10
Meke vagia Samuela si keke vovoina koa ia oela olive meke zoropo nia sa pa batuna Saula, ahoa sa, meke zama, “Va madigo Zihova si goi pude baṉara ni sari na tinoni Izireli. Kaqu totoli ni goi sari Nana tinoni, meke toketoke hukata ni koari doduru dia kana. Meke hie tugo sa vina sosode koa goi sapu ele vizatigo e Zihova si agoi pude na palabatu tadi Nana tinoni. Pana taluarae koa rau si goi ṉinoroi he, si kaqu tutuvi goi si karua tie tata pa lovuna Reseli pa Zeloza pa popoa Benisimane. Kote tozi nigo rini sapu sari na doṉ'ki pu hatai goi si ele ta dogoro pule tu, ke lopu talotaṉa ni sa tamamu si arini ba agoi tu, si korapa nananasa nigo sa, ‘Na sa si kaqu evaṉia rau koa sa guguana sa tuqu?’ gua. Kaqu ene la si goi panahoi osolae kamoa goi sa huda hopena pa Tabora, vasina kaqu tutuvi goi ka ṉeta tie saripu korapa ene la pude va vukivukihi la koe Tamasa pa Betolo gua. Keke arini si kaqu turaṉi ka ṉeta qoti vaqura, keke pule si kaqu paleki ka ṉeta bereti, meke sa vina ṉeta si kaqu palekia nana si keke baika kapu kurukuru siṉia na vaeni. Kote zama va kamogo rini meke ponigo karua kukuru bereti, saripu kaqu vagi goi. Meke kaqu sage la si goi koa sa toqere te Zihova pa Qibea, vasina koa si keke puku tie varipera tadi pa Pilisitia. Pa sasadana sa vasileana si kaqu tutuvia goi si keke puku poropita gore maedi koasa hope pa toqere, mike hapu, seke daramu, ivivu, meke mikemike laera, kaqu peka na kukukili si arini. Meke lopu sana kote kamo koa goi sa Maqomaqona e Zihova, meke kaqu somana nia goi sa dia pineka pa vinahesi meke na kinukili meke kote na tie votikaemu hola si goi. Pana ta evaṉa saripu gua hire, si mamu tavetia gua sapu hiva nia Tamasa koa goi pude tavetia. Kote la va kenue koa rau si goi pa Qiliqali, vasina si kaqu tutuvigo rau meke va vukivukihi nia sa vina vukivukihi vina uququ meke na vina vukivukihi binaere. Mu aqa vasina ka zuapa rane osolae kamo atu si rau meke tozi nigo gua sapu kaqu tavetia goi.”
Sipu taliri se Saula pude luaria se Samuela gua si vala nia Zihova sa binalabala na hahanana votivotikaena koe Saula. Meke sari doduru ginugua pu tozi e Samuela koa sa si gorevura beto tugo pa rane sana. 10 Sipu kamo pa Qibea se Saula meke sa nana nabulu, si tutuvia keke minate poropita si asa, meke hinoqa kamo koasa sa Maqomaqona Tamasa, meke somana pa pinekapeka na kinukili tadirini si asa. 11 Sipu dogori rina tinoni pu ele gilanana sa tatasana si varivari nanasi si arini, “Na sa si ele ta evaṉa koa sa tuna e Kisi hie ta kasa? Ele ta evaṉae na poropita tugo sia?” gua. 12 Keke tie sapu koana vasina si nanasa, “Esei tamadia sari na poropita isara?” Gua hie sa zinama sapu vura mae pa totoso asa, sapu “Vegua e Saula ba ta evaṉae na poropita tugo?” gua.* 1 Samuela 19:23-24 13 Sipu beto peka na kukili se Saula si sage la pa hope pa toqere si asa.
14 Dogoria buhina Saula si asa meke sa nabulu, ke nanasi sa si arini, “Pavei koa si gamu kara?”
“Na hatai mo sari na doṉ'ki,” gua se Saula. “Sipu lopu boka dogori gami, si la dogoria gami se Samuela,” gua.
15 “Meke na sa si tozini gamu sa?” nanasa gua sa buhina e Saula.
16 “Ele tozini gami sa sapu ele ta dogoro pule tu sari na kurukuru,” olaṉa gua se Saula, ba lopu tozia sa koasa buhina gua sapu tozia Samuela koasa sapu asa si kaqu ta evaṉae baṉara gua.
Ta Tozi Vurae sapu na Baṉara se Saula
17 Tioko varigara ni Samuela sari na tinoni pa keke vinarigara vina vukivukihi pa Mizipa, 18 meke zama koa rini, “Zama se Zihova sa Tamasa pa Izireli, ‘Ele turaṉa vurani gamu Rau pa Izipi meke harupu gamu Rau koari na tie Izipi, meke koari doduru tinoni pu ṉoṉovala gamu. 19 Arau mo sa mia Tamasa sapu harupu gamu koari doduru mia tinasuna na minalaṉa, ba pa rane hie si kilu Au gamu si Arau meke ele tepa Au gamu pude poni gamu si keke baṉara, gua. Ego mi varigara mae koe Zihova pa hopeke butubutu na tututi.’ ”
20 Beto asa, hopeke va mae ekekei e Samuela sari doduru butubutu, meke vizata vagia Zihova sa butubutu te Benisimane. 21 Meke sari hopeke tatamana pule pa butubutu te Benisimane si tioko mae ni sa, meke sa tatamana te Matiri si ta vagi vurae. Meke sari na tie pa tatamana te Matiri si ene mae, meke e Saula sa tuna e Kisi si ta vagi vurae. Hataia rini si asa, meke sipu lopu boka dogoria rini, 22 si nanasia rini se Zihova, “Vegua korapa koa nana sa tie?”
Olaṉa se Zihova, “E Saula si koa nana panahoi, korapa tome nana mo koari na vinarigarae tiṉitoṉa.”
23 Ke haqala la si arini meke turaṉa vura mae nia se Saula koari na tinoni, meke tiqe dogoria rini sapu na koreo ululuna sapu hola ni pule sa sari doduru. 24 Zama se Samuela koari na tinoni, “Hierana sa tie sapu ele vizatia e Zihova! Namu na loke tie gita sapu kekeṉoṉo gua asa.”
Velavela sari doduru tinoni, “Mani toa va gelenae sa baṉara, gua!”
25 Tozi va bakalia Samuela sa ṉiniraṉira meke na tinavete tanisa baṉara, meke tiqe kuberia sa koa keke buka, sapu va nuquru vekoa sa pa vasina hopena. Meke tiqe garunu pule ni sa sari doduru tie pa hopeke dia vasileana soti. 26 E Saula ba pule la nana tugo pa nana vasina soti pa Qibea. Kaiqa tie varane, saripu ele tiqui Tamasa bulodi si somana luli tugo koasa. 27 Ba kaiqa tie kaleadi si zama, “Na tiṉitoṉa leana savana si kaqu tavete ponini gita sa tie hie?” Kilua rini se Saula meke lopu hiva ponia vinariponi tugo rini si asa.

*10:12 1 Samuela 19:23-24