27
Pilatona Jesure I̱siye
(Mr 15.1; Lc 23.1-2; Jn 18.28-32)
Ñata to̱mesi maca Maijaꞌquë huëꞌe ñacaicohuaꞌi ëjaohuaꞌipi cuiꞌne judío pa̱i aiohuaꞌipi teꞌe cuasaye nehuë, Jesure huani je̱a ja̱ꞌñere cajë. Sëasiquëni sani Poncio Pilatona i̱ti yeja ëjaëna i̱sihuë.
Judas Ju̱ꞌiseꞌe
Judas Jesure yehuoquëpi ñaquëna, Jesupi huani je̱o cua̱ñojaꞌquë paꞌina, ñani ai oi pa̱ñete yoꞌoreꞌni cuasaquë oi treinta curi të̱ꞌña i̱te i̱siseꞌere cuiꞌnare coꞌyopi, Maijaꞌquë huëꞌe ñacaicohuaꞌi ëjaohuaꞌina. Coꞌyoquë capi, ja̱ohuaꞌire:
“Coꞌaye yëꞌë yoꞌohuë, ti doꞌi peoquëni huani je̱ojaꞌquëre i̱siquë.”
Ja̱je caquëna, i̱ohuaꞌipi sehuohuë, i̱te: “¿I̱quere yëquë oiyeꞌni, ja̱ yoꞌoseꞌe? Mëꞌëseꞌe yoꞌoquë cajë̱ꞌë.”
Ja̱ maca Judas, curiquë Maijaꞌquë huëꞌena je̱o ñato saoni sani que̱o deni ju̱jiꞌi.
Maijaꞌquë huëꞌe ñacaicohuaꞌi ëjaohuaꞌipi curiquë ñaꞌñe o̱eseꞌere tsiꞌsoni careña:
“Iye curiquë Maijaꞌquëre coa i̱sijë aya mahuëna ayaye peoji, tsie doꞌi sa̱iseꞌe me ayayeꞌni.”
Ja̱ jeteyoꞌje ja̱ohuaꞌi teꞌe cuiꞌne siꞌa yëꞌquë maca cuasajë ca deꞌhuahuë, “soto ne hue̱ꞌñana yejare hueroñuꞌu, ti̱ohuaꞌire ta̱jaꞌa yejare” cahuë. Ja̱je paꞌina, ja̱ yeja yureje̱ “Tsie Yeja” hueꞌeji. Ja̱je ti̱ꞌapi, tsoe aquë Maijaꞌquëre quëacaiquë Jeremias toyaquë paꞌiseꞌe ñeje cayepi: “Treinta curiquë të̱ꞌña i̱mahuë, i̱ doꞌire Israel pa̱i i̱siseꞌere. 10 Ja̱pi huerohuë, soto ne yejare, ëjaë yëꞌëre cua̱ñeseꞌeje̱ paꞌye.”
Jesús Pilato Ña Hue̱ꞌñare Paꞌiseꞌe
(Mr 15.2-5; Lc 23.3-5; Jn 18.33-38)
11 Jesús pa̱i ëjaë quëꞌrona sasiquë pajiꞌi. Paꞌina, i̱pi i̱te se̱jiꞌi:
“¿Mëꞌë aë, judío pa̱i ëjaërepa?”
Caquëna, Jesupi capi, i̱te:
“Ja̱je paꞌijë̱ꞌë. Mëꞌë caseꞌeje̱ paꞌi aꞌë.”
12 Maijaꞌquë huëꞌe ñacaicohuaꞌi ëjaohuaꞌipi cuiꞌne aiohuaꞌipi sa̱ñope coꞌaye catoje̱ Jesús ti aꞌri mañaje sehuomaꞌë pajiꞌi. 13 Pa̱quëna, ja̱ maca Pilatopi capi, i̱te:
“¿Asamaꞌquë mëꞌë, mëꞌëre sa̱ñope yoꞌojë caye?”
14 Ja̱je catoje̱ Jesús ti sehuomaꞌë pajiꞌi. Ja̱je paꞌina, ña jujani pa̱i ëjaëpi ai i̱seꞌere ñani ¿me nejaꞌquë aꞌni? cuasapi. Cuiꞌne huesëpi, yeque yoꞌoye peoquëna.
