4
Satan-né Yesu dée nó̧póló su̧ sale fo
(Mat 4:1-11, Mak 1:12-13)
Yesu a̧ Dȩi Kepe Wisi fa̧ayóló su̧ruraalu, Jordan wȩi taaróló wapa, Dȩi Kepe Wisiné a̧ whi̧ bitini, ha̧le wópu mole tikipaae a̧lisóró felepó. A̧ aimó betepa, dowi Satan-né a̧ dée nó̧póló, su̧ sere alarape deté fu betepa 40 be dȩrape kemeyalepó. Atéyale be dȩmó a̧ o̧lakélé néni wote siri bitiré fóló, kemene folepaae a̧ wote yalepó.
Atéró betepa, dowi Satan-né a̧paae duraalu, “Ya̧tamo Kótóné Naalemapata, ti i kapopaae bred o alée fae yae,” yalepó.
Ai fo depa Yesuné a̧paae duraalu, “Tale Kótóné asȩmó i fo erapó.
‘So whi̧ betereteita, mo o̧la maaté nukuraalu bitinipó erapó,’ ” yalepó.
Atéró, kale dowi Satan-né a̧ mo ópaae hore dupaae dapesó holóló daalu, i hae kwia doko̧ tȩteróló kaae tare alarape fea a̧paae tétitóró hapale yó melalepó. Téró, a̧paae duraalu, “Ya̧lo ya̧mó doasi doi muaaire alaró i haemó muó mole wisi wisi alatamo naao tȩteróló kaae tawaasepóló melaalopó. Ti noatepae, take ȩpaae matepa taretei, mepaae ya̧lo kisipa mole whi̧rape melaai depa, ti su̧mó manérapó. Ya̧lo i dere fotamo naao beta̧ wosóló ȩ ao̧mó bitu, doa Tale-ó depa, ti i o̧la o̧la fea naaotóró tȩteróló kaae tawaasepóló melaalopó,” yalepó.
Ti fo depa, Yesuné a̧paae duraalu, “Kótóné asȩmó ere fo i ape.
‘Tale Kótó mo beta̧tóró beterapa, a̧ ao̧mó sinóló bitu, Aya doa Tale-ó, yóló ama ala beta̧ erótu betae erapó,’ ” yalepó.
Téró, kale dowi Satan-né Jerusalem bemó tȩne momatere be hulua tómó dapesó holóló daaló bitu duraalu, “Ya̧tamo Kótóné Naalemapata, ti haepaae tu̧ó derepae. 10 Ti noatepae, asȩmó i fo erapó.
‘Kótóné ama ensel-rapepaae ya̧ me o̧lané doalé yao̧sóró, wisiyóló kaae tawae yaalopó.’
11 Me fo i ape. ‘Ya̧ atimané naase tómó muni durupuraalu, me o̧lané ya̧ kotóo sóró doalé yaalomeipó,’ ” yalepó.
12 Ai fo depa, Yesuné kale dowi Satan-paae duraalu, “Asȩmó i fokélé erapó.
‘Naao Tale Kótóné ya̧ tao sirémóló ka̧ae kolóló su̧ sao̧se,’ erapó,” yalepó.
13 Atéró, kale dowi Satan-né Yesu dée nó̧póló su̧ sale ki̧lipaae me tȩ mutere sukamó momó su̧ saai dapóló taaróló felepó.
Nasaret so whi̧ Yesuné dere fo wosaalomeipó yale fo
(Mat 13:53-58, Mak 6:1-6)
14 Atéró, Yesu kale Dȩi Kepe Wisiné fotoko̧ratepa, a̧ Kaleli hae kwiapaae momó fesaae felepó. A̧ atéró wóló beterapó dere fo ai hae kwiamó betó mole so whi̧ feapaae deté kwȩyalepó. 15 Atéró, a̧ ai hae kwiamó bituraalu, atimané fo wosetere be doko̧ fo yó maté kotopa, so whi̧ feané ama doi hale sóró horótu betalepó.
