12
Parisi nikau xoreixorei kapiaure sosopa epixakuai
(Mt 10.26-27)
Xokuxokupa xuiapuni kutue kou kunununeri wese xiri xokoperineri, nikoniko xororuwata xeteneai. Kakeri Yesusue nukou tataiwopi xite kuna ipaki tinikina, “Tini Parisi nikau pususure sosopa epixakuai. Ninipo xoreixorei kapiaure kunaune. Xokupa sapi xotoi purotaia yarani akipa xepina. Xokupa kuna ximiaropu paiya apue sipawopineri. Pa xati xokupa kuna ukumu xosa kunaukiriaia, xuiapue asau iyesepineri. Xokupa kuna usiasinuku atareira kunaukiriaia, ata xouro tumuneria xuiapu uteiyerinikepineri,” niketai.
Apu nu Xoiteure kireni ximikepina
(Mt 10.28-31)
Yesusue pani ipaki kunauna, “Emeimana, ye mua kuna katikine. Tini apue muputiki kireni ouweirounerire ximikaku, sewaia nini pani amu amakepuworixe. Tini yuni kutu rau ximikuwakuwaire ye ati katikepurexine. Tini Xoiteure kireni ximika. Xoiteue apu ouwati xumuratia, nu sipesi tatau tepi sokisoki xepiro pa apu otuwopina sokisoki tuku. Ye suwauni kutu katikine, tini Xoiteureni kutu ximika.
“Tini sipa, apue 5-teu ni misiarara xe waxi axiri misiara kirenie isayaxirouneri. Pa ni teure Xoiteue kire araxi xakusirouwatixe. Pa xeika, Xoiteue tinipo xokupa taputiki uri ninaieina, tini ati sipaitikietai. Pa xati tini kaki xanari ximikaku. Tinie xokupa ni misiarara emeserinikinuku,” niketai.
Sini Yesusu taikiriaire kunawopu mayaxepuxe
(Mt 10.32-33 xeika Mt 12.32 xeika Mt 10.19-20)
Yesusue pani ipaki kunauna, “Ye tini katikine, apue xuiapu kanikina ye Yesusu xeika purine xatia, Apupo Nonoe rania Xoiteupo xenikorokoro ipaki kanikinapa mua apua nu ikouni xepina. Pana apue xuiapu kanikina ye Yesusupo apu teu xeika puri xana xuwe xinapa, ‘Ye rania Xoiteupo xenikorokoro kanikineia nu yeu xuwe xepine.’
10 “Apue Apupo Nono niniauna paiya Xoiteue pa xunu weteruwopina. Pana apue Xoiteupo Supo Youya niniaunapa, Xoiteue pa xunu weteruwopuwatixe.
11 “Tini sotikineri Yuta nikau kununu ata yau, tumu ekinikiro xeika weniniki tuku apimi ekinikiro xeika xoworia, tini kaki xanari ximikeri nanunari, ‘Sini amu paxi kuna xapa kanikepinukuna xaku.’ Xuwe. 12 Pa yauseni kutu Xoiteupo Supo Youyae nini kanikakuai kuna ataritikepina,” niketai.
Xe tuku apue topi kapia kaketaipo xonu kuna
13 Kire apue ere xuiapu xopurei Yesusu ipaki kauna, “Xesepei, yeu xauwa xumotaina, nei yeu awai kawau emisie wetetai xuru, uteina kireira ye siepina,” wotai. 14 Kakatia Yesusue kotouna, “Pa ama? Yue ye tini uteitiepineure tumuyeretai xati tinipo xuru uteiyeritiepinena?” niketai. 15 Kakerina xuiapu ipaki kanikina, “Tini ati sosopa epixakuai. Tini xuruxana xuru tepure xotikiewaku. Ne xuruxana xuru tuku sorena, neu ekinioma paiya pa xururopu tewai xana xuwe,” niketai.
16 Yesusue kire xonu kuna ipaki utei kanikina, “Kire apu karainakupo saina xosa xoye xokupa eri purina. 17 Pa apue ipaki nanuna, ‘Ye amu amakepinena? Yeu xokupa xoye kununuwopine ata itou xuwe.’ 18 Kakeri kunauna, ‘Ye ipakepinerau. Yeu xoye ata kurukereunei, kokakokai ata xuxuwopine. Kakerineia yeu xokupa wit xeika xokupa asinaku xuru xeika pa ata yau soxepine. 19 Kakerineia ikoure ipaki kunauneia, Xawaxura, ye karainakuni kutu xine. Ye xokupa xitosani puropine xuru xokupa asinaku asinaku tuku. Paina ye arikinei puropine. Ye xokupa yause kokai xoye xoyexoyeu ninei xisa ninei nimariri puropine,’ xetai. 20 Kakati Xoiteue ipaki kauna, ‘Ne xiri topini kutu. Ximine ukumanini neu xenini tieitia xumowai. Mua xokupa xuru nei kununuwau purotaia, yue tepinana?’ ” wotai. 21 Kakeri Yesusue kunauna, “Apimie xokupa sapie ekinikie nepi kapia xonikiro koxati xokupa sapi nikoni tepenikurouneria, ninie pa sapi Xoiteu nuko tuneri nupo xuiapu tinikirouwori xana xuwe,” niketai.