Jesure Huaiye Paꞌiji, Caye
(Mr 15.6-20; Lc 23.13-25; Jn 18.38–19.16)
15 Ja̱je paꞌiquëtaꞌare siꞌanë fiesta paꞌi maca pa̱i ëjaëpi cosicohuaꞌire eto saoquë yoꞌoye paquë pajiꞌi. Pa̱ipi ja̱ëni etoye paꞌiji cajëna, etoquë pajiꞌi. 16 Pajiꞌi, cosiquë Barrabás hueꞌequë siꞌaohuaꞌi i̱ coꞌaye yoꞌoye asaquë. 17 Ja̱rote jai pa̱i tsiꞌsisicohuaꞌi paꞌijëna, Pilatopi se̱jiꞌi, ja̱ohuaꞌire:
“¿Neni yëyeꞌni, deꞌoye paꞌija̱ꞌquëre jëjo saoye, Barrabás pa̱nitaꞌa Jesucristo?”
18 Deꞌhue asapi, pa̱ipi Jesuni ai yëjë yoꞌo doꞌire pë̱ijë coꞌaye yoꞌomaꞌquëni tse̱aseꞌe. Ja̱je paꞌina, Pilato ja̱je capi.
19 Ja̱ yëꞌtaꞌa Pilato pa̱i coꞌaye yoꞌoseꞌere asani ne deꞌhua hue̱ꞌñare ñuꞌina, i̱ pacopi jëjo dao, i̱o caseꞌere quëaja̱ꞌquëre ñeje caco:
“Ja̱ëre nuñerepa deꞌo pa̱ire cuiꞌna co̱ni yoꞌomaꞌë paꞌijë̱ꞌë. Coa ñajëꞌë. Ja̱ëte yoꞌo doꞌire huëo ca̱ni ñahuë, ai coꞌayerepa.”
20 Ja̱je paꞌiquëtaꞌare Maijaꞌquë huëꞌe ñacaicohuaꞌi ëjaohuaꞌipi cuiꞌne judío pa̱i aiohuaꞌipi pa̱ire cua̱ñehuë, Barrabásni etojë̱ꞌë cajë, cuiꞌne Jesuni huani je̱ojaꞌquëre cajë̱ꞌë, cahuë. 21 Pa̱i ëjaëpi ti̱jupë cuiꞌne se̱ni co̱quë capi:
“¿Cayahuaꞌi tse̱asicohuaꞌi paꞌicohuaꞌire jequëni yëyeꞌni, eto saoye?”
Caquëna, ja̱ohuaꞌipi cahuë:
“Barrabásni etoye yëyë.”
22 Cajëna, Pilatopi se̱jiꞌi, ja̱ohuaꞌire:
“¿Cuiꞌne me nejaꞌquë aꞌni, Jesure Cristo hueꞌequëre?”
Caquëna, siꞌaohuaꞌi sa̱ñope cahuë:
“¡Que̱jaꞌquë api!”
23 Ja̱ maca Pilato capi, ja̱ohuaꞌire:
“¿Ja̱je paꞌito i̱quere coꞌaye yoꞌo uꞌni?”
Caquëna, ti̱jupë cuiꞌne cui co̱huë:
“¡Que̱jaꞌquë api!”
24 Pilatopi i̱ coꞌaye yoꞌoseꞌe asa ti̱ꞌamaꞌëna, coa pa̱ipi jerepa jo̱sa yoꞌojë sa̱ñope ja̱seꞌe cajëna, ña jujani jë̱ña tsoasiꞌi caquë oco daja̱ꞌquëre jëjo saouna, daëna, tsoaquë capi:
“Yëꞌëpi iquë deꞌo pa̱ire huani je̱o ja̱ꞌñe cua̱ñemaꞌë paꞌiyë. Mësaruseꞌe yoꞌojë̱ꞌë.”
25 Ja̱je caquëna, siꞌa pa̱i sehuohuë:
“Yëquëna cuiꞌne yëquë mamajëna i̱te huani je̱o doꞌi to̱mejaquë.”
