3
Salaṉia Zisu sa Tie pu Mate Limana
(Matiu 12:9-14; Luke 6:6-11)
Meke sipu pule la pa sinaqoqi d se Zisu, si koa nana vasina si keke tie sapu mate limana. Meke koadia tugo vasina si kaiqa tie pu hiva zutua si Asa pa sinea, ke kopu totoko nia rini si Asa, pude dogoria be guana salaṉia Sa si asa pa rane Sabati. Meke zama la ia Zisu sa tie pu mate limana, “Sage mae, pa kekenu tani,” gua si Asa. Meke nanasa la i Sa si arini, “Na sa si va egoa sa Tinarae te Mosese pude tavetia gita pa rane Sabati? Pude tavete valeana, ba tavete va kaleana? Pude harupia sa tinoa tana tie, ba pude va mate tie?”
Ba lopu va kulu si arini. Ke bugoro si Asa, meke doṉo la i Sa si arini, ba talotaṉa sisigiti tugo si Asa, sina luli dia hiniva sisigiti, meke sea si arini. Ke tiqe zama la ia Sa sa tie, “Mu va nadoria sa limamu.” Ke va nadoria sa sa limana, meke leana pule si asa. Meke taluarae pa sinaqoqi sari na Parese, meke la vari vivinei si arini koari na puku tie pu zuka ia se Herodi d pude hata ia sa siraṉa, gua pude va matea se Zisu.
Sa Puku Vinarigara Lavata pa Masa Qaleli
Meke sipu taluarae la pa kopi Qaleli se Zisu meke sari Nana disaepeli, si luli mae koa Sa sa kobi tinoni lavata. Na mae guadi pa Qaleli, pa Ziudia, pa Zerusalema, meke pa popoa Idumea, meke pa kali gasa rimata pa popoa Zodani, meke pa vari likohaedi rina vasivasileana nomadi pa Taea meke Saedoni. Mae koe Zisu sari doduru tie hire, sina avoso nia rini, sapu soku tinavete variva magasadi si taveti Sa, gua. Soku sisigiti sari na tie, ke tozi ni Zisu sari Nana disaepeli, pude va nama veko vala koa Sa si keke koaka, pude boka ilolo meke lopu ta zukuru koari na tie, gua.* Mk 4:1; Lk 5:1-3 10 Ura sokudi sari na tie si ele salaṉi Sa, ke zukuria rina tie mohodi si Asa, pude tiqua, gua. 11 Totoso dogoria rina tie pu koai na tomate kaleadi si Asa, si hoqa todoṉo pa kenuna Sa si arini, meke velavela va ululae guahe: “Agoi si na Tuna Tamasa!” gua si arini. 12 Meke norei Zisu sari na tomate kaleadi, pude lopu tozia pa tie sapu esei si Asa, gua.
Vizati Zisu sari ka Manege Rua Nana Apositolo
(Matiu 10:1-4; Luke 6:12-16)
13 Sage la pa keke toqere se Zisu, meke tioko varigara ni Sa vasina sarini pu hiva ni Sa, ke mae koa Sa si arini. 14 Vizati Sa sari ka manege rua, sapu poza ni apositolo d Sa, meke zama guahe si Asa koa rini, “Ele vizata gamu Rau pude koa koa Rau si gamu, meke kote garunu vurani gamu tugo Rau pude la tarae, 15 meke kote tagoa gamu sa ṉiniraṉira pude hipuru palae tomate kaleadi,” gua si Asa.
16 Hire sari na pozadi ri ka manege rua, saripu vizati Sa pude na apositolo. E Saimone (sapu poza nia Pita, e Zisu); 17 e Zemisi meke e Zone, sari karua tuna e Zebeti, (saripu poza ni Boaneaqesi e Zisu; sa ginuana sina tuna paka maṉauru).* Gina ta pozae tuna paka maṉauru sina na tie pude tuture zama va ṉiṉira. 18 Aduru, Pilipi, Batolomiu, Matiu, Tomasi, Zemisi sa tuna Alepiasi, Tadeasi, Saimone sa Tie Zeloti* Saimone sa Tie Zeloti si somana visoroihe koasa puku tie pozana Zeloti pu hiva varipera nia sa qinavuna pa Roma., 19 meke Ziudasi Isikarioti, sapu qoraqora nia se Zisu.
