Chijnie ndo Jesús chronga ndo Marcos
1
Nichja ndo Juan Bautista chijnie ndo Dio ngataꞌa ijna̱
(Mt. 3:1-12; Lc. 3:1-9, 15-17; Jn. 1:19-28)
Jaꞌin xrangíxixín chijni jian neꞌe ndo Jesucristo, chjenꞌen ndo Dio.
Xranchi jitaxin xroon tsikjin ndo profeta Isaías, ndo tsichronga chijnie ndo Dio ó saꞌó, ko jaꞌin ndachro xroon:
Janꞌan xroxruanꞌan naa ngisen xrochronga chijnina,
ndo meꞌe tsitaoꞌan ntiꞌa
ixi sinchekonchjianꞌan ndo chaꞌo.
Ko tsinꞌennta naa tée sen tsakeꞌe ntajie,
ko tsuyako sen ko xrondachro:
“Nchekonchjiannta chaꞌo tsi̱xi̱nꞌin Ncháina,
tantjeꞌenta naa chaꞌo nao.”
Jiꞌi konꞌen nchakon kui̱i̱ ndo Juan Bautista, bakeꞌe ndo ntajie bikitée ndo chujni. Juinchekuenꞌen ndo na̱ ixi xrokonda tsindoxin na̱ ti ndakoꞌa kuancheꞌe na̱ ko xrobikitée na̱ ixi jaña xrokoméꞌe ijie̱ chónda na̱. Kueya na̱ kui̱xi̱n na̱ nunte Judea ko tjajna Jerusalén kui̱i̱ na̱ ti bakeꞌe ndo Juan ixi tsinꞌen na̱ ngeꞌe ndachro ndo ko chronga na̱ ngeꞌe ndakoꞌa juincheꞌe na̱, ko ndo Juan bikitéexin ndo na̱ ndajitinga ndatinꞌin Jordán.
Mantée ndo Juan tsikoña ixi chjuen kucamello ko tju̱a̱ jingatoxin ndo kaxon tsikoña tjueꞌé iku. Ko bajine ndo kuchjua ko tsjeen kunoa jii ntajie. Ko ndo Juan juinchekuenꞌen ndo na̱ chijnie ndo Dio ko ndachro ndo:
―Tuenxinna janꞌan jiruéꞌe naa ngisen chónda ícha ijié juachaxin ixi najanꞌan. Ixi janꞌan chondaꞌi juachaxin tsoxindangaꞌa tjuée katée ndo. Janꞌan bikitéexinta inda ko jeꞌe ndo tsi̱i̱ ndo tsikitéxinnta ndo Espíritue ndo Dio.
Ndo Juan bikitée ndo ndo Jesús
(Mt. 3:13-17; Lc. 3:21-22)
Nchakon meꞌe ndo Jesús kuachrjexin ndo tjajna Nazaret nunte Galilea ko ndo Juan bikitéexin ndo ndo Jesús ndajitinga ndatinꞌin Jordán. 10 Ko hora kuachrjengíxin ndo Jesús inda, tuinxin bikon ndo xitjeꞌe̱ ngajní ko espíritue ndo Dio xingajin xranchi naa kuntúá ko bakeꞌe ngataꞌa jaa ndo Jesús. 11  Mt. 3:17; 12:18; Mr. 9:7; Lc. 3:22.*Ko kuinꞌen na̱ nichja naa tée sen kui̱xi̱n ngajní, ndachro:
―Jaꞌa chjanꞌna ko janꞌan tsango tjuaꞌanta. Ko janꞌan juaxruxin ritjén ixi jaꞌa.
Xixronꞌanxrée tjaun xa xrojuincheyeꞌe xa ndo Jesús
(Mt. 4:1-11; Lc. 4:1-13)
12 Ko tjumeꞌe Espíritue ndo Dio bikao ndo Jesús ngataꞌa ijna̱. 13 Ntiꞌa bakeꞌe ndo Jesús yuu ikán nchakon ko ntiꞌa jii iku jieꞌe ko Xixronꞌanxrée tjaun xa xrojuincheyeꞌe xa ndo. Ko tjumeꞌe sen ángel kui̱i̱ sen kuayakonꞌen ndo Jesús.
