20
Lovu Kokobana
(Matiu 28:1-8; Maka 16:1-8; Luke 24:1-12)
Pana munumunu vaqavaqasa rane Sade, sipu korapa huporo nana sa popoa, si topue la pa lovu se Mere sa barikaleqe pa Magidala, meke dogoria sa sapu ele tava rizu sa patu lavata pa sasadana sa lovu. Ke haqala la si asa koe Saimone Pita, meke koasa disaepeli sapu tataru hola nia Zisu, meke la totozi koa rini, “Ele vagi taloa nia rini sa tinina sa nada Baṉara koa sa lovu, meke lopu ta gilana sa vasina pu veko nia rini si Asa,” gua se Mere.
Ke topue la pa lovu se Pita meke sa disaepeli asa. Haqala beto sari kara, ba sa disaepeli asa si haqala va mudia sa se Pita meke la kamo kekenu nana koasa lovu. Meke kokopo la si asa meke dogori sa sari poko lineni pa korapana sa lovu sapu korapa koa dia, ba lopu nuquru la si asa. Meke kamo mudi la se Saimone Pita, meke nuquru hola la pa korapana sa lovu. Meke dogoria sa sa poko lineni korapa koa nana vasina, meke sa poko sapu hade nia rini pa batuna Zisu, si lopu koa somanae koasa, ba ta polo valeana meke koa vata kale nana. Ke tiqe somana nuquru la sa disaepeli sapu mae kamo kekenua sa lovu, meke dogoria sa, ke va hinokara. Ba lopu ele boka va bakalia rini sapu gua ta kubere pa Kinubekubere Hope, sapu kaqu turu pule pa minate si Asa, sapu gua. 10 Meke pule sari karua disaepeli la pa vasina pu koa rini.
Vata Dogoro koe Mere sa Barikaleqe Magidala se Zisu
(Matiu 28:9-10; Maka 16:9-11)
11 Ba se Mere si turu kabokabo nana pa sadana sa lovu meke kokopo pude doṉo la pa korapana sa lovu si asa. 12 Meke dogori sa sari karua mateana pokopoko keoro, korapa habotu dia vasina pu veko nia rini sa tinina e Zisu; keke pa batuna meke keke pule si pa nenena. 13 “Tio na vegua ke kabo tu si goi?” gua sari karua.
Meke olaṉa si asa, “Na vagi pania rini sa tinina sa qua Baṉara, meke lopu gilania rau sapu pavei veko nia rini si Asa!” gua se Mere.
14 Ba seke liṉana gua se Mere si dogoria sa se Zisu korapa turu Nana vasina, ba lopu doṉo gilania Mere sapu e Zisu mo si Asa. 15 Meke zama se Zisu, “Tio, na vegua ke kabo si goi? Esei si hata ia goi?” gua si Asa.
Balabala se Mere sapu hokara sa tie tavetavete pa inuma gua, ke zama la ia sa si Asa. “Tio, pude ele paleke pania goi, si mamu tozi nau sa vasina pu veko nia goi si Asa, pude maqu la vagia,” gua si asa.
16 “Mere!” gua se Zisu. Ke gasa taliri la koa Sa se Mere meke zama la pa zinama Hiburu, “Rabae” sapu sa ginuana sa sina Titisa.
17 Ba zama la koasa se Zisu, “Mu lopu tiqu Au, sina lopu ele pule la koasa Tamaqu si Rau. Ba mu la tozi ni sari kasa tasiqu sapu korapa pule la si Arau koasa Tamaqu, meke sa Tamadia, sa Qua Tamasa, meke dia Tamasa tugo,” gua si Asa.
18 Ke pule la totozi koari na disaepeli se Mere, sa barikaleqe Magidala, sapu ele dogoria sa sa Baṉara, meke tozi ni tugo sa sapu gua zama nia Zisu koa sa.
Vata Dogoro koari Nana Disaepeli se Zisu
(Matiu 28:16-20; Maka 16:14-18; Luke 24:36-49)
19 Koasa veluvelu koasa rane Sade asa, na ele huporo sa popoa, si varigara sari na disaepeli meke tuku tamunu pa keke lose, sina matagutu ni rini sari na koimata tadi na tie Ziu. Meke mae turu Nana pa varikorapadia rini se Zisu meke zama, “Mani koa koa gamu sa binule,” gua si Asa. 20 Beto zama gua si Asa, si va dogoro ni Sa koa rini sari limana, meke sa kali qeleqelena. Sipu dogoria rini sa Baṉara, si qetuqetu hola sari disaepeli.
21 Meke zama pule la koa rini se Zisu, “Mani koa koa gamu sa binule! Gua sapu garunu Au sa Tamaqu si Arau, si garunu gamu tugo Arau si gamu,” gua si Asa. 22 Meke sipu beto zama gua si Asa, si siṉo la koa rini si Asa meke zama, “Mi vagia sa Maqomaqo Hope. 23 Be taleoso ni gamu sari na sinea tadi na tie, si kote taleosae tugo si arini, ba be lopu taleoso ni gamu sarini, si lopu kote taleosae tugo si arini.”* Mt 16:19, 18:18
Zisu meke Tomasi
24 Totoso mae koa rini se Zisu, si lopu somana koa rini se Tomasi, sapu ta pozae Vivi, sapu keke koari ka manege rua disaepeli. 25 Ke tozi nia ri kasa disaepeli si asa, “Ele dogoria gami sa Baṉara,” gua.
Ba zama la koa rini se Tomasi, “Be lopu dogori rau sari na kiradi rina poka pa limana, meke koti ni kakarutuqu rau sari poudi rina poka arini, meke taṉini nia limaqu sa kali qeleqelena, si koroqu va hinokara si rau,” gua si asa.
26 Ego sipu hola keke vuiki si varigara pule pa vetu sari na disaepeli, meke pa totoso asa si somana se Tomasi koarini. Tuku sari na sasada, ba mae turu pa varikorapadi rini se Zisu, meke zama, “Mani koa koa gamu sa binule,” gua. 27 Meke zama la koe Tomasi se Zisu, “Ego mamu koti mae ni kakarutumu koari na poudi rina poka pa limaqu, mamu dogoro valeani sari limaqu; mamu qaqama mae nia sa limamu, mamu va nuquru la nia pa kali qeleqelequ. Mu lopu koa tie va gugue ba mu va hinokara tu ba goi,” gua si Asa.
28 Meke olaṉa la koa Sa se Tomasi, “Kei, qua Baṉara meke qua Tamasa!” gua si asa.
29 Meke zama la koa sa se Zisu, “Sina dogorau mo goi ke va hinokara, ba qetu tugo si arini pu lopu hite dogorau ba va hinokara,” gua se Zisu.
Sa Ṉati Guguana sa Buka Hie
30 Sokudi rina vina gilagila variva magasadi si taveti Zisu pa totoso sipu koadia sari Nana disaepeli, ba lopu ta kubere koasa buka hie. 31 Ba hire si ta kubere, pude mi va hinokaria sapu e Zisu si sa Karisito d, sa Tuna Tamasa, meke pana va hinokaria gamu si kote vagia gamu sa tinoa hola pa korapa Pozana Sa.

*20:23 Mt 16:19, 18:18