26 Ja̱ maca Pilatopi Barrabásni eto saopi, deꞌoye paꞌija̱ꞌquëre. Etoquë Jesuni siꞌseni ja̱ jeteyoꞌje que̱ni huani je̱ojaꞌquëre jëjo saopi.
27 Ja̱ jeteyoꞌje pa̱i ëjaë soldado pa̱ipi Jesure sahuë, jai huëꞌena. Siꞌa soldado pa̱i tsiꞌsisicohuaꞌirepa paëꞌë, Jesús paꞌi hue̱ꞌñana. 28 Ja̱ jeteyoꞌje i̱ juꞌi ca̱ dutani majaꞌi juꞌi ca̱re su̱ñacaëꞌë. 29 Cuiꞌne si̱opëna miu maro pu̱acaëꞌë. Cuiꞌne ëja te̱ꞌte jë̱tëna so̱quë tarapë i̱sihuë. Ja̱ maca i̱ ña hue̱ꞌñana doꞌre jaꞌruni cueꞌcuejë ñeje i̱te cahuë:
“¡Paꞌijë̱ꞌë, judío pa̱i ëjaërepa!” 30 Ja̱je cajë cuiꞌne copi tseꞌsejë cuiꞌne i̱te tarapëpi si̱opëna tëꞌcajë yoꞌohuë. 31 Ja̱je i̱te cueꞌcue tëjini majaꞌi juꞌi ca̱ dutani i̱ juꞌi ca̱re pare su̱ñacani ja̱ maca que̱jaꞌquëre sahuë.
I̱te Que̱seꞌe
(Mr 15.21-32; Lc 23.26-43; Jn 19.17-27)
32 Ja̱ropi etani saijë Cirene aquëre ti̱ꞌahuë, Simón hueꞌequëre. Ja̱ëni Jesure que̱jaꞌa sarahua sacaija̱ꞌquëre cua̱ñehuë.
33 Ja̱je yoꞌojë Gólgota hueꞌe hue̱ꞌñana ti̱ꞌahuë. Ja̱je cani cayë, pa̱i si̱opë tara. 34 Ja̱rona Jesure cuiyaꞌi oꞌsa co̱nona së̱jeñe co̱ni co̱ꞌmesicore o̱cuahuë. Ja̱je o̱cuajëna, Jesús i̱pi neñani u̱cuye coepi, i̱ote.
35 I̱te que̱si maca jeteyoꞌje soldado pa̱ipi Jesús juꞌi ca̱re ¿nepi i̱ote paja̱ꞌcohuaꞌi aꞌni? cajë yoꞌohuë, sa̱ꞌñe i̱ohuaꞌija̱ꞌa. Ja̱je yoꞌojëna, tsoe aquë Maijaꞌquëre quëacaiquë toyaseꞌe ñeje caye ti̱ꞌapi: “Yëꞌë juꞌi ca̱re pa̱i ñape huahuehuë, i̱ohuaꞌija̱ꞌa ¿nepi paja̱ꞌcohuaꞌi aꞌni?” cajë yoꞌohuë. 36 Ja̱je yoꞌo tëjini yecohuaꞌipi dani samaꞌcohuaꞌini cajë jaꞌruni ñahuë. 37 Cuiꞌne i̱ si̱opë sa̱ꞌnihuëna ja̱ doꞌire ju̱ꞌiji caco quëacore toyani sëohuë. Toyasico cato pajiꞌi, ñeje: IQUË API, JESÚS, JUDÍO PA̲I ËJAË.
38 Cuiꞌne caya coꞌamaña yahue i̱macohuaꞌire que̱sicohuaꞌi paëꞌë, i̱ ja̱ꞌre co̱ni, yequëni i̱ ëja te̱ꞌtena cuiꞌne yequëni i̱ ari te̱ꞌtena. 39 Cuiꞌne i̱ti macasaꞌa da saicohuaꞌipi cueꞌcuejë tea ju̱ꞌijë si̱opë api së̱ꞌcuijë saëꞌë, i̱te ñajë. 40 Cuiꞌne cahuë:
“Mëꞌë aꞌë, Maijaꞌquë huëꞌe peo hue̱ꞌña nejoni cuiꞌne toaso̱ muꞌseña paꞌi maca cuiꞌnaoni huëoja̱ꞌquë aꞌë, caquë paꞌisiquë. Ja̱je paꞌi sëte yure coꞌye huasojë̱ꞌë. Mëꞌëpi Maijaꞌquë mamaquë pani cruzupi caje nëcajë̱ꞌë.”
