Jon
1
Kale mo fo whi̧ alée feletei
Mo take o̧la o̧la fea keké nale alimó, kale fo ha̧le bitipakalepó. Ai fota, Kótó a̧tamo beta̧mó bitipakalepó. Ai fo mo Kótó a̧tórótipó. Ai kale fota, mo take keké nale alimótei, Kótótamo beta̧mó bitipakalepó.
Aleyóló muló betere o̧la o̧la mo fea Kótóné a̧paae naao aleyae depa, amatóró kaarélipakalepó. Ere ó mole o̧la o̧la fea ha̧le kaani, amatóró kaaró beterapó. A̧ tua̧mó betere bete molepó. Ai betere betené so whi̧ fea dȩmó beteró̧póló, dȩrótu betalepó. Ai dȩné diliki tua̧paae dȩrótu beteretei, dilikiné sukó̧ faróló alurótimipó.
Kótóné beta̧ whi̧ dotonatepa walepó. Ai whi̧né ama doita, Jon-pó. Jon a̧ waleteita, so whi̧ feané ai dȩtere kilituraalu a̧paae kisipa tiróló beteró̧póló, kale dȩtere bete i ape yóló ha̧kearóló yó melaai walepó. Ai dȩterené beteta Jon a̧ meitei, so whi̧ feapaae dȩtere bete ai ape yóló, yó melaai walepó. I haemó betó mole so whi̧ feapaae dȩrótu betere mo dȩ bete a̧ i haepaae sókó waairaalu, teó wou betalepó.
10 A̧ i haemó betóo, i haeró yó mole o̧la o̧latamo Kótóné a̧paae aleyae depa, amatóró kaaróo epatei i haemó betó mole so whi̧né kilitu, a̧ etei kaae Talepóló kisipanipó. 11 Atéró, a̧ ama be whi̧ so whi̧ betere turuku bepaae waletei, atimané a̧ kale whi̧póló wisiyóló dape sere ala inipó. 12 Tépatei, mepaae so whi̧ dené Yesu dape sóo, a̧ etei kaae whi̧póló ama yó matere fo wosóló, a̧paae tuȩ́ tiki tiróo, yale so whi̧ta, Kótóné mo ama naale senaaletóró beteró̧póló, sóró beteralepó. 13 Ai naale senaaleta, mo so whi̧né naale senaale detere kaae ó whi̧né tó tiki fotoko̧né ó so omané ama hȩkesere alanékélé mei, Kótónétóró atima deyóló beteró beterapó.
14 Téró, kale fo mo whi̧ alée fóló, da̧ tua̧mó kapala kuti be tȩyóló bitu dere kaae asiri betalepó. Atépa, a̧ tua̧mó ere ala wisinaale da̧né kelalepó. Ai ere ala wisinaaleta, Alima Kótóné dotonale mo beta̧ betere naale tua̧mó fa̧anapó. Ai sekȩ́ a̧ tua̧móta, ko̧letu hamokoróló ha̧le tao sere alaró mo fotamo turó bulapó.
15 Jon-né ai sekȩ́mó kisipa mutu fo fakeyóló duraalu, “Take ya̧lo dia̧paae noa fo yaleé? ‘Nalo ya̧lo ki̧lipaae waaire whi̧ta ȩ kaae mei, ȩ ya̧lo haené deyaaipa, a̧ mo taketi betóo, ȩkélé tȩteróló bosene fóo, ere doa sekȩ́ whi̧ waalopóló bope du betaletei a̧tóró ai ape,’ ” yalepó. 16 Ama ko̧lené sukutu, hamokoróló ha̧le tao sere ala wisi a̧ tua̧mó fa̧anu, wȩi kaae feleyóló wapa da̧né mo dekéró su betalepó. 17 Ti noatepae, Kótóné kale tukóló muló betere forapeta, Moses-paae matepa, amamo so whi̧paae meló beterapó. Téyaletei, ko̧lené sukutu hamokoróló ha̧le tao sere alaró mo alatamota, ti Kótóné Yesu Kerisopaae matepa, amamo da̧paae malepó. 18 Whi̧ mo beta̧né Kótó kolókélé initei, alimané hosaa tua̧mó betóló wale Naalené amatóró, Alima etei kaae ala ere Tale beterapóló, da̧paae ha̧kearóló yó malepó.
Jon-né ama hó makemó dokore képi ama teraanénipó yale fo
(Mat 3:1-12, Mak 1:7-8, Luk 3:15-17)
19 Atéró etéyalepó. Jerusalem bemó betó mole Juda topo whi̧rapené dotonale momaratere whi̧raperó Lipai fake whi̧rapetamo Jon beterepaae fóló a̧paae, “Ya̧ deé?” yóló wosalepó. 20 Atétepa, Jon-né atimapaae tokó̧ melaaire fo hiréni, a̧ etei kaae whi̧póló ha̧kearóló i fo yalepó. “Kótóné so whi̧ fea tȩteróló kaae tanó̧póló, sóró beteró betere whi̧ Keriso ȩ meipó,” yalepó.
