39
Ta Vagi sa Popoa Zerusalema
Hiera sa vivineina sa vinagina sa popoa Zerusalema: Pa vina manege puta sidara koasa vina sia vuahenina sa binaṉara te Zedekaea pa Ziuda, si la raza ia e Nebukaneza sa baṉara pa Babiloni sa popoa Zerusalema meke vari likohae nia sa nana qeto minate lavata si asa. Meke pa vina sia rane koasa vina made sidara pa vina manege eke vuahenina sa binaṉara te Zedekaea, si ta huara nuquru sa gobana sa vasileana lavata. Meke la sari doduru koimata tanisa baṉara pa Babiloni meke vagi dia habohabotuana pa Sasada Kokorapa: ari Neqala Sareza pa Samuqa, Nebo Sasekimi sa ṉati koimata meke Neqala Sareza sa palabatu nomana meke sari doduru koimata pule tanisa baṉara pa Babiloni. Totoso dogori e Zedekaea sa baṉara meke sari doduru nana tie varipera sarini, si govete gedi; pana boṉi si ta luarae si arini koasa vasileana lavata, govete gua koasa inuma tanisa baṉara, vura gua koasa sasada pa varikorapadi ri karua goba meke govete la gua pa lolomo Zodani, si arini.
Ba hadu lulia sa qeto minate pa Babiloni meke kamoa rini se Zedekaea pa pezara tata pa Zeriko. Tuqe vagia rini meke turaṉa la nia rini koe Nebukaneza sa baṉara pa Babiloni pa Ribila pa popoa Hamati, vasina ta pitu si asa koasa baṉara pa Babiloni. Pa Ribila va matei sa baṉara sari tuna koreo e Zedekaea sipu korapa doṉo la mo si asa, meke va matei tugo rini sari doduru palabatu nomadi pa Ziuda. Meke va behu i sa sari matana e Zedekaea meke pusi nia seni boronizi sa meke turaṉa la nia sa pa Babiloni.
Meke sulua ri na tie Babiloni sa vetu baṉara meke gua tugo sari vetuvetu tadi na tie meke huara gore ni rini sari gobana sa popoa Zerusalema. Paleke taloa betoni e Nebuzaradani, sa tie tuturaṉa koari tie kopu tanisa baṉara pa Babiloni, saripu koa hola koasa vasileana lavata meke gua tugo sarini pu govete karovo la koa sa meke sari doduru tie pule. 10 Ba veko hola i pa popoa Ziuda e Nebuzaradani, sa tie tuturaṉa koari tie kopu tanisa baṉara pa Babiloni, sari kaiqa tie malaṉadi, pu loketoṉa tagoa; poni inuma vaeni sa meke na pepeso pude lelete.
Ta Rupaha se Zeremaea
11 Ego vala zinama se Nebukaneza sa baṉara pa Babiloni koe Nebuzaradani, sa tie tuturaṉa koari tie kopu tanisa baṉara, pa guguana e Zeremaea: 12 “La vagia, mamu kopu nia; lopu komitia ba mu tavetia gua sapu hiva nia sa,” gua. 13 Ke se Nebuzaradani, sa tie tuturaṉa koari tie kopu tanisa baṉara, se Neqala Sareza sa palabatu nomana meke sari doduru koimata pule tanisa baṉara pa Babiloni 14 si garunu tie meke ta vagi vura koasa varivarigarana pa vetu baṉara se Zeremaea. Vala nia rini koe Qedalaea sa tuna koreo e Ahikama, sa tuna koreo e Sapani, pude turaṉa pule la nia pa nana vetu. Ke koa turaṉi sa sari nana tie soti.
Na Tinaharupu te Ebedimeleki
15 Sipu korapa koa se Zeremaea pa varivarigarana pa vetu baṉara, si kamo la koasa sa zinama te Zihova: 16 “La mamu tozi nia se Ebedimeleki sa tie Itiopia, ‘Hiera gua si zama nia e Zihova Tadi na Qeto Minate, sa Tamasa pa Izireli: Arau si va nama pude va gorevura i sari Qua zinama sapu la gua koasa vasileana lavata hie pa tinasuna, lopu pa lineana. Pa totoso arini si kote dogori mua agoi pana gorevura si arini. 17 Ba kote harupu igo Arau si agoi koasa rane asa, zama vura gua si Arau Zihova; lopu kote ta vala si agoi koarini pu matagutu ni agoi. 18 Arau kote harupu igo; lopu kote mate si goi pa vedara ba kote toa mua si agoi, sina raṉe Au goi si Arau,’ zama vura gua se Zihova.”