RI CARTA RI XUTZ'IB'AJ RI SAN PABLO CHKE RI KOJONELAB' AJ ROMA
1
Ri apóstol Pablo kuchap u tz'ib'axik jun carta chke ri qachalal kojonelab' aj Roma
In wa', ri Pablo, in patänil re ri Jesucristo. Ri Dios xinusik'ij, xinucha' rech kinok che apóstol, jun chke ru taqo'n ri Are', rech kintzijoj ri Utzalaj Tzij re ri Evangelio.
Ojer k'ut xub'ij loq ri Dios wa' we Utzalaj Tzij ri' chupam ri Loq'alaj u Tzij ri Tz'ib'tal kumal ri q'alajisal taq re ru Loq' Pixab' ri Are'. Are k'u wa' ri Utzalaj Tzij chrij ri Qajaw Jesucristo ru K'ojol ri Dios, ri xil u wäch waral cho we uwächulew. Ri u mam k'ut, are ri nim taqanel David ojer. Ruk' nimalaj chuq'ab' k'ut, aretaq xk'astaj chkixol ri käminaqib', xq'alajisaxik chi are u K'ojol ri Dios rumal ri Loq'alaj Espíritu. Rumal ri Jesucristo ri Dios xutoq'ob'isaj qa wäch, xuya chqe chi kujok che apóstoles,* “Apóstol”: Chawila' ri San Mateo 10:2, nota. u taqo'n ri Are', rech e k'o winaq ri kekojon che ri Are', ri xuquje' keniman che pa konojel taq ri tinimit cho ruwächulew. Ri ix k'ut, ix jun chkixol ri winaq ri' ri kekojonik ri e sik'im rumal ri Dios rech keb'ok che rechb'al ri Jesucristo.
Kintz'ib'aj b'i wa' we wuj ri' chiwe ix, iwonojel ri ix kojonelab', ri ix k'o pa ri tinimit Roma. Sib'alaj ix loq' chuwäch ri Dios. Ix u sik'im k'ut rech käb'an ch'ajch'oj che ri iwanima', kixq'ax k'u pu q'ab' ri Are'. Are ta b'a' ri Dios qa Tat xuquje' ri Qajaw Jesucristo kutoq'ob'isaj i wäch, kub'an k'ut chi kuxlan ri iwanima'.
Ri apóstol Pablo kraj kopan kuk' ri kojonelab' ri e k'o pa ri tinimit Roma
Nab'e kinya maltioxinik che ri nu Dios rumal iwech ix iwonojel pa ru b'i' ri Jesucristo. Je ri' kinb'ano rumal chi pa konojel taq ri tinimit kätzijox wi chi qas tzij ix kojoninaq. Are k'u ri Dios ri tajin kinpatänij ruk' ronojel wanima', tajin k'u kintzijoj ri Utzalaj Tzij re ri Evangelio chrij ri u K'ojol. Retam k'u ri Are' chi qas tzij amaq'el käna'taj chwe kinb'an orar pi wi'. 10 Amaq'el kinta' che ri Dios chi we are ru rayib'al kuya chwe chi kinopan na iwuk' pa jun q'ij. 11 Are la' chi sib'alaj kwaj kinwil i wäch, kwaj k'ut kinya jun tob'anik chiwe che ri i k'aslemal ruk' ri Dios, rech qas käk'oji u chuq'ab' ri i kojonik. 12 Are k'u kwaj chi käqawalijisaj ri qanima' ri jun ruk' ri jun chik ruk' we kojonik ri' ri ix kojoninaq wi ix. Are k'u wa' ri nu kojonik in xuquje'.
13 Qachalal, kwaj chi kiwetamaj chi k'ia mul nu rayim kinopan iwuk', man xyi' tä k'u chwe chi je' kinb'an wa'. Are kwaj kinb'ano chi jujun chiwe qas käkijach na kib' pu q'ab' ri Cristo, je' jas ri nu b'anom kuk' ri winaq ri man e aj Israel taj pa nik'iaj tinimit chik. 14 Kinna' in chi je' ta ne k'o nu k'as kuk' konojel ri winaq. Rajwaxik wi kintzijoj ri Utzalaj Tzij re ri Evangelio chke ri winaq ri yo'm tijonik chke, xuquje' ri man yo'm tä tijonik chke, chke ri k'o ketam, xuquje' chke ri man k'o tä ketam. 15 Rumal ri' sib'alaj kwaj in kintzijoj ri Utzalaj Tzij re ri Evangelio chiwe ix xuquje', ri ix k'o pa Roma.
Waral käqil wi chi k'o u chuq'ab' ri Utzalaj Tzij re ri Evangelio
16 Ri in man kink'ix tä chutzijoxik ri Utzalaj Tzij re ri Evangelio, rumal chi k'o ri nimalaj u chuq'ab' ri Dios ruk' che ki to'ik konojel ri winaq ri kekojonik, ri winaq aj Israel nab'e, te k'u ri' ri winaq ri man e aj Israel taj. 17 Ri Utzalaj Tzij re ri Evangelio kuq'alajisaj chqawäch chi xaq xuwi rumal ri kojonik che ri Cristo kuya' käjikomataj ri qanima' cho ri Dios. Je' kub'ij ru Loq' Pixab' ri Dios ri Tz'ib'talik: “Ri winaq ri jikom ri ranima' cho ri Dios, käk'asi na ri' rumal ri kojonik,” —kächa'.