16 Take a̧ doayóló betale Nasaret be huluapaae fóló bituraalu, kale sa̧a nokole be dȩmó ama dua dere kaae, fo wosetere be dolopaae holalepó. Atéró, Kótóné asȩmó ere fo dosa̧ayaairaalu turukó holalepó. 17 Kótóné ama ko̧ló whi̧ Aisaiané asȩre buku bopeyóló moletei, ama dosa̧ayó̧póló, whi̧ mené a̧paae melalepó. Tétepa, ai buku sóró da̧ae faróló, ama tuȩ́ mole fo keka̧lemó keletepa dosa̧ayale fo ipó.
18 “Talené ama Dȩi Kepe Wisi ȩ tua̧mó beteró beterapó. Ti aita ha̧le mei, ama kale fo wisi so whi̧paae yó meló̧póló ȩ sóró beteralepó. Atéru, dipula kaae betere so whi̧ ha̧le fó̧póló dotonóo, kele dilikire so whi̧né kele fisa̧ae falóo, mepaae wae sóró sonaalei ala tua̧mó beteró betere so whi̧ sokóló ha̧le beteróo yó̧póló, ȩ dotonalepó.
19 Talené so whi̧ wisiyóló beteró̧póló, ama ko̧lené sukutu hamokoróló ha̧le tao sere ali i wale ape fo so whi̧paae yó̧póló, ȩ dotonalepó,” yalepó.
20 Téró, Yesuné kale fo̧loi buku momó bopeyóló kaae tare whi̧paae melóló, a̧ biti̧ deyalepó. Atéró betepa, ai fo wosetere be dolomó betó mole so whi̧ feané a̧paaetóró kele fopolaa yalepó. 21 Téró, ama atimapaae momó duraalu, “Mió diaao̧ wosale asȩmó yóló muló betere fota, motóró dokonalepó,” yalepó.
22 Ama yó matere fo wosale so whi̧ feané i whi̧né ko̧lómó mo koko̧i fo wisinaale dapóló, siratu betalepó. Tétu atimasisitei duraalu, “Ita, Josep-né naalema meié?” yalepó.
23 Ai fo depa, Yesuné atimapaae duraalu, “I mara mole fo diaao̧ ȩpaae mo enérapó. ‘Dokta whi̧-ó, naaotei ya̧ tikimó daale kisi bete wisirótimié? Ti Kapeneam be huluamó du betere alarape da̧né wosalepa, umó erótu betale ala kaae naao i turuku bemókélé erótumié?’ ” yalepó.
24 Atéró ama atimapaae momó duraalu, “Ya̧lo dia̧paae mo i dere ape. Kótóné ko̧ló whi̧né ama be whi̧ so whi̧paae Kótóné fo i ape yóló yó matepa, atimané mo dapóló wosetimipó. 25 Ya̧lo dia̧paae mo i dapa wosae. Mo take Israel haemó Ilaija betale alimó mepaae sorape atimané whi̧ sukó̧ló wulia betó molepó. Ai sukamó ba fo sorené wélié apo mirómó hali kinó betepa, hae kwia feamó o̧la sóku aluyóló, wote ali walepó. 26 Téyaletei, Kótóné Ilaija dotonaleteita, mo beta̧ Israel fake sorapekó tao só̧póló dotonénipó. Ténitei, Saidon hae kwiamó tȩne Sarepat be huluamó betere beta̧ wulia so tao sene fó̧póló dotȩyalepó. 27 Téró, Kótóné ama ko̧ló whi̧ Elaisané Israel hae kwiamó dowi humu fuluné tiki doyóló betó mole so whi̧ mo beta̧kélé wisirénipó. Israel hae kwiamó atei kaae whi̧rape betó mupatei, mo beta̧kélé wisiréni, Siria hae kwiamó betere whi̧kó Naaman maaté wisiralepó,” yalepó.
28 Ai kale fo wosetere be dolomó betó mole so whi̧ mo feané ama ai dere fo wosóló, atima doasi fopaae bualepó. 29 Atéró atima hapale turukó huturaalu, a̧ belapaae ho̧kó deralepó. Téró, ai be hulua felekemó ere kulapaae taae deraai dapóló dapesó felepó. 30 Téyaai depa, ai touró betere so whi̧ kua dolomótei sókótamo yóló, ama faai yale tikipaae felepó.