Eiyo xi xokupa nanunanu tepi kapia
(Mt 6.25-34)
22 Yesusue nupo tataiwopi kanikina, “Ye katikine, takipo puropire xokupa nanunanu ti, kunaunari, ‘Sini amu nepuna?’ xaku. Takipo muputikire xokupa nanunanu ti kunaunari, ‘Sini amu mari takepuna?’ xaku. 23 Ekisikioma puropia xoyepu kireni xuwe. Mupusikia nu nekei emeseruna. 24 Tini ni xalokure nanuwa. Nini uyaxineri xoye kununurouworixe. Nini xuru soxepineri xitamu atare ata paiya xuwe. Nini Xoiteue xoye tinikirouna. Tini xuiapue nini xiri emeserinikinuku. 25 Kire apu tini xopuropue asinaku puropina imeure xokupa nanunanu tinapa, pa xokupa nanunanu tepi paiye ekeoma puropi pani xayakaxayaka xuwau yausereruwopinare? Xuweni kutu. 26 Tini panumu sapi misiara kakepu itou xuwe xinaria, tini ama kireu sapire xokupa nanunanu tinukuna?
27 “Tini ati kakai xekenika, nini amaki perewoteneaina. Nini irereirouworixe. Nini mari kenaurouworixe. Pana ye katikine, ekime kokemu Solomonie nupo nekei asinaku asinaku erirouna, pana mua kakaipo asinaku nekei paiye Solomonipo nekei xiri emeseruna. 28 Ximine mua urei purixanaunana iyatini kutu apue kakatineria xepiro purerewopineri. Panumu aipu urei paiya, Xoiteue nekeiyerinikirouna. Pa xati tini xuiapu xotikisu misiara tukua, ati sipawakuai, tini rania Xoiteue nekei tikepina. 29 Pa xati tini kaki xanari amu xoye ninuku ene nepinukunaxi xokupa nanunanu tinari eiyo xaku. 30 Ouropu xokupa xuiapue panumu sapi tepure xirekineri eiyo xirouneri. Pana Xoiteu tinipo emitikia tini pa xokupa sapi takuai, nu sipauwetai. 31 Paxati tini sokisoki xotikisunari Xoiteu wetari tinipo kokemu puropinaure sokisoki nanunanuwa. Kakaria pa sapi teu rania tikepina,” niketai.
Asinaku xuru kununuwopi kapia
(Mt 6.19-21)
32 Yesusue pani ipaki kanikina, “Tini sipsipu misiara teu, tini kaki xanari ximikaku. Xoiteu tinipo emitikie itou kunawoyai, nu tinipo kokemu purina paiya, Xoiteue yakunikirouna xuiapu xopuro purakuai xeyai. 33 Tini apu weinikitari ninie tinipo xokupa sapi isayaworia, apu xousua tuku puroteneai pa xe tinika. Tini xe xopuxopu xoxixepuxuweurouna tinaria, mena xouro asinaku asinaku xuru kununuwopi saina ta. Mena xouro paiya xuru ximiakirouwatixe, petuae tirouworixe, xapusikaikaie xoxixoxirouwatixe. 34 Pa wese tinipo asinaku xuru purotai xosauni, tinipo xotikie xotikieukiriai rania puropina,” niketai.
Asinaku saina apue irei purirouneri
(Mt 24.42-44)
35 Yesusue pani ipaki kunauna, “Tini mari kuwori kikai takitauwori, naku oi tinari irei pura. 36 Apu teue ninipo kokai apue xui kopeu saineri xoye neteneai wese weti xiyeri kopure xati yakurouneri sie pura. Nu mana isima korukoru xatia, sapauni isima taiyepineri. 37 Kokai apue kou nupo saina apu xekenikati xinepu xuweuworia, pa saina apu teu nini nimaririwopineri. Ye suwau katikine, kokai nukoe mari kuwori kikai takerina paiya kanikati sakamaro kiseniki sese misepineri. Kakeria nukoini mana xoye tinikepina. 38 Kokai apue xinepi nikini kuture kakarau akeri yexepina xosa kou saina apu xekenikati xinepi xuweworia, pa saina apu teu nini nimaririwopineri.
39 “Tini mua kapia nanuwa. Ata xatakue petua mopina yause nu sipauna paiya pa petua wetati nupo ata kereuwei manepuwatixe. 40 Tini rania ireiwa. Kire yause Apupo Nono nu kopu wati xana xuwe xikiriai yause xosa kopina,” niketai.
Asinaku saina apuno xoxi saina apuno niau xonu kuna
(Mt 24.45-51)
41 Pitae Yesusu ipaki kotouna, “Kokaipa, sini kireni mua xonu kuna sikinere e xokupa apu xeikani?” wotai. 42 Kakati Kokaipae ipaki kunauna, “Amu apu yayaku asinaku nanunanu tukue, nupo saina ati tirounana? Nukou saina apu teu yakunikepinaure kokai apu nukoe panumu apu yayaku tumunikerirouna, pa xeika kokai apue iyaretai yause xosa xoye tinikepinerire. 43 Panumu saina apue nukou saina tipurati, nukou kokai apue xiyeri kou xekopina yause xosa nu xiri nimaririwopina. 44 Ye suwauni kutu katikine, kokai apue nukou xokupa sapi yakuwopinaure mua saina apu tumuworepina. 45 Pana pa saina apue xourei nanuna, ‘Yeu kokai apu sapauni kopuwatixerina,’ kireu saina xuiapu ounikina, xoye nina xisa nina xoxi kapia tipuropinapa, 46 kire yause nu kokai apu sipa xuweuna ireiwopu xuweu puratia nu kopina. Kakatia kokai apue pa saina apu xiri xoxixoxiworinapa, seki erirouneri apimi xeika iyaratia puropina.
47 “Saina apua kokaipa apupo nanunanu sipauwetai sorena, nupo nanunanu taina xuru ireyepu xuweuwotaia, kokai apue sokisoki ouwopina. 48 Pana saina apