39
Ta Komiti se Qoqi
“Tuna na tie, korokorotae la ia se Qoqi, mamu zama guahe: ‘Hiera gua si zama nia e Zihova sa Baṉara: Kei Qoqi, Arau kana igo si agoi, na koburu tavia pa Meseki meke Tubala. Kote va taliri pule igo Arau meke ririhi igo. Kote turaṉa vagi mae nigo Rau pa seu pa kali gede* Kali gede be tia la pa kali gasa rimata. meke garunu la nigo koari na toqere pa Izireli. Meke kote seke pania Rau sa bokala pa lima gedemu meke va hoqai sari tupi pa lima mataomu. Kote hoqa si agoi koari na toqere pa Izireli, agoi meke sari doduru mua tie varipera meke sari butubutu pu somana koa goi. Kote poni la nigo Arau koari doduru kineha kurukuru tapuru meke koari na kurukuru pinomo pude na gedi ginani. Kote hoqa si agoi pa pezarana, ura ele zama si Arau, zama vura gua si Arau Zihova sa Baṉara. Na nika si kote garunu la nia Arau pa Maqoqi meke koa rini pu koa va bulebulei koasa raratana, pude tumae nia rini sapu Arau tugo se Zihova.
Kote vata gilana nia Arau sa Pozaqu Hopena koari na Qua tinoni pa Izireli. Lopu kaqu va malumia Rau pude zama ṉoṉovala ia sa Pozaqu Hopena, meke kote tumae nia ri na butubutu sapu Arau se Zihova sapu Hopena pa Izireli. Na korapa mae sia! Na hinokara kote ta evaṉa si asa, zama vura gua si Arau Zihova sa Baṉara. Asa sa rane sapu ele zama nia Rau.
Meke arini pu koa koari na vasileana pa Izireli si kote vura meke vagi sari tiṉitoṉa varipera meke katuni nika meke sulu pani, sari lave hitekedi na lavata, sari bokala na tupi, sari kubao na hopere. Ka zuapa vuaheni si kote suṉa ni nika rini si arini. 10 Lopu kilu la hata huda si arini koari na pezara babe maho huda pa hiqohiqo, sina kote rararo ni rini sari tiṉitoṉa varipera. Meke kote zalo i rini sari kasa pu hiva mae zalo meke kote hiko koarini pu hiva mae hiko, zama vura gua si Arau Zihova sa Baṉara.’ ”
Ta Pomunae se Qoqi
11 “ ‘Koasa totoso asa si keke popomunuana pa Izireli si kote vala nia Arau koe Qoqi, koasa lolomo pa kali gasa rimata koasa kolo hokara* Sa kolo hie si lopu bakala.. Na kote ta pomunu vasina se Qoqi meke sari qeto minate tanisa, ke kote hukatia rini sa siraṉa tadi na tie ene. Ke sa vasina asa si kote ta pozae sa Lolomo Tadi na Qetu Minate Te Qoqi.
12 Ka zuapa sidara si kote vari pomunae mo sa butubutu Izireli pude va via ia sa popoa. 13 Doduru tie pa Izireli si kote vari tokae pude pomunu ni si arini, meke sa rane sapu tava lavata Arau si kote na rane vina balabalana sa totoso tadi kasa, zama vura gua si Arau Zihova sa Baṉara.
14 Kote tavetavete si kaiqa tie pude va via ia sa popoa. Kaiqa kote ene doṉo hata pa doduruna sa popoa meke kaiqa kote pomunu ni sarini pu ta dogoro pa pepeso. Pa vina betona sa zuapa sidara si kote podalae ene hata si arini. 15 Totoso enea rini sa popoa meke dogoria keke arini si keke susuri tie, si kote va turu nia vina gilagila sa pude mae sari tie vari pomunae meke mae vagi pania meke la pomunu nia pa Lolomo Tadi na Qeto Minate Te Qoqi. 16 Na vasileana ta pozae Hamona* Sa ginuana Hamona si “Sa Qeto Minate.” si kote koa nana tugo vasina. Ke kote va via ia rini sa popoa.’
17 Tuna na tie, hiera gua si zama nia Arau Zihova sa Baṉara: Tioko la i sari doduru kineha kurukuru tapuru pa galegalearane meke doduru kurukuru pinomo: ‘Mae gamu doduru pa vari likohae, mamu varigara koasa vinukivukihi sapu va nama poni gamu Rau, na vinukivukihi nomana koari na toqere pa Izireli. Vasina si kote hena masa si gamu meke napo ehara.* Rev 19:17-18 18 Kote henai gamu sari masadi ri na tie ṉiṉiradi meke napoi sari eharadi ri koburu tavia pa popoa pepeso, guana hena gemi sipi kokoreo nomadi meke sipi hitekedi, na qoti meke bulumakao. Doduru arini si na kurukuru nobokodi va leana pa Basani. 19 Koasa vinukivukihi sapu va nama poni gamu Rau si kote hena deana si gamu osolae deṉa pata si gamu, meke kote napo ehara osolae viviri si gamu. 20 Pa Qua tevolo si kote deṉa ni gamu sari na hose meke sari tie koi hose, tie ṉiṉiradi, meke sari doduru kineha tie varipera, zama vura gua se Zihova sa Baṉara.’ ”
Ta Kuri Pule sa Popoa Izireli
21 “Kote va dogoro nia Rau sa Qua ṉiniraṉira koari na butubutu meke sa doduru butubutu kote va sosode ia sa vina kilasa sapu ponini Rau meke sa Limaqu sapu hake la nia Arau koa rini. 22 Podalae koasa rane asa si kote tumae nia sa butubutu Izireli sapu Arau tugo se Zihova sa dia Tamasa. 23 Meke kote tumae nia ri na butubutu sapu sari tie pa Izireli si ta raovo taloa sina tavete va sea si arini, meke sina lopu luli rini sari Qua tinarae. Ke tomea Rau koa rini sa Isumataqu, meke vari poni lani Arau si arini koari na dia kana, meke mate beto si arini pa vedara. 24 Gua sapu tavete lani Rau koa rini si luli gua koasa dia tinoa bonina meke dia vina karikari mae koa Rau, meke tomea Rau koa rini sa Isumataqu.
25 Gua ke, hiera gua si zama nia Arau Zihova sa Baṉara: Kote turaṉa pule nia Rau se Zekopi pa tinaraovo meke kote tataru ni Rau sari doduru tie Izireli, meke kote kopu totoko nia Rau sa Pozaqu Hopena. 26 Kote muliṉini rini sari dia kinurekure meke sari doduru dia vina gugue mae koa Rau pana la koa va bulebulei pa dia popoa soti si arini meke loke tie va matamataguti. 27 Totoso turaṉa puleni Rau koari na butubutu meke varigarani Rau koari na pinaqaha popoa tadi na dia kana, si kote va dogoro pule Nau sapu Hopequ si Arau koa rini pa mata dia ri na soku butubutu. 28 Gua, pude madi tumae nia sapu Arau tugo se Zihova sa dia Tamasa, ura hinokara Arau va raovo lani koari na butubutu ba kote varigara pule mae ni Rau pa dia popoa soti, meke lopu keke si kote koa muliuṉu. 29 Lopu kote tome pule ia Rau sa isumataqu koa rini, ura na kote zoropo vura nia Rau sa Maqomaqoqu koasa butubutu Izireli, zama vura gua si Arau Zihova sa Baṉara.”

*39:2 Kali gede be tia la pa kali gasa rimata.

*39:11 Sa kolo hie si lopu bakala.

*39:16 Sa ginuana Hamona si “Sa Qeto Minate.”

*39:17 Rev 19:17-18