47
Mana nia Zekopi sa Baṉara
Ke turaṉi Zosepa sari ka lima tasina meke la koasa baṉara meke zama, “Sa tamaqu meke sari na tasiqu si ele kamo, mae guadi pa popoa Kenani. Paleki rini sari doduru dia likakalae pu tagoi rini, meke turaṉi tugo rini sari na dia rovana sipi na bulumakao. Meke kamahire si korapa koa pa Qoseni si arini,” gua si asa. Meke va turui sa pa kenuna sa baṉara sari na tasina. Meke nanasi sa baṉara sari kasa tamatasi, “Na tinavete sa si taveti gamu?” “Na tie kopu sipi si gami, baṉara, kekeṉoṉo gua tugo ri na tiatamamami pukerane,” gua si arini. “Ele mae si gami pude koa pa popoa hie, sina sa soṉe si kaleana hola pa popoa Kenani, meke loke vasina pude ganigani sari na mami rovana sipi. Ke mamu tataruni gami, mamu va koa gami pa kali popoa pa Qoseni,” gua si arini. Meke zama la koe Zosepa sa baṉara, “Ego, ele kamo sa tamamu meke sari na tasimu kamahire. Sa popoa Izipi si boka koa ia rini kamahire. Mu va koa ia sa tamamu meke sari na tasimu koa ke vasina sapu leana hola sa pepeso. Madi la koa pa Qoseni, meke be gilani goi si kaiqa tie bokabokadi koa rini, si mamu va kopuni sari na qua rovana sipi,” gua sa baṉara.
Meke turaṉa nuquru nia Zosepa se Zekopi sa tamana, meke va turua sa si asa pa kenuna sa baṉara, meke mana nia Zekopi sa baṉara. Meke nanasia sa baṉara si asa, “Ka visa vuahenimu si goi?” gunia sa.
Meke olaṉa se Zekopi, “Na tie enene mo si rau pa doduruna sa qua tinoa, koari ka keke gogoto toloṉavulu puta vuaheni. Meke lopu soku sari na vuaheni arini, ba tasuna hola si arini. Lopu kekeṉoṉo gua ri na inene tadi na tiatamaqu pukerane,” gua si asa. 10 Meke mana nia Zekopi sa baṉara meke tiqe zama luluaria sa si asa meke taloa. 11 Meke va koa ia Zosepa sa tamana meke sari na tasina pa popoa Izipi, meke poni vasina na pepeso masuruna sa sapu leana hola koasa popoa, tata koasa vasileana lavata koasa pinaqaha popoa pa vasileana Ramesesi, gua puta tugo sapu garunu nia sa baṉara koa sa. 12 Meke ponia ginani Zosepa sa tamana, meke sari na tasina, meke sari doduru tinoni saripu koa pa kinopu tanisa tamadia, kamo koari pu hitekedi.
Sa Soṉe
13 Meke ṉiṉira hola sa soṉe meke loke ginani si koa pa ninae vasina, ke ovia meke lopu ṉiṉira sari doduru tie pa popoa Izipi meke pa Kenani. 14 Meke varigarani Zosepa sari doduru poatadi rina ginani saripu vata holu ni sa koari na tie pa popoa Izipi meke pa Kenani, meke paleke lani sa pa vetu tanisa baṉara. 15 Meke sipu ele holuholu betoni ri na tie Izipi na tie Kenani sari na dia poata, si mae koe Zosepa sari na tie Izipi meke zama, “Mu poni gami ginani! Lopu leana pude mate pa kenumu goi si gami, sina ele upata beto sari doduru mami poata,” gua si arini.
16 Meke olaṉa se Zosepa, “Mi va maei sari na mia rovana bulumakao, meke kaqu hobeni ginani rau si arini, be guana beto sari na mia poata,” gua si asa. 17 Ke turaṉa vala i rini koe Zosepa sari na dia rovana bulumakao. Hobeni ginani sa sari na dia hose, na sipi, na qoti, na bulumakao meke sari na doṉ'ki. Meke koasa vuaheni sana si poni ginani sa si arini, koasa hinobedi ri doduru dia rovana kurukuru.
