16
Zerusalema sa Barikaleqe Kaleanana
Kamo mae koa rau sa zinama te Zihova: “Tuna na tie, mu la tozi ni sari pa Zerusalema sari dia tinavete variva malederedi, mamu zama guahe, ‘Hiera gua si zama la nia Arau Zihova Baṉara koe Zerusalema: Sa tutimu meke sa mua pinodo si pa popoa tadi na butubutu Kenani; sa tamamu si na tie Amoraiti meke sa tinamu si na barikaleqe Hitaiti. Totoso podo agoi si lopu ta kumata sa titomu meke lopu ta huve si agoi meke lopu ta tavusu soloti babe ta hade pa poko. Loke tie doṉo atu igo na tataru nigo babe hite tavete atuni sari kaiqa vina tana hire. Lopu gua tu, agoi si ta gona vura la pa sada, ura koasa rane tu sapu podo agoi si lopu ta hivaemu si agoi.
Meke ene hola si arau koa goi meke dogorigo eko eṉamu meke zopuzopu ni nenemu meke tale eharamu, meke sipu korapa eko tale eharamu si zama atu si Arau koa goi, “Mu toa!” guni nigo Arau. Va noma sage igo Arau guana linetelete pa inuma. Noma sage si agoi meke toqolo sa tinimu meke evaṉae keke tinolava koari na patu ṉedala. Totu sari susumu meke gele sari kalumu, ba korapa dodoho eko mo si goi.
Mudina asa si ene hola pule si Arau meke dogoria Rau sapu ele kamoa goi sa vuaheni pada varihaba, ke vagia Rau sa Qua poko hade meke va hade nigo pude paere ia sa tinimu dodohona. Meke va tatara si Arau meke tavetia sa vinariva egoi koa goi, zama vura gua si Arau Zihova sa Baṉara, meke evaṉae na loaqu Arau si agoi.
Beto si huve igo Arau pa kolo meke ṉuzapa pani koa goi sari ehara meke va lumulumu igo Arau. 10 Va sage nigo poko sapu ta piti va sari koari na lozi leleadi Arau meke na sadolo pa nenemu. Va poko nigo poko lineni memelesina Arau meke na poko hadehade noma hinoluna. 11 Va sari nigo patu ṉedala Arau: na pizopizo pa limamu meke na pakupaku pa ruamu, 12 meke veko riṉi si Arau pa isumu, na vikulu pa taliṉamu meke na toropae baṉara leleana pa batumu. 13 Ke tava sarie qolo si agoi meke na siliva; sari mua poko si na lineni memelesidi meke na poko noma hinoludi meke na poko sapu ta piti va sari koari na lozi leleadi. Na palava memehena, na zipale, meke na oela olive sari mua ginani. Noma sage ke tolavaemu hola si agoi meke evaṉae na kalaho tu. 14 Sa inavosomu si ene koari na butubutu pa guguana sa tinolava tamugoi, sina sa lineana sapu tavete atu nia Rau si va gotogoto ia sa mua tinolava, zama vura gua si Arau Zihova sa Baṉara.
15 Ba raṉea goi sa mua tinolava meke tavetavete nia goi sa inavosomu pude evaṉae na maqota. Poni pule nigo si agoi koari doduru pu ene hola meke sa mua tinolava si ta evaṉae tanisa tugo.
16 Vagi goi sari kaiqa mua poko meke va sari i sari na hope vasidi tana vahesi beku koari na toqere, koari na vasina sapu taveti goi sari vinari va riqihi. Sari tiṉitoṉa gugua arini si lopu pada pude ta evaṉa ba be ta avoso. 17 Vagi tugo goi sari vina sari ta tavetedi pa qolo na siliva na patu arilaedi pu poni nigo Arau meke va evaṉae ni beku kokoreo agoi beto si taveteni hahanana tadi na maqota agoi. 18 Meke vagi goi sari mua poko sapu ta piti va sari koari lozi leleadi meke va sageni, meke vari poni lani agoi koa rini sari Qua oela meke oto huda humahumaṉa lea koa rini. 19 Meke Arau tugo poni nigo ginani: palava memehedi, oela olive, meke na zipale si pude henai, ba agoi poni lani koari na mua beku. Gua asa si evaṉia goi, zama vura gua si Arau Zihova sa Baṉara.
20 Meke vagi goi sari tumu koreo na vineki pu Arau va podoni koa goi meke vukivukihi lani guana ginani la koari mua beku. Vea, lopu pada mo sapu ele na maqota si agoi? 21 Va matei goi sari Qua koburu meke vukivukihi lani koari na beku. 22 Koari doduru mua tinavete variva malederedi meke mua hahanana maqota si lopu balabala i goi sari rane totoso vaquramu si goi, totoso dodohomu si agoi, tale eharamu, meke eko eṉamu meke zopuzopu ni nenemu.