21 Ai fo depa atimané a̧paae woseturaalu, “Ti ya̧ Elaijapé deé?” depa, ama du meipó. Tétepa atimané du, “Ti ya̧ta, take asȩmó ere foné waalopóló bope du betale Kótóné ko̧ló whi̧é?” depa, ama duraalu, “Ai whi̧kélé ȩ meipó,” yalepó.
22 Tétepa, mo ti kemeróló atimané a̧paae duraalu, “Naao ya̧ depó dute? Da̧ dotȩyale whi̧rapepaae ene faaipa, ya̧ etei kaae whi̧póló da̧paae ha̧kearóló yae,” yalepó.
23 Ai fo depa, ama atimapaae tokó̧ matere alata, mo take betale Kótóné ko̧ló whi̧ Aisaiané asȩre fo yó mótu duraalu, “Whi̧kélé bitini, ha̧le kópu ka̧ae fi tikimó wóló daalu fo fakeyóló,
‘Tale waaire tu̧ donoyóló aleyae,’ fo maaté ene wale whi̧ta, ti ȩ i ape,” yalepó.
24-25 Atétepa, kale mepaae dotonatepa wale Farisi whi̧rapené a̧paae duraalu, “Ya̧ta, so whi̧ fea tȩteróló kaae tanó̧póló, Kótóné sóró beteró betere whi̧ Keriso ó Ilaija ó Kótóné ko̧ló whi̧ beta̧kélé meipa, ti so whi̧ naao noatepa wȩi tópurótu bitu de?” yalepó.
26 Tétepa, Jon-né atimapaae tokó̧ mótu duraalu, “Ya̧lota, dia̧ wȩi maaté tópurótu beteretei, whi̧ beta̧ dia̧ tua̧mó ai daaletei diaao̧ kisipanipó. 27 Ti ai sekȩ́ta, ȩ wale ki̧lipaae waalopóló bopetu betale whi̧pó. A̧ta, mo doa sekȩ́ whi̧ betepa, ȩ naale ketei kaae, a̧ ao̧mó betereteiné ama ho̧leke bené képi ya̧lo teraanénipó,” yalepó.
28 Ai alarape du betaleteita, kale Jordan wȩi tȩ utéró tȩne Betani bemó du betalepó. Ai beta, Jon-né so whi̧ fea wȩi tópurótu betale tikimó tȩnapó.
29 Be dȩyó hotopa, ai alarape yale ki̧lipaae etéyalepó. Yesu a̧ Jon beterepaae wou betepa kolóló, Jon-né atimapaae duraalu, “I hae kwia feamó betó mole so whi̧né dowi ala tokó̧ló aluraaire Kótóné ama Sipsip hupu male ai walapa kelae! 30 Ȩkélé deyaaipa, mo taketi betere doa sekȩ́ whi̧ ya̧lo ki̧lipaae waalopóló dia̧paae bopetu betale whi̧ta, a̧ ai ape. 31 Ya̧lokélé a̧ wisiyóló tuȩ́nitei, ȩ wale beteta, ti Israel fake so whi̧né a̧ tuȩ́ yó̧póló ha̧kearóturaalu, ya̧lo wȩi tópuratere ala maaté yaai walepó,” yalepó.
32 Atéró, Jon-né ama mo kelale ala so whi̧paae ha̧kearóló yó mótu duraalu, “Kótóné ama Dȩi Kepe Wisi hepen be taaróló, dorowóló ba ho̧kósere kaae ama tikimó betepa ya̧lo kelené mo kelalepó. 33 Ya̧lokélé a̧ tuȩ́ wua̧ meitei, so whi̧ wȩi tópura̧le fae yóló ȩ dotȩyale sekȩ́né amatóró ȩpaae etei fo yalepó. ‘Dȩi Kepe Wisi biti̧ dorowale whi̧né amata, dia̧ fea Dȩi Kepe Wisitamo wȩi tópuraalo ai ape,’ ” yalepó. 34 Atéró Jon-né duraalu, “Ya̧lo kelené mo kelale alatóró dia̧paae i dapa wosae. Kótóné Naalemata me kaae mei, a̧tóró ai ape,” yalepó.