18 Meke koasa vuaheni sapu luli la, si mae si arini koe Zosepa meke zama, “Baṉara, lopu kaqu boka tomea gami si keketoṉa sapu hinokara koa goi. Sari doduru mami poata si ele upata beto, meke sari na mami rovana kurukuru si tamugoi beto mo. Namu loketoṉa hokara sapu koa hola pude vatui koa goi, ba sari na tinimami meke sari na mami pepeso mo si koa. 19 Mu lopu va mate gami, mamu hata ia sa siraṉa pude lopu kaqu ivulu sari na mami pepeso. Mamu holu hobeni ginani sari na tinimami meke sari na mami pepeso pude nana nabulu sa baṉara si gami. Meke asa kaqu tagoi sari na mami pepeso, ba mamu poni gami ginani pude toa si gami, meke na kiko pude mami lelete koari na mami pepeso,” gua si arini.
20 Meke vata holu ni rina tinoni pa popoa Izipi sari doduru dia pepeso koe Zosepa, pude tanisa baṉara, ura na kaleana hola sa soṉe pa popoa sana. Ke sari doduru pepeso si tanisa baṉara mo. 21 Meke vata evaṉae ni nabulu e Zosepa sari doduru tie, koari doduru vasidi pa popoa Izipi. 22 Sa titeke pepeso sapu lopu holua sa si na pepeso tadi na hiama. Sari na pepeso hire si lopu holuholuni rini, sina tabari sa baṉara si arini koari na dia tinavete, ke boka holu gedi ginani si arini. 23 Meke zama la koari na tinoni se Zosepa, “Gilania gamu, sapu ele holu gamu rau si gamu meke sari na mia pepeso pude tanisa baṉara kamahire. Ke hire sari na kiko tamugamu pude mamu letei koari na mia inuma. 24 Ke koa rina totoso pakepakete si kaqu vala ia gamu, sa keke pa lima koasa baṉara, meke sari na kiko saripu koa hola si pude tana lelete na henahena tamugamu meke sari na mia tatamana.”
25 Meke olaṉa sarini, “Ele harupi goi sari na mami tinoa, meke ele tavete valeana si goi, baṉara koa gami, ke kaqu na nabulu tanisa baṉara mo si gami,” gua si arini. 26 Ke vata evaṉae nia keke tinarae tanisa popoa Izipi e Zosepa, si pude vala keke pa lima, koari na ginani saripu ele ta pakete, pude tanisa baṉara. Sa tinarae hie si korapa koa hola meke tava ṉiṉira pa rane ṉinoroi. Ba sari na pepeso tadi na hiama mo, si lopu tagoi sa baṉara.
Sa Tinepa Vina Betobeto te Zekopi
27 Meke koa pa popoa Izipi pa kali popoa pa Qoseni sari na tie Izireli, meke koa tagotago na podo va soku koburu si arini vasina. 28 Meke ka manege zuapa vuaheni si koa pa popoa Izipi se Zekopi, osolae kamoa ka keke gogoto made ṉavulu zuapa vuahenina si asa. 29 Meke sipu tata kamo sa totoso pude mate si asa si tiokia sa se Zosepa sa tuna, meke zama ia sa si asa, “Mu vekoa sa limamu pa varikorapadi ri karua pudapudaqu. Mamu zama tokotokoro nia, sapu lopu kaqu pomunu nau goi pa popoa Izipi, mu gua.* Zen 49:29-32, 50:6 30 Ura na hiva ta pomunae si rau vasina sapu ta pomunae sari na tamaqu. Kaqu paleke vura nau gamu si rau pa popoa Izipi, meke kaqu la pomunu nau vasina sapu ta pomunae si arini,” gua si asa. Meke olaṉa se Zosepa, “Kaqu tavetia rau sapu gua zama nia goi,” gua si asa.
31 Meke zama se Zekopi, “Mu zama tokotokoro nia sapu kaqu tavetia goi si asa.” Meke zama tokotokoro se Zosepa koe Zekopi, meke zama leana se Zekopi, sipu korapa habotu pa nana teqe si asa.

*47:29 Zen 49:29-32, 50:6