23 Mamu talotaṉa si goi! Mamu talotaṉa si agoi, zama vura gua si Arau Zihova sa Baṉara. Lopu arini mo sari na mua tinavete kaleadi, 24 ba pa kali siraṉa meke koari na batu vetu si kuri vahesihesiana beku si agoi. 25 Pa doduru varipaza siraṉa si va turui goi sari mua hope meke ṉovalia sa mua tinolava. Poni la nia goi sa tinimu pa tie, nenere sapu koe sei mo sapu ene hola. 26 Taveti goi sari hahanana maqota la koari pa Izipi, sari turaṉamu sapu edi hagele hola, meke va gevuru Au pude bugoro nia sapu gigiri tu sa mua hahanana maqota. 27 Ke nadoro vura atu nia Rau sa Limaqu koa goi pude va kilasigo meke va hiteke gore ia sa volosona sa mua popoa; na vari poni la nigo Arau koari mua kana, sari pa Pilisitia, sarini pu hodahodaka nia sa mua hahanana variva kurekurena. 28 Na maqota tugo tadi pa Asiria si goi, sina voriti hata ia goi; mudina asa ba lopu ṉazulu igo. 29 Meke hoda ia tu agoi sa mua hahanana maqota meke va somana i sari pa Babiloni, sa popoa tadi na tie holuholu, gua ba lopu ṉazulu igo tugo.
30 Ta ṉaziri hola nigo Qua!* Sa vesi hie si lopu bakala pa Hiburu. Sa iniliri si luli sa binalabala gina ta vagi pa vinekala tata pa zinama Hiburu., zama vura gua si Arau Zihova sa Baṉara, na taveti agoi sari doduru tinavete hire, guana maqota sapu loke nana kinurekure hokara! 31 Totoso taveti agoi sari mua vasidi vahesi beku pa vari paza siraṉa meke koari na batu vetu, si ele hola nia goi sa hahanana maqota sina lopu hiva ta tabara si agoi.
32 Agoi na barikaleqe barabaratamu! Ari na tie karovodi tu si hivani goi, lopu sa mua palabatu! 33 Doduru maqota si ta tabara, ba agoi si vala vinari poni tu koari tie pu vagi goi. Tabari goi pude mae si arini pa doduru vasina pude mae puta turaṉa igo. 34 Ke koasa mua tinavete maqota si votikaemu si agoi koari kaiqa pule. Loke tie haqala hata igo si agoi koari mua tinavete. Na votikaemu, agoi tabari si arini, lopu arini tabara igo si agoi.
Pitua Tamasa sa Popoa Zerusalema
35 Gua ke agoi na maqota, mu avosia sa zinama te Zihova! 36 Hiera gua si zama nia Arau Zihova sa Baṉara: Sina zoropo vura ni goi sari mua tinagotago meke va dodoho pule nigo koari na mua babaere, meke koa gua koari doduru mua beku variva malederedi meke sina va matei goi sari mua koburu pude vukivukihi lani koari na mua beku, 37 gua ke kote varigarani Arau sari doduru mua babaere sapu puta turaṉi agoi, sapu tataru ni meke sapu kana i agoi. Kote vagi varigara ni Arau pa doduru vasina meke kote va dodoho igo Arau pa kenudia, meke kote dogoria rini dodoremu. 38 Kote pitu igo Arau meke va kilasa igo gugua ari barikaleqe sapu barabarata meke va mate tie, meke pa Qua binugoro meke tinaṉaziri si kote na minate va kilasa guni nigo Arau. 39 Meke kote vala nigo Arau koari mua babaere, meke arini kote huara goreni sari mua vahesihesiana beku koari na batu vetu na batu toqere. Kote vagi pani rini koa goi sari mua poko meke sari mua patu ṉedala meke va dodoho pani igo. 40 Keke puku tie si kote va raza nigo rini. Arini kote gona nigo patu meke kubolo nigo vedara. 41 Kote sulu goreni rini sari mua vetu meke va kilasa igo pa kenu dia ri soku barikaleqe. Arau kote va noso ia sa mua tinavete maqota, meke lopu kote tabara pulei goi sari mua babaere. 42 Meke kote malohoro gore sa Qua tinaṉaziri, meke sa Qua binugoro sapu lulia kono si kote taliri va seu koa goi; kote bule si Arau meke lopu bugoro.
43 Sina lopu balabala i goi sari rane totoso vaquramu, ba va bugoro Au tu goi koari na tiṉitoṉa hire, ke kote va raza ni Arau pa batumu gua sapu taveti agoi, zama vura gua si Arau Zihova sa Baṉara. Na vegua ke sa tinavete maqota tu si va somana la nia goi koari na mua tinavete variva malederedi?