Yesuné whi̧ tamopaae diaamo noa keketé yale fo
35 Atéró, fiyóló be dȩtepa Jon a̧ ama yó matere whi̧rapekó tamo whi̧ atima fea a̧ daatua dere tikimó momó fóló daalepó. 36 Atéró daalemó, Yesu a̧ metikipaae faai fupa kolóló Jon-né duraalu, “Kótóné ama kale Sipsip hupu male ai fulapa kelae!” yalepó.
37 Jon-né ai fo depa wosóló, ama yó matere whi̧ tamo Yesu fimó, nalo sya felepó. 38 Atétepa, Yesu a̧ fetée daaróló kelalemó, whi̧ tamoné a̧ sya wou betepa, atimaamopaae woseturaalu, “Diaamo noa kekete?” depa atimaamoné duraalu, “Rabai,” ai fo feteyóló “yó matere whi̧-ó, ya̧ betere tiki momó ere?” yalepó.
39 Atéró, ama atimaamopaae duraalu, “Ape. Wapata, ti diaamoné kelaalopó,” yalepó. Tétepa atimaamo fóló, a̧ betere be kolóló, be dȩ beta̧ a̧tamo aimó betalepó. Até dere alata, ti dou̧ sukakelemó du betalepó.
40 Atéró, kale Jon-né dere fo wosóló, Yesu sya fele whi̧ tamo meta, Saimon Pitané noma Andrupó. 41 Andru a̧ metikipaae feni, noma Saimon-pi keka̧lemó keletepa duraalu, “Mesaia da̧né kelalepó,” yalepó. Ai fo bete feteyóló so whi̧ fea tȩteróló kaae tanó̧póló, sóró beteró betere whi̧ Kerisopó. 42 Atéró, Andruné noma Saimon Yesu beterepaae dapesó wóló betepa, Yesuné Saimon kolóló a̧paae duraalu, “Ya̧ta, Jon-né naalema Saimon-pó. Mió naao kisi doita, Sipas mulatapó,” yalepó. (Sipas doi feteyóló Pitapó.)
43 Ai ala du beteró hi̧ka be dȩtepa, Yesu a̧ betere tiki taaróló, Kalelipaae faai kisipa mualepó. Atéró fóló, Filip betepa kolóló a̧paae duraalu, “Filip-ó, ya̧ ȩ sya ape,” yalepó.
44 Filipta, Andruró noma Pitatamo betere Betsaida be hulua whi̧kópó. 45 Téró Filip-né Nataniel keka̧lemó, hokolaa depa a̧paae duraalu, “Mo take Moses-né asȩre Kótóné tukóló muló betere foró mepaae ko̧ló whi̧rapené asȩre fotamoné waalopóló bopetu betale whi̧ da̧né kelalepó. A̧ta, Nasaret be whi̧kó Josep-né naalema Yesupó,” yalepó.
Nataniel-né Filip-paae Nasaret bemó noa o̧la wisikó kelaalopóló de? yale fo
46 Ai fo depa, Nataniel-né Filip-paae duraalu, “Ai Nasaret be huluamó noa o̧la wisikó sókó waalopóló de?” depa, Filip-né duraalu, “Wisirapa, naao kelaai ape,” yalepó.
47 Tétepa, kale whi̧ Nataniel Yesu a̧ beterepaae wou betepa kolóló, a̧paae duraalu, “Israel fake whi̧kó whi̧ wisinaale ai walapa kelae! A̧ tua̧móta, kapala ala mo sawakélé munipó,” yalepó.
48 Ai fo depa, Nataniel-né a̧paae duraalu, “Naao ȩ netéró tuȩ́ yaleé?” depa, Yesuné duraalu, “Filip-né ya̧ ape yaaipatei, nose sirimó betepa ya̧ ya̧lo kelalepó,” yalepó.
49 Tétepa, Nataniel-né a̧paae ha̧kearóló duraalu, “Yó matere whi̧-ó, ya̧ta mo Kótóné Naalemapó. Israel fake so whi̧ tȩteróló kaae tare doasi topo whi̧ta, me kae mei, ya̧tóróti ai ape,” yalepó.
50 Ti fo depa, Yesuné duraalu, “Mió naao ȩpaae kisipa tiki tiratere beteta, ya̧ nose soumó betepa ya̧lo kelalepó dere fo woseturaalu dapó. Aita wisiretei, take nalopaae ti mió i keletere alakélé fea bosenóló, mo doasi alarape eratepa kelaalopó,” yalepó. 51 Ai fotamo touróló, ama me i fo yalepó. “Ya̧lo dia̧paae mo i dere ape. Hepen be tu̧ tukwȩ fóló mupa, Kótóné ama ensel-rape kale Whi̧né Naalemané tikimó daayóló, ópaae hutua ipaae durua du betepa, diaao̧ kelaalo ai ape,” yalepó.