Ndo Jesús tjangíxin ndo nchekuenꞌen ndo chujni
(Mt. 4:12-17; Lc. 4:14-15)
14 Juexinja xraxinꞌin na̱ ndo Juan ndoꞌachjiso, tjumeꞌe ndo Jesús sakjui ndo nunte Galilea ko juinchekuenꞌen ndo na̱ chijni jian xranchi jii ti no tetuanꞌan ndo Dio. 15  Mt. 3:2.*Ko ndachro ndo:
―Ó kui̱i̱ nchakon, tsi̱i̱ juachaxien ndo Dio. Méxin tintuꞌenta ngeꞌe ndakoꞌa xraxaonnta ko titikaonnta chijni jian.
Ndo Jesús kuiyeꞌe ndo noó sen itsé kuchee̱
(Mt. 4:18-22; Lc. 5:1-11)
16 Ndo Jesús jitji ndo ngandeꞌe inda nunte Galilea ko bikon ndo ndo Simón ko ndo kichuu ndo Simón ndatinꞌin Andrés. Jeꞌe sen stetsé sen kuchee̱ ko stetjánka sen nochaꞌa chringi inda. 17 Ko ndachro ndo Jesús:
―Ruaꞌnaninta, ko xrotjáꞌanta ixra̱ xrotsénta chujni ixi tsitikaonna na̱.
18 Ko tuinxin kuintuꞌe sen nochaꞌa tséxin sen kuchee̱ ko ruéꞌe sen ndo Jesús.
19 Ko kjínꞌa kuiji ndo Jesús ko bikon ndo ndo Jacobo ko ndo kichuu ndo, Juan, chjenꞌen ndo Zebedeo. Jeꞌe sen ko ndotée sen steyá sen naa nta̱barco stenchekonchjian sen nochaꞌa ti tséxin sen kuchee̱. 20 Ko tjumeꞌe ndo Jesús kuiyeꞌe ndo sen kaxon. Ko tuinxin kuintuꞌe sen ndotée sen, ndo Zebedeo, ko jeꞌe ndo kuituekao ndo xinchexra̱ ko nta̱barco. Ko ndo Jacobo ko ndo Juan ruéꞌe sen ndo Jesús.
Naa xi bachónda espíritue Xixronꞌanxrée
(Lc. 4:31-37)
21 Ko tjumeꞌe kuiji sen tjajna Capernaum ko nchakon sábado, nchakon tjokéꞌe na̱, kuixinꞌin ndo Jesús ningue Israel ko kuaxi ndo juinchekuenꞌen ndo chujni ntiꞌa. 22  Mt. 7:28, 29.*Ko ni ste ntiꞌa xronka na̱ xranchi tjako ndo ixi chijnie ndo chónda ijié juachaxin ko jeꞌa xranchi nichja ni tjako ley. 23 Ko ngaxinꞌin niꞌngo meꞌe jii naa xi chónda espíritue Xixronꞌanxrée ko séen kuyako xa ko ndachro xa:
24 ―Tintuna̱na, Jesús tjajna Nazaret. ¿Á juiꞌia ixi sinchetjáñana? Janꞌan chuxian ko nóna ixi jaꞌa naa ngisen ícha tjúá tsixruaꞌan ndo Dio.
25 Ko ndo Jesús kuyakutee ndo espíritue xi ñaꞌi, ko ndachro ndo:
―Tenkua, ko tachrjexian aséen xi ña̱.
26 Ko espíritue Xixronꞌanxrée juanka xi meꞌe nunte ko kuyako xa séen ko kuachrje espíritu meꞌe. 27 Ko kain na̱ xronka na̱ ko ndache kichuu na̱:
―¿Ngisen jiꞌi? ¿Ngeꞌe chijni natjúá nichja xa? Jeꞌe xa chónda xa ijié juachaxin ko tetuenꞌen xa espíritue Xixronꞌanxrée ko titikaon espíritu.