Waral käqil wi chi konojel ri winaq k'o ki mak
18 Q'alaj k'ut chi ri nimalaj royowal ri Dios käpe ajchikaj pa ki wi' ri winaq chuk'äjisaxik ki wäch konojel ri käka'n etzelal, ri man käka'n tä ri jikomal. Rumal k'u ri etzelal ri käka'no e k'ia winaq ri man käketamaj tä ri Qas Tzij. 19 Ri e are' qas k'o ketam chrij ri Dios rumal chi ri Are' u q'alajisam wa' chkiwäch. 20 Pune ri Dios man kilitaj taj, etamtal k'ut chi k'olik. Q'alaj wa' kumal konojel ri jastaq ri e u b'anom. Etamtal loq wa' tzaretaq xb'an ruwächulew chi are Dios, chi ri nimalaj u chuq'ab' man k'o tä u k'isik. Rumal ri' ri winaq man kuya' taj käkib'ij chi man k'o tä ki mak. 21 Ri e are', pune ketam chi k'o ri Dios, man xkinimarisaj tä u q'ij jas ri ya'tal che ri Dios, man xemaltioxin tä k'u che. Xane xa xkijach kib' chuchomaxik ri man k'o tä u patän. Jun wi ri ki chomanik, je' ta ne chi e sachinaq pa ri q'equm. Man xkich'ob' tä chik jas tajin käka'no. 22 Pune ta ne käkib'ij chi k'o ki no'j, xaq k'u e kon taq winaq wa'. 23 Man käkinimarisaj tä u q'ij ri Dios ri man käkäm taj, xane are käkinimarisaj ki q'ij ri ki wächb'al winaq ri xa kekämik, xuquje' ri ki wächb'al taq chikop ri k'o ki xik', ri ki wächb'al taq kumätz, xuquje' ri nik'iaj awaj chik.
24 Rumal ri' ri Dios xeujach chub'anik ronojel ri itzel taq ki rayinik ri b'enaq kanima' kuk', ri äwas u b'anik cho ri Are' xuquje' chkiwäch ri winaq. Xka'n k'u ri sib'alaj k'ixb'al u b'anik ri jun ruk' ri jun chik. 25 Je ri', rumal chi xkikoj ri man qas tzij taj chuk'exwäch ri qas tzij chrij ri Dios. Are xekiq'ijilaj, xekipatänij ronojel ri b'anom rumal ri Dios. Man are tä xkiq'ijilaj ri Dios ri xb'anow ronojel, ri xaq xuwi che ri Are' ya'tal wi chi känimarisax u q'ij. Amén.
26 Rumal ri' ri Dios xeujach chub'anik ri k'ixb'al u b'anik ri b'enaq kanima' ruk'. Xuquje' ne ri ixoqib' are käka'n chi ri man taqal tä u b'anik chuk'exwäch ri qas taqal u b'anik. 27 Xuquje' ri achijab' man käka'n tä chi ri taqal u b'anik kuk' ixoqib', xane xa käka'n ri itzel taq ki rayinik ri jun ruk' ri jun chik. Käka'n k'u ri k'ixb'al u b'anik, achijab' kuk' achijab'. Tajin k'u käk'äjisax ki wäch, are k'u wa' ri tojb'al re ri etzelal ri käka'no.
28 Rumal k'u rech chi man käkaj taj käkikoj ri Dios pa kuenta, ri Dios xeuya kanoq rech käkichomaj ri man utz taj, rech käka'n ke ri man taqal tä u b'anik. 29 Ki yo'm kib' chub'anik ronojel u wäch etzelal. Käka'n ri man jikom taj, käka'n k'u ke jas ri käka'n ri tz'i' ri xaq käkiriq kib', man k'o tä ki pixab'. Käkirayij ri kech nik'iaj winaq chik, e b'anal taq etzelal. K'äx käkina' chrij jun chik, kekämisanik, xaq ch'oj käkaj, kekisub' ri winaq, käkiyak k'u tzij chkij. Xa tzel u b'anik ri ki k'aslemal. 30 Käkib'ij ri man utz taj chkij nik'iaj winaq chik. Käketzelaj u wäch ri Dios, man k'o tä k'u ki k'ixb'al. Käka'n nimal, käkinimarisaj kib', käkichomaj u b'anik ri man utz taj, man keniman tä k'u chke ri ki nan ki tat. 31 Man kok tä tzij pa ki jolom, man käka'n taj jas ri käkib'ij chi käka'no, man käkitoq'ob'isaj tä ki wäch nik'iaj chik, man k'o tä sachb'al mak kuk', man kel tä k'u ki k'ux chke ri winaq. 32 Ketam k'ut ri kub'ij ru Loq' Pixab' ri Dios, chi ri winaq ri keb'anow taq we mak ri', are ya'tal chke chi kekämisaxik. Pune ta ne je ri', man xuwi taj käka'n ri mak, xane je'l käkilo chi ri nik'iaj chik käka'n ke.

*1:5 “Apóstol”: Chawila' ri San Mateo 10:2, nota.