Yesuné dowi kepe ho̧konale fo
(Mak 1:21-28)
31 Téró, Yesu a̧ Kaleli hae kwiamó tȩne Kapeneam be huluapaae derepelepó. Aimó bituraalu, kale sa̧a naai tukóló muló betere be dȩmó so whi̧ feapaae ama fo momó kaae sóró yó mótu betalepó. 32 Ama ai yó matere fo so whi̧ feané woseturaalu, sóró beteró betere topo whi̧né fo kaae dapóló, siratu betalepó.
33 Ai fo wosetere be dolomó dowi keperape tepeyóló betere whi̧ beta̧ beterepó. 34 Ai sekȩ́né fo fakeyóló duraalu, “He! Nasaret be hulua whi̧kó Yesu-ó, naao da̧paae noa alakó eraai waleé? Naao da̧ doraai waleé? Ya̧ta, me dowi alakélé muni, Kótóné mo kae beteró betere whi̧póló, ya̧lo kisiparapó,” yalepó.
35 Ai fo depa, Yesuné kale dowi kepe foné sóró duraalu, “Fo taaróló ya̧ ai whi̧ tua̧mó beteretei, sókó ape,” yalepó. Ti fo depa, dowi kepe kale whi̧ tua̧mó betaletei, so whi̧ feané keletómó ama tiki haepaae taae deróló a̧ sókó felepó. Atéyaletei, kale whi̧ a̧ doalékélé inipó.
36 Atétere ala so whi̧ feané kolóló, sirayóló atimasisitei duraalu, “I whi̧né yó mótu betere fota, mo kaepó. Ti ama fota, doasi fotoko̧tamo yó matepa, dowi keperapenékélé ama dere fo mo beta̧ wosóló, ai sókó fulapa, kelae!” yalepó. 37 Yesuné i ala du beterapó fo, ai hae kwiamó betó mole so whi̧ mo feapaae deté kwȩyalepó.
Yesuné so whi̧ feané kisi wisirale fo
(Mat 8:14-17, Mak 1:29-39)
38 Yesu a̧ ai fo wosetere be taaróló, Saimon-né bepaae felepó. Ai bemó kale Saimon-né auma sere tiki suputere kisiné sinóló mupa, atimané Yesupaae, “Naao wisiraaloé?” yóló wosalepó. 39 Atétepa, a̧ kale so molepaae fóló hemene doropóló, kale soné tiki supu dere kisi bete foné salemó, kemeyalepó. Atéteretamotóró kale so a̧ turukó holóló, atimamó o̧la kaae sóró biliyóló melalepó.
40 Be dikiyaairaalu, suka doropoletamo mepaae ha̧le betere whi̧rapené kae kae hepo daale so whi̧ Yesu beterepaae dapesó walepó. Atéró wóló betó mupa, so whi̧ doko̧ feané tikimó ama naase mulótua yalemó, atimané kisi beterape wisiyalepó. 41 So whi̧ feané tiki tua̧mó tepeyóló betere dowi keperape fo fakeyóló sókó furaalu, ya̧ta Kótóné naalemapó dua yalepó. Ai fo depa, atimané a̧ta ha̧le whi̧ mei, Kótóné so whi̧ tȩteróló kaae tanó̧póló sóró beteró betere whi̧ Kerisopó yao̧sóró, kale dowi keperape foné sua yalepó.
42 Mo hi̧kati Yesu ama wotoró so whi̧kélé bitinire tikipaae felepó. Atépa, kale so whi̧ feané keketé kwȩyóló, a̧ betere tikimó sókó walepó. Atéró wóló bituraalu a̧ metikipaae fao̧sóró, atimatamo betaai dapóló, sesé du betalepó. 43 Tétepatei, ama atimapaae duraalu, “Kótóné tȩteróló kaae tare ao̧mó mole fo wisi i ape yóló yó maté kwȩyó̧póló, Kótóné ȩ dotȩyalepó. Atéreteiné ȩ dia̧tamo betenéni, mepaae be huluapaae faai dapó,” yalepó. 44 Téró, a̧ Judia hae kwiamó tȩ mole fo wosetere be doko̧ fea fo yó matétóró kutu betalepó.