6
Vina Tumatumaena sa Tinavete Leana Koari na Tie
Mi kopu nia pude lopu vata dogoro ni pa kenudi rina tie sari na mia tinavete leadi, pude hiva ta dogoro mo. Be gua asa, si namu loke mia pinia koasa Tamamia pa Maṉauru si gamu.* Mt 23:5
Be hiva variponi* Na vinariponi koari na tie habahuala. goi, si mu lopu buki nia pa varipaza siraṉa meke pa sinaqoqi, sapu gua hoke tavetia rina tie sekesekei. Arini si hata vina lavata pa tie. Maqu tozi va hinokarani gamu, sapu ele vagia mo rini laena sa doduruna sa dia tinavete. Ba pana hiva ponia goi sa tie sapu papaka nia keketoṉa, si mamu lopu vata gilana nia koasa kali lima gedemu nasa si korapa tavetia sa kali lima mataomu, pude ta tavete golomo sa mua vinariponi, ba sa Tamasa mo sapu gilanana sa mua tinavete tomena si kaqu pia igo.
Sa Vina Tumatumae Koasa Vinaravara
Pana varavara gamu si mi lopu gugua rina tie sekesekei! Arini si hoke hiva hola nia rini si pude turu varavara pa sinaqoqi meke pa varipaza siraṉa, pude ta dogoro dia pa tie gua. Maqu tozi va hinokarani gamu, sapu ele vagia mo rini laena sa doduruna sa dia tinavete.* Lk 18:10-14 Ba pana varavara goi telemu si mamu la pa keke vasina tomena, mamu varavara la koasa Tamasa sapu lopu ta dogorona. Meke sa Tamasa sapu dogorona gua sapu tavetia goi pa vasina tomena si kaqu pia igo.
Pana varavara gamu, si mi lopu zama va soku hoboro, gugua rina tie huporo, balabala ia rini sapu kote ta avoso dia koe Tamasa sina gele sari na dia vinaravara gua. Mi lopu gugua arini, sina sa Tamamia pa Maṉauru si ele tumae ni Nana gua sapu hiva ni gamu, sipu lopu ele tepa la gamu.
Ke mi varavara gua hie si gamu:
Tamamami pa Maṉauru,
Mani tava lavata sa Pozamu Hopena,
10 va mae ia koa gami sa Butubutu Binaṉara Tamugoi,
Mua hiniva sapu tavetia Agoi pa Maṉauru,
si Mu guni nia tu Goi koa gami pa pepeso.
11 Mu ponini gami ginani ṉinoroi meke ninae rane.
12 Mu taleosoni gami koari na mami sinea,
gua sapu taleoso ni gami saripu hoke ṉoṉovala mae koa gami.
13 Mu lopu turaṉa lani gami pa tinoketoke d,
ba Mamu harupu va seu gami koe Setani.* Pa sinea babe koe Setani sapu sa ṉatina sa kinaleana. Kaiqa iniliri koadi pukerane si va hoda ia sa zinama guahe: “Ura Tamugoi tugo sa binaṉara, sa ṉiniraṉira, meke sa vinahesi ninae rane ka rane, Emeni.” Ba lopu koa sari na zinama hire pa Kinubekubere Hope tatasana.
14 Be taleoso ni gamu sari na sinea pu tavete atu ni rina tie koa gamu, si kaqu taleosoni gamu tugo sa Tamamia pa Maṉauru.* Mk 11:25-26 15 Ba be lopu taleoso ni gamu si arini, si lopu kaqu taleosoni gamu tugo sa Tamamia koari na mia sinea.
Sa Vina Tumatumae koasa Minadi pa Ginani
16 Be guana madi d si gamu pa ginani, si mi lopu doṉodoṉo talotaṉa gua rina tie sekesekei. Hoke doṉodoṉo guana tie talotaṉadi si arini, pude dogori rina tie sapu madi si arini gua. Maqu tozi hinokarani gamu, sapu ele vagia mo rini laena sa doduruna sa dia tinavete. 17 Ba pana madi pa ginani si gamu, si mi daloi isumata mia, mamu lumulumu na susuti valeana, 18 pude lopu tumae nia ri tie sapu madi pa ginani si gamu, ba sa Tamasa pa Maṉauru eke sapu lopu ta dogorona mo gilania. Meke Asa tugo sapu dogorodi sari na mia tinavete tomedi, si kaqu pia gamu.