Sa Tuna Vineki si Gua Tugo sa Tinana
44 Doduru tie pu hoke zamani sari zinama tumatumae si kote zama nia sapu guahe: “Sa tuna vineki si gua tugo sa tinana,” gua. 45 Na hinokara na tuna vineki tugo sa tinamu si agoi, asa pu kilu ia sa nana palabatu meke sari nana koburu; meke agoi si hinokara na tasidia tugo ri na tasimu vineki, arini pu veko pani sari dia palabatu meke dia koburu. Sa tinamu agoi sina barikaleqe Hitaiti meke sa tamamu si na tie Amoraiti. 46 Sameria si na tasimu vineki kenuna, asa pu koa turaṉi sari tuna vineki la gua pa kali gedemu. Meke sa tasimu vineki mudina pu koa turaṉi sari tuna vineki pa kali mataomu* Kali mataomu be tia la pa kali gasa rimata. si e Sodomu. 47 Ene gua pa dia siraṉa si agoi meke doṉo luli goi sari dia tinavete variva malederedi, ba koari doduru mua hahanana si kaleana holani tu goi si arini. 48 Hinokara gua sapu toaqu si Arau, zama vura gua si Arau Zihova sa Baṉara, sa tasimu vineki, se Sodomu meke sari na tuna vineki si lopu taveti gua sapu taveti agoi meke sari tumu vineki.
49 Ego hierana sa sinea tanisa tasimu vineki Sodomu: Asa meke sari tuna vineki si va titie hola, henahena va hola meke lopu galagala; lopu tokani rini sari pu malaṉa meke loke gedi. 50 Vahesi puleni si arini meke taveti rini sari tinavete variva malederedi pa Kenuqu. Gua ke huara pani Arau, gua mo sapu dogoria goi. 51 Sari sinea te Sameria si nomana hola; ba kukuruna tamugoi si lopu kamoa sa. Sari tiṉitoṉa kaleadi sapu taveti goi si hola nia sapu tadirini, meke sari tiṉitoṉa variva malederedi sapu taveti goi si hola nia sapu tadirini, meke sari tasimu vineki si guana toṉotodi mo totoso va padapada lani sapu taveti goi. 52 Ke mamu kurekure si agoi, ura ele va sosode ia goi sapu sa vinakilasa tanisa tasimu vineki si pada pude hiteke gore; sina sari mua sinea si kaleana holani sapu tadi kasa, ke doṉo guana leana hola nigo rini si agoi. Ke mu kurekure si agoi, mamu palekia sa mua kinurekure, ura la agoi meke va leana pani sari tasimu vineki.
Sodomu meke Sameria si Kote Tava Kuri Pule
53 Gua ba, kote veko pulei Arau sari tinagotago te Sodomu meke tadi tuna vineki meke te Sameria meke tadi tuna vineki, meke gua tugo sari tinagotago tamugoi Zerusalema, 54 pude mu kurekure ni sari doduru kinaleana pu taveti goi sapu guana doṉo va hiteki sari kinaleana tadi kasa. 55 Ke sari tasimu vineki, Sodomu meke sari tuna vineki, meke Sameria meke sari tuna vineki, si kote bokaboka gua pule pukerane si arini; meke agoi meke sari tumu vineki ba kote bokaboka gua pule tugo pukerane. 56 Koari na rane sapu tava lavata agoi si lopu hite hoke poza ia goi se Sodomu, sa tasimu vineki, 57 sipu lopu ele ta poho sari mua hahanana kaleadi. Gua ba, korapa va sisire nigo ari na tie pa Edomu meke sari doduru turaṉana meke sari tie pa Pilisitia meke doduru ari kasa pa varikalimu pu hakohako nigo. 58 Kote vagia goi sa vinakilasadi ri na mua kinaleana meke sari mua tinavete variva malederedi, zama vura gua si Arau Zihova.
Sa Vinariva Egoi sapu Koa Hola
59 Hiera gua si zama nia Arau Zihova sa Baṉara: Arau kote va tana igo gua sapu garomu, sina agoi ele kilu ia sa Qua vina tatara totoso seke ia goi sa vinariva egoi. 60 Gua ba kote balabala ia Rau sa vinariva egoi sapu tavete ia Rau koa goi koari na rane sapu vaquramu si agoi, meke kote tavete ia Rau si keke vinariva egoi koa goi sapu koa hola. 61 Meke kote balabala i goi sari mua hahanana meke kurekure ni totoso va kamoi goi sari tasimu vineki, sarini pu kenudi koa goi meke sapu mudidi koa goi. Kote vatu ni Rau koa goi si arini guana tumu vineki, ba lopu koasa laena sa Qua vinariva egoi koa goi. 62 Gua ke kote tavetia Rau sa Qua vinariva egoi koa goi, meke kote tumae nia goi sapu Arau se Zihova. 63 Meke totoso taleoso nigo Arau si agoi koari doduru pu taveti goi, si kote balabala si goi meke kurekure meke lopu kote tukele pule ia goi sa ṉuzumu sina kote pamaṉa hola mua si goi, zama vura gua si Arau Zihova sa Baṉara.’ ”

*16:30 Sa vesi hie si lopu bakala pa Hiburu. Sa iniliri si luli sa binalabala gina ta vagi pa vinekala tata pa zinama Hiburu.

*16:46 Kali mataomu be tia la pa kali gasa rimata.