41 Ja̱je cuiꞌne Maijaꞌquë huëꞌe ñacaicohuaꞌi ëjaohuaꞌije̱ cuiꞌne cua̱ñeseꞌe yeꞌyacohuaꞌije̱, fariseohuaꞌije̱ cuiꞌne cueꞌcuehuë, i̱te. Ja̱je cueꞌcuejë sa̱ꞌñe i̱ohuaꞌija̱ꞌa cahuë:
42 “Yecohuaꞌitaꞌare huasopi. Ja̱je paꞌiquëtaꞌa i̱jaꞌa coꞌye huasoyere pa̱ji. Ja̱je paꞌina, i̱pi Israel pa̱i ëjaërepa pani yurepi cruzu dequëpi caje nëcaëna, sehuoye patiraꞌpi, maire. 43 Iquë cato Maijaꞌquëna i̱re papi cuasaquë quëcoquë pajiꞌi. Ja̱je paꞌisiquëre sëte yure Maijaꞌquëpi i̱te huasoja̱quë, i̱te oiquërepa pani. I̱taꞌa maire ‘yëꞌë cato Diusu mamaquëre paꞌë’ caquë paꞌisiquë api.”
44 Cuiꞌne coꞌamaña ñaohuaꞌije̱ i̱ ja̱ꞌre co̱ni que̱sicohuaꞌique tea ju̱ꞌijë sa̱ñope cahuë.
Jesús Ju̱ꞌiseꞌe
(Mr 15.33-41; Lc 23.44-49; Jn 19.28-30)
45 Ja̱ maca yuretaꞌa siꞌa yeja ñamije paꞌiorepa deꞌo nëjiꞌi, muꞌse jopore papi naꞌi maca tres paꞌi macaja̱ꞌa. 46 Cuiꞌne ja̱re ja̱ hora paꞌi maca Jesús ai tutu cuipi: “Eli, Eli, lama sabactani”. Ja̱ caye cato caji: Yëꞌë Diusu, Yëꞌë Diusu, ¿me nesiꞌquë yëꞌëre je̱oco huesouꞌni?
47 Yecohuaꞌi i̱ti maca paꞌicohuaꞌipi asani cahuë:
“Tsoe aquë Maijaꞌquëre quëacaiquë Elías paꞌisiquëni soiji.”
48 Ja̱re i̱ti macapi teꞌi huëꞌhuëpi, oco sa̱ësi pë quërëja̱siꞌi caquë. Quërëja̱ni dani oꞌsa cuiyaꞌi co̱nore sa̱ë tëjini so̱quë tarapëna hue̱ sëoni u̱cuja̱quë caquë jaꞌye maca sapi. 49 Ja̱je yoꞌoquëna, yecohuaꞌipi cahuë:
“Yoꞌomaꞌë. Ñañuꞌu, Elíaspi dani i̱te huasoquë paꞌito.”
50 Ti̱jupë Jesús tutu cuiꞌne cui co̱pi. Ja̱ maca ju̱ni huesëpi. 51 Ja̱re i̱ti macapi Maijaꞌquë huëꞌe ta̱ꞌtëpo tëhuosico cayaye ë̱mëjeꞌepi huëꞌehuëre pana yete sajiꞌi. Yejaje̱ ñuꞌcuequë cuiꞌne quë̱na yejañaje tsate sajiꞌi. 52 Cuiꞌne ju̱ꞌisicohuaꞌire ta̱seꞌeje̱ huiꞌye sapi. Cuiꞌne Maijaꞌquëre asani ju̱ꞌisicohuaꞌije̱ huëisicohuaꞌi paëꞌë. 53 Ta̱si daripë̱api huëisicohuaꞌi paëꞌë, Jesús huëisi jeteyoꞌje. Huëni deꞌo Jerusalén daripëna cacahuë. Cacajëna, jai pa̱i ñahuë, ja̱ohuaꞌire.