28 Ko nchijíi nunte Galilea konoꞌe na̱ xranchi nchexruenꞌen ndo Jesús chujni ko xranchi nichja ndo.
Ndo Jesús juinchexruenꞌen ndo jachée ndo Simón Pedro
(Mt. 8:14-15; Lc. 4:38-39)
29 Tjumeꞌe ndo Jesús kuachrjexin ndo niꞌngo, ko sakjui ndo ndoꞌa ndo Simón ko ndo Andrés, ko sabikao ndo ndo Jacobo ko ndo Juan. 30 Ko jachée ndo Simón jitsinga jan, níexin jan súa, ko ndache sen ndo Jesús ngeꞌe chónda jan. 31 Ko ndo Jesús konchjiñeꞌe ndo ti jitsinga jan ko itsé ndo itja jan ko juinchengatjen ndo jan. Ko tuinxin kuachrjeꞌe jan súa ko kuajon jan juine sen.
Ndo Jesús juinchexruenꞌen ndo kueya ni niꞌe
(Mt. 8:16-17; Lc. 4:40-41)
32 Ko ó kuitaon nchakon ko kontie, ko bikao na̱ ni niꞌe ko ni chónda espíritue Xixronꞌanxrée ti jii ndo Jesús 33 ko nchijíi tjajna xraꞌo na̱ ngandangi nduja nchia ti jii ndo. 34 Ko ndo Jesús juinchexruenꞌen ndo kain ni niꞌe, ni chónda ngixeꞌi ichin ko kuantsje ndo itsjé espíritue Xixronꞌanxrée. Ko kuintueꞌa ndo xronichja xa ixi jeꞌe xa noꞌe xa ngisen jeꞌe ndo.
Ndo Jesús juinchekuenꞌen ndo ni ste nunte Galilea
(Lc. 4:42-44)
35 Ko nandá jitingasáña kuaya ndo Jesús, kuachrjexin ndo tjajna meꞌe, sakjui ndo naa nunte xroꞌan ngisen ste, ntiꞌa xronichjeꞌe ndo ndotée ndo jii ngajní. 36 Ko tjumeꞌe ndo Simón ko sen chrikao ndo juée sen ndo 37 ko hora kuitja sen ndo ndachro sen:
―Kain na̱ stetjéena̱nta.
38 Ko ndachro ndo Jesús:
―Sachjina ikaxin tjajna tjenka ntiꞌi ixi kaxon ntiꞌa xronichja chijni jian, ixi meꞌó juixin janꞌan.
39  Mt. 4:23; 9:35.*Ko jaña nchijíi nunte Galilea kuaji ndo kain niꞌngo ko chronga ndo chijnie ndo Dio ko kuantsje ndo espíritue Xixronꞌanxrée chónda chujni.
Ndo Jesús juinchexruenꞌen ndo naa xi níexin chinlepra
(Mt. 8:1-4; Lc. 5:12-16)
40 Ko naa xi níexin chinlepra konchjiñeꞌe xa ngajin ndo Jesús ko bakeꞌexin ntatuchiꞌin xa ko kuinóatée xa ngajin ndo, ko ndachro xa:
―Siá tjaunnta, chao nchexruannanta.
41 Ko ndo Jesús bikonóeꞌe ndo xa ko bakeꞌe ndo itja ndo ngataꞌa jaa xa ko ndachro ndo:
―Jaán tjaꞌon; toxruanꞌan.
42 Ko jaña ndachro ndo ko tuinxin koxruenꞌen xa. 43 Ko ndo Jesús kuetuenꞌen ndo xa ixi satsji xa ko ndachro ndo:
44 ―Xroꞌan ngisen tekiꞌé ixi koxruanꞌan. Itjia ngajin xitaana ixi ó koxruanꞌan ko tájuan ti tikinixin kuituanꞌan ndo Moisés, ko jaña tsikon kueya na̱ ixi koxruanꞌan.
45 Ko xi koxruenꞌen sakjui xa ko kuaxi bekiꞌe xa kain na̱ xranchi koxruenꞌen xa. Méxin, ndo Jesús imao bakixinꞌin ndo kain tjajna ko bakituꞌe ndo ti xroꞌan ngisen jii ko itsjé na̱ bajée na̱ ndo.

1:11 Mt. 3:17; 12:18; Mr. 9:7; Lc. 3:22.

1:15 Mt. 3:2.

1:22 Mt. 7:28, 29.

1:39 Mt. 4:23; 9:35.