25
Tepa se Paula pude Ta Pitu Koe Siza
Meke sipu ele hola ṉeta ranena kamo gua koasa pinaqaha popoa pa Ziudia se Pesitasi, pude hobea sa Qavuna Pilikisi, si taluarae si asa pa Sizaria, meke sage la pa Zerusalema. Vasina si la tozi rina ṉati hiama na koimata tadi na tie Ziu koa sa, sari doduru gua pu zutu ni rini koe Paula. Tepa ia rini se Pesitasi, pude tataru ni na toka ni sa si arini, meke pude va pule mae ia pa Zerusalema se Paula, sina ele pada vekoa rini, si pude va matea gana si asa pa korapana sa nana inene la pa Zerusalema, gua. Meke olaṉa se Pesitasi, “Se Paula si korapa koa ta kopue pa Sizaria, meke arau si kote lopu sana pule la mo vasina. Ke madi luli mo koa rau sari kasa mia koimata, pude madi la zutua vasina, be guana sea nia sa si keketoṉa,” gua si asa.
Ke vesu, ba be manege rane, si koa paki koa rini pa Zerusalema se Pesitasi, meke tiqe gore la pa Sizaria si asa. Meke pa koivugona si la habotu pa nana habohabotuana varipitui si asa, meke tiqe garuni sa sari nana tie, pude turaṉa nuquru la nia se Paula. Sipu kamo tugo se Paula, si la turu vari likohae nia ri kasa tie Ziu saripu mae guadi pa Zerusalema si asa, meke soku tiṉitoṉa si podalae zutu va kaleana nia rini, sapu teledia ba lopu boka va sosode valeani mo. Ba lavelave hukata pule nia se Paula meke zama, “Loke sinea si evaṉia rau pude sekea sa tinarae tana butubutu Ziu, babe va bonia sa Zelepade, meke pude kana la koasa Baṉara Roma,” gua si asa.
Ba hiva ta qetue koari na tie Ziu se Pesitasi, ke nanasia sa se Paula, “Vegua, kote leana, pude la pa Zerusalema si goi, pude maqu la varipitui ni vasina sari na ginugua pu zutu nigo rini hire?” gua si asa.
10 Meke olaṉa se Paula, “Korapa koa pa vinaripitui tanisa Baṉara Roma si rau; tani tu si ta hivae pude ta pitu si rau. Na loke sinea si evaṉia rau koari na tie Ziu, meke agoi ba gilania mua mo. 11 Ba be ele sekea rau sa tinarae tana qinavuna, sapu pada pude tava mate nia rau, si lopu kaqu tepa ia rau, pude govete nia sa minate. Ba pude lopu hinokara sari doduru gua pu zutu nau rini hire, si lopu toṉoto pude luara vala nau goi koa rini. Ke gua asa, si tepa ia rau, si pude maqu ta pitu koe Siza sa baṉara Roma!” gua si asa.
12 Ke sipu beto vivinei koari nana tie varitokae se Pesitasi, si olaṉa la koe Paula si asa, “Ego, sina ele tepa la si goi pude ta pitu koasa baṉara Roma, ke kaqu la tugo koa sa si goi,” gua si asa.
Zama se Paula Koasa Baṉara Aquripa meke Koe Benisi
13 Hola kaiqa rane, si mae kamo pa Sizaria se Aquripa d sa baṉara, meke se Benisi pude la va kamoa, meke zama qetuqetu koe Pesitasi, gua. 14 Meke sina kote koa kaiqa rane vasina si arini, ke tozi va bakalia e Pesitasi koe baṉara Aquripa sa guguana e Paula. Zama si asa, “Keke tie ta pusina si veko hola ia e Pilikisi, meke koa nana tani. 15 Totoso la rau pa Zerusalema, si mae zutua rina ṉati hiama na koimata tadi na tie Ziu si asa, meke hiva nau rini pude vizatia si pude va matea si asa. 16 Ba tozi ni rau si arini, sapu lopu na hahanana tamigami na tie Roma, si pude vala nia koari nana kana si keke tie ta zutuna pude tava mate, sipu lopu ele ta pitu sa tie asa, pude boka lavelave hukata pule nia si asa koari na dia zinutu koa sa. 17 Ke sipu kamo tugo rini tani, si lopu aqa si rau. Ba pa koivugona tugo si habotu nia mo rau sa vinaripitui, meke tozi ni rau sari na qua tie, pude va nuquru mae ia se Paula. 18 Ba totoso turu sari kasa pu zutuna sa, si loke tinavete kaleadi gugua sapu rovea rau kote pada zutu ni rini koa sa, si tozi rini. 19 Sari doduru dia vinaritokei koa sa, si tale kalina pa dia linotu mo, meke na guguana mo keke tie sapu pozana e Zisu, sapu ele mate tu, ba tozia Paula sapu ele toa pule pa minate si Asa, gua. 20 Lopu gilania rau si keke siraṉa, gua pude vagi pule kaiqa vivineidi rina ginugua hire, ke nanasia rau se Paula sapu vegua, kote leana, pude la pa Zerusalema si asa? Pude maqu la varipitui ni vasina sari na ginugua pu zutu nia rini koa sa. 21 Ba ele tepa se Paula pude la ta pitu koe Siza, sa baṉara pa Roma, gua. Ke gua asa, si tozi ni rau sari qua tie pude kopu nia si asa, osolae kamo sa totoso sapu kaqu garunu la nia rau si asa koasa baṉara pa Roma,” gua se Pesitasi.
22 Meke zama la koe Pesitasi se Aquripa, “Hiva avoso soti rau telequ sari nana zinama sa tie sana,” gua si asa.
Meke olaṉa se Pesitasi, “Leana, vugo kote mamu avosia,” gua si asa.
23 Ke pa koivugona, si varigara sari na tie nomanomadi pa vasileana, meke sari na koimata tadi na tie varipera pa keke lose nomana hola, meke sipu nuquru la sari Aquripa e Benisi si va lavalavati rina tie sari kara. Beto asa, meke tiqe tozi ni e Pesitasi sari nana tie, pude turaṉa nuquru la nia se Paula. 24 Meke zama se Pesitasi, “Baṉara Aquripa, meke gamu doduru pu somana koa hire. Sa tie sapu dogoria gamu hie, si tepa zukuria ri doduru tie Ziu pa Zerusalema meke pa Sizaria hie koa rau, meke velavela nia rini sapu padana pude kaqu tava mate tugo si asa, gua. 25 Ba ele hata vura nia rau, sapu loketoṉa si evaṉia sa sapu kote pada tava mate nia sa. Ba sina telena si tepa, pude kamo latu koasa baṉara pa Roma, gua; gua asa ke vizatia rau si pude garunu la nia vasina. 26 Ba lopu ele vagia rau keketoṉa, pude boka kubere tozi la nia koasa qua baṉara pa Roma koasa guguana sa tie hie. Gua asa ke turaṉa mae nia rau si asa pa kenumia gamu na tie. Meke sa ṉatina sa hiniva, si pude turaṉa mae nia koa goi baṉara Aquripa, pude pana beto avosi gita sari na vina bakalana sa, si hokara kote bakala sapu gua leana pude kubere la nia rau. 27 Ura guana loke laena koa rau, si pude garunu la nia si keke tie ta pusina, sapu lopu bakala sari na tinazutuna sa,” gua se Pesitasi.