54 Ja̱ maca Capitán cuiꞌne i̱ ja̱ꞌre co̱ni Jesure ñacohuaꞌipi yeja ñuꞌcueye ñani cuiꞌne yeque jaiye yoꞌoyere ñajë ai caꞌrajë cahuë: “Nuñerepa iquë Maijaꞌquë mamaquërepa pajiꞌi.”
55 Ja̱rote jai pa̱i nomiohuaꞌije̱ paëꞌë, soꞌopi de ñajë, Jesure Galileapi co̱caijë tuisicohuaꞌi. 56 Ja̱ohuaꞌi ja̱ꞌre co̱ni paëꞌë, María Magdalena, María Jacobo cuiꞌne José pëca jaꞌco cuiꞌne Zebedeo mamajë pëca jaꞌco co̱ni paëꞌë.
Jesure Ta̱seꞌe
(Mr 15.42-47; Lc 23.50-56; Jn 19.38-42)
57 Ñami deꞌo huëo maca jaiye coꞌamaña paquë José hueꞌequë Arimatea daripë aquëpi dajiꞌi. Ja̱ë cato Jesure tuiquë deꞌosiquë pajiꞌi. 58 Ja̱je paꞌipi ja̱ëpi Pilato quëꞌrona sani Jesús ca̱përe se̱jiꞌi. Se̱ina, ja̱ maca Pilatopi cua̱ñepi, i̱sijë̱ꞌë caquë i̱ti ñacaicohuaꞌire. 59 Josépi i̱ ca̱pë siꞌsi peo ca̱pi peo hue̱ꞌña deapi. 60 Yoꞌoni huajëcore pana i̱ tse̱cona o̱api, quë̱na yeja perepëna coje nesicona. I̱te ta̱ni jai quë̱na pëpi daripë se si̱oni sajiꞌi. 61 Cuiꞌne ja̱rote paëꞌë, María Magdalena, cuiꞌne yequë María co̱ni, daripë ti̱ñare pare jaꞌrusicohuaꞌipi.
Jesús Ta̱sito Ñacaicohuaꞌi
62 Se ñatasi muꞌse cato huajë muꞌse deꞌhua tëjisi maca pajiꞌi. Paꞌina, Maijaꞌquë huëꞌe ñacaicohuaꞌi ëjaohuaꞌipi cuiꞌne fariseohuaꞌi co̱ni Pilato quëꞌrona saëꞌë. 63 Ti̱ꞌani cahuë: “Ëjaë, yëquë ja̱ë cosou ja̱ yëꞌtaꞌa huajëquë paꞌinë ñeje caquë paꞌiseꞌere cuasayë, ‘Toaso̱ muꞌseña paꞌi maca ju̱ꞌisiquëpi cuiꞌnaëpi huëija̱ꞌquë aꞌë caseꞌere.’ 64 Ja̱je paꞌina, jëjo saojë̱ꞌë, ta̱si daripë ñajaꞌcohuaꞌire toaso̱ muꞌseña paꞌi macaja̱ꞌa, i̱ yeꞌyaquë paꞌisicohuaꞌipi dani i̱ ca̱pë ñani sani, ja̱ maca pa̱ire ‘Tsoe huëjiꞌi, ju̱ni huesësiquë paꞌisiquëpi’ camaꞌcohuaꞌini. Ja̱je yoꞌoseꞌe cato ai jerepa duꞌru cososeꞌe jerepa coa cososeꞌe paꞌimaꞌconi tëjiyerepa cosoyepi.”
65 Cajëna, Pilatopi capi, ja̱ohuaꞌire:
“Ja̱ohuaꞌi paꞌiyë, i̱ti ñacohuaꞌi soldado pa̱i. Ja̱je paꞌito sani deꞌoyerepa ñajëꞌë.”
66 Ja̱je caëna, sani ta̱si daripëre deꞌoyerepa deꞌhuani i̱ti coje si̱o quë̱na pë ë̱mëjeꞌena toyani sëohuë. Sëoni i̱ti macana soldado pa̱ire ñajaꞌcohuaꞌire je̱oni saëꞌë.