ala amatei eratapó. 30 Atétu betere alané dia̧ tua̧mó mepaae so whi̧ turó fotoko̧ buni, bé yóo, mepaae mo kisi daayóo, mepaae so whi̧ mo ti sisiraae fóo du beterapó. 31 Tépatei, da̧né ha̧sókó fóló du betere ala da̧nétei taleyóló donoratepa, ti Talené da̧ só deraalomeipó. 32 Da̧né du betere ala Talené ama taleyóló da̧ i haemó ha̧le betó mole so whi̧tamo touróló só derao̧sóró, da̧né du betere dowi ala taaróló tu̧ wisipaae fó̧póló donoróturaalu, ama da̧ deké su beterapó.
33 Atérapa, ya̧lo ne norape-ó, Talené o̧laró wȩitamo nokole sukamó, so whi̧ fea beta̧mó toura̧le wapa naasepóló, kaae tawae. 34 Dia̧ mepaae so whi̧tamo wotetepa, ti mo o̧la diaao̧ bemó nóló wonérapó. Ti dia̧ atéró fea touróló bitu, du betere ala Talené taleyóló dia̧tei só derao̧sóró dapó. Ȩ aipaae wale sukamó, ya̧lo i dere fo tómó mepaae dia̧ donoratere fokélé yaalopó.