Sari na Tinagotago pa Maṉauru
(Luke 12:33-34)
19 Mi lopu va omuni sari na mia tinagotago soti pa pepeso, saripu boka ṉovali na kikiti, na boka nara, meke vasina boka huari na hikoi rina tie hikohiko.* Zem 5:2-3 20 Ba mi va omuni sari na mia tinagotago pa Maṉauru sapu lopu boka ṉovali na kikiti, na lopu boka nara, meke lopu boka huari na hikoi rina tie hikohiko. 21 Sina vasina pu koa sari na mua tinagotago, si vasina tugo koa sa bulomu.
Sa Zuke Tana Tini
(Luke 11:34-36)
22 Sari matamu si guana zuke tana tinimu. Pude leadi sari matamu, si kote kalalasa sa doduru tinimu. 23 Ba pude kaleadi sari na matamu, si kote huporo sa doduru tinimu. Ke be sa kalalasa pa mua tinoa sina hinuporo, si kaqu huporo dudukurumu si asa.
Sa Tamasa meke na Tinagotago
(Luke 16:13, 12:22-31)
24 Loke tie boka nabulu beto ni si karua baṉara. Ba kote tataru nia sa si keke, meke kukiti nia si keke; babe va lavatia sa si keke, meke etulia si keke. Gua ke lopu boka keke gua nabulu nia goi sa Tamasa meke sa poata.
25 Gua ke mu lopu talotaṉa nia sa mua tinoa, sapu sa si kote hena ia na napoa, babe na poko tana tinimu. Na tinoa si arilaena hola nia sa ginani, meke sa tini si arilaena hola nia sa poko. 26 Dotu sari na kurukuru tapuru saripu korapa tapuru lamae. Lopu lelete na qireqire si arini, ba hoke poni mo sa Tamamia pa Maṉauru. Ba gamu si ari laemia hola ni sari na kurukuru. 27 Esei koa gamu boka hoda va gele ia sa nana tinoa pa tinalotaṉadi rini?
28 Na vea ke kaqu talotaṉa nia tu sapu na sa si kote poko nia goi? Mamu doṉo la i gua meke toqolo sari na havoro lili. Lopu hoke tavetavete, na pitipiti si arini. 29 Maqu tozi hinokarani gamu Rau, sapu koari doduru poko tolavaedi te Solomone sa baṉara, ba loketoṉa poko tanisa si tolavaena kekeṉoṉo gugua keke rina havoro hire.* 1 Baṉ 10:4-7; 2 Koron 9:3-6 30 Sari na havoro si lopu hoke koa seunae meke ta oki la pa nika, ba hoke va pokopokoi mo Tamasa. Ba gamu si arilaemia hola ni sari na havoro, ke hinokara hola sapu kaqu va pokopoko gamu Sa. Kei, hiteke hola sa mia rinaṉeraṉe.
31 Ke gua asa si mu lopu talotaṉa nia sapu pavei kote vagia goi sa gemu ginani, na kolo, meke sa mua poko. 32 Arini pu lopu raṉea sa Tamasa si hoke talotaṉa ni sari na tiṉitoṉa gugua arini. Ba sa Tamamia pa Maṉauru si ele gilani Nana gua saripu ehaka ni gamu. 33 Ba mi hata kekenua sa Binaṉara te Tamasa meke sa Nana tinoṉoto, meke kaqu ponini gamu Sa sari doduru tiṉitoṉa pu gua hire. 34 Mi lopu talotaṉa ni ṉinoroi sari na tinasuna tanisa rane vugo. Ura sa rane vugo si koadia nana tinasuna telena. Hopeke rane si koadia sari hopeke dia tinasuna.

*6:1 Mt 23:5

*6:2 Na vinariponi koari na tie habahuala.

*6:5 Lk 18:10-14

*6:13 Pa sinea babe koe Setani sapu sa ṉatina sa kinaleana. Kaiqa iniliri koadi pukerane si va hoda ia sa zinama guahe: “Ura Tamugoi tugo sa binaṉara, sa ṉiniraṉira, meke sa vinahesi ninae rane ka rane, Emeni.” Ba lopu koa sari na zinama hire pa Kinubekubere Hope tatasana.

*6:14 Mk 11:25-26

*6:19 Zem 5:2-3

*6:29 1 Baṉ 10:4-7; 2 Koron 9:3-6