21
Sa Inuma Vaeni te Neboti
Keke rane si ta evaṉa si keke ginugua koasa inuma vaeni te Neboti na tie pa Zezireli. Sa inuma vaeni si pa Zezireli, tata mo koasa vetu baṉara te Ehabi sa baṉara pa Sameria. La zama koe Neboti se Ehabi, “Mu va malumu mae nia koa rau sa mua inuma vaeni pude tavete nia na qua inuma kavisi, ura na koa tata mo pa qua vetu baṉara bisa. Sa hinobena si kote vatu nia arau keke inuma vaeni sapu leana hola nia si asa, babe pude hiva goi, si kote maqu holu ia mo koa goi, be sa sa hinolu sapu garona sa,” gua si asa.
Ba olaṉa se Neboti, “Na hukatia e Zihova pude kaqu vatu nia arau sa tinago pepeso sapu vagia rau koari na tamaqu,” gua si asa.
Ke pule la pa nana vetu se Ehabi, bugoro meke lopu qetu sina zama guahe se Neboti koasa, “Lopu kaqu vatu nia arau sa pepeso sapu vagia rau koari na tamaqu.” Eko si asa pa nana teqe, lehu meke korona henahena. Nuquru la sa loana, se Zezibelo, meke nanasia, “Na vea si agoi ke guana koa talotaṉa sisigiti mua? Vea ke lopu henahena si goi?”
Meke olaṉia sa si asa, “Sina zama guahe si rau koe Neboti sa tie Zezireli, ‘Holuholu mae nia koa rau sa mua inuma vaeni; ba pude hiva agoi, si kote va hobe pule vatu nia arau si keke inuma vaeni.’ Ba zama si asa, ‘Lopu kaqu ponigo arau sa qua inuma vaeni,’ gua.”
Zama se Zezibelo, sa nana barikaleqe, “Ke gua hie sa hahanana kote tavetia agoi pu baṉara nia sa Izireli? Tekulu, mamu henahena! Mamu qetu. Kote vagi vatu nia arau sa inuma vaeni te Neboti, sa tie Zezireli,” gua se Zezibelo.
Meke kuberi sa si kaiqa leta meke saena ni sa pa pozana Ehabi, meke va nabu ni na sitaba tanisa baṉara sa, meke garunu lani sa koari na ṉati palabatu nomadi, na koimata pu koa turaṉia se Neboti pa Zezireli. Koari na leta si zama guahe se Zezibelo:
“Mi vizatia si keke rane tana va madi pa ginani meke va habotia se Neboti pa keke vasina arilaena pa korapa dia ari doduru tie. 10 Ba va habotu tia lani koasa si karua tie kaleadi, meke garuni sari karua pude zutua sapu asa si zama va kaleana la koasa Tamasa meke sa baṉara. Beto asa si vagi vura nia, mamu la gona va mate nia patu.”
11 Ke tavete luli ri na palabatu na koimata pu koa pa vasileana lavata te Neboti sari pu garunu ni e Zezibelo koa rini pa leta. 12 Vizatia rini si keke rane pude madi pa ginani, meke va habotia rini se Neboti pa keke vasina arileana pa korapa dia ari doduru tinoni. 13 Meke mae sari karua tie kaleadi meke habotu va tia ia si asa meke zutua si asa meke zama guahe: “E Neboti si zama va kaleana la koasa Tamasa meke sa baṉara,” gua. Ke vagi vura nia rini si asa pa sadana sa vasileana lavata meke gona va mate nia patu rini si asa. 14 Beto asa si garunu la inavoso si arini koe Zezibelo: “E Neboti si ele ta gona patu meke ele mate,” gua.
15 Sipu avoso nia tugo Zezibelo sapu ele mate se Neboti, gua asa si zama la koe Ehabi si asa, “Tekulu, mamu la vagia mua sa inuma vaeni te Neboti sa tie Zezireli, sapu lopu hiva vata holu nigo sa. Lopu tie toana si asa, na ele mate.” 16 Totoso avosia Ehabi sapu ele mate se Neboti, si tekulu si asa meke gore la pude vagia nana sa inuma vaeni te Neboti.
17 Meke mae sa zinama te Zihova koe Ilaiza sa tie pa Tisibe: 18 “Gore la, mamu la tutuvia se Ehabi sa baṉara pa Izireli pu koa baṉara pa Sameria. Kamahire si pa inuma vaeni te Neboti si asa, vasina la pude vagia nana sa inuma vaeni asa. 19 La tozi nia, ‘Guahe si zama nia e Zihova: Vea lopu na va mate tie si agoi meke vagia nana tinago?’ Meke tozi nia, ‘Guahe si zama nia e Zihova: Koasa vasina sapu mea ia ri na siki sa eharana e Neboti si vasina tugo kaqu mea ia ri na siki sa eharamu. Uve, tamugoi tugo!’ ” * 1 Baṉ 22:38
20 Zama la se Ehabi koe Ilaiza, “Ke kamahire dogoro vagi au goi, na qua kana!” Meke olaṉa se Ilaiza, “Kamahire dogoro vagi igo rau, sina ele holuholu pule nigo si agoi pude tavete va kaleana pa dinoṉo te Zihova. 21 Ke zama se Zihova koa goi, ‘Kaqu va kamo nigo tinasuna kaleana hola Arau si agoi. Kaqu va eoṉo i Arau sari na tutimu meke va mate pani koe Ehabi doduru tuna koreo kokoa holadi pa Izireli. 22 Kaqu kekeṉoṉo guni nia Arau na binaṉara te Zeroboami tuna Nebati meke na binaṉara te Basa tuna e Ahiza, sa mua binaṉara, sina va ṉiṉira ia agoi Qua tinaṉaziri meke ele turaṉa la nia agoi pa sinea sa butubutu Izireli!’ 23 Meke koe Zezibelo si zama guahe se Zihova, ‘Kaqu gania rina siki pa korapana sa vasileana lavata pa Zezireli sa tinina si asa,’ gua.* 2 Baṉ 9:36 24 Meke kaiqa pule turaṉamu saripu mate pa korapana sa vasileana lavata si kaqu ta gani tugo koari na siki. Meke arini saripu mate pa ninae vasina pule si kaqu ta gani koari na kurukuru tapuru.”
25 Namu lopu ele keke tie si gugua e Ehabi, sapu tavete va kaleana pa doduruna sa nana tinoa pa dinoṉo te Zihova, sapu ta sovutu koe Zezibelo sa nana barikaleqe. 26 Hahanana kaleadi hola si taveti sa koasa linulidi rina beku, gua rina tie Amoraiti pu hadu va rizu pani e Zihova pa popoa pa kenudi rina tie Izireli.
27 Sipu avosi tugo e Ehabi sari zinama hire si daku rikati sa sari nana poko, meke va sage poko baika, meke koa madi pa ginani. Eko si asa pa poko baika meke ene lamae, va pepekae pule nia.
28 Meke mae sa zinama te Zihova koe Ilaiza, sa tie pa Tisibe: 29 “Dogoria tugo goi sapu vea va pepekae pule guni nia se Ehabi pa kenuqu Rau? Ura sina va pepekae pule nia si asa, ke lopu kaqu va kamo nia Rau sa tinahuara hie pa nana totoso, ba kote va kamoa Rau koasa nana binaṉara koari na rane tanisa tuna koreo.”

*21:19 1 Baṉ 22:38

*21:23 2 Baṉ 9:36