Zisu meke Belozibabi
(Matiu 12:22-32; Luke 11:14-23, 12:10)
20 Totoso asa si kekere pule la pa Kepaniami se Zisu, meke nuquru si Asa koasa vetu sapu hoke koa ia Sa. Meke varigara pule mae sari kobi tinoni, ke loke Nana totoso pude henahena se Zisu meke sari Nana disaepeli. 21 Totoso avoso nia sa tinana meke sari na tasina, sapu gua asa si topue la si arini pude tuqea meke vagi taloa nia sina zama sari na tie, “Ele pekipeki sa tie sana!”
22 Kaiqa rina tie va tumatumae koasa Tinarae te Mosese, pu mae guadi pa Zerusalema si zama, “Koaia Belozibabi d si Asa. Sa baṉaradi rina tomate kaleadi na ponia ṉiniraṉira si Asa pude hipuru palae tomate,” gua si arini.* Mt 9:34, 10:25
23 Ke tioko vagi Zisu sari na tie va tumatumae koasa Tinarae te Mosese, meke va tumatumae ni Sa koari na parabolo d, meke zama, “Vegugua meke boka hipuru pania Setani se Setani? 24 Be paqaha pule nia telena si keke butubutu baṉara, si kote ta huarae sa butubutu asa. 25 Be varivari paqahi si keke puku tatamana, si kote ta huarae sa kinoa tatamana asa. 26 Ke be varipaqahi la pa hopeke pukuna sa butubutu te Setani, si lopu kaqu turu hola la si asa, ba kote ta huarae, meke beto mo si asa.
27 Loke tie si boka gasa nuquru la pa korapa vetu tanisa tie ṉiṉira* Sa ginuana sa tie ṉiṉira si e Setani., meke hikoi sari nana likakalae, be lopu pusi kenu pakia sa sa tie ṉiṉira; meke tiqe kote boka paleke vagi sa sari likakalae pa nana vetu.
28 Maqu tozi va hinokarani gamu, sapu kote boka taleosae mo sari doduru sinea meke pinaraparaṉa tadi na tie. 29 Ba asa sapu paraṉia sa Maqomaqo Hope, si namu lopu hite kaqu taleosae, sina ele evaṉia sa sa sinea sapu kaqu koa hola ninae rane ka rane.”* Lk 12:10 30 Zama gua asa se Zisu, sina kaiqa rina tie si zama guahe, “Koaia na tomate kaleana si Asa,” gua.
Sa Tinana Zisu meke sari na Tasina Zisu
(Matiu 12:46-50; Luke 8:19-21)
31 Meke totoso asa si kamo sa tinana meke sari na tasina koreo e Zisu pa vetu sapu koa ia Sa. Turu mo pa sada si arini, meke garunu nuquru la tie pude tioko mae ia se Zisu, gua. 32 Na kobi tie si habotu vari likohae nia se Zisu, meke zama la si arini koa Sa, “Tio, sa tinamu meke sari na tasimu si korapa hiva nigo pa sada,” gua si arini.
33 Meke olaṉa la i Zisu si arini, “Ari sei sari tinaqu meke tasiqu?” 34 Meke doṉo la si Asa koa ri na tie pu habotu vari likohae koa Sa, meke zama, “Doṉo mae! Hire sari tinaqu, meke sari tasiqu! 35 Asa mo sapu taveti sari hiniva te Tamasa, si na tasiqu koreo, na tasiqu vineki, meke na tinaqu,” gua si Asa.

*3:9 Mk 4:1; Lk 5:1-3

*3:17 Gina ta pozae tuna paka maṉauru sina na tie pude tuture zama va ṉiṉira.

*3:18 Saimone sa Tie Zeloti si somana visoroihe koasa puku tie pozana Zeloti pu hiva varipera nia sa qinavuna pa Roma.

*3:22 Mt 9:34, 10:25

*3:27 Sa ginuana sa tie ṉiṉira si e Setani.

*3:29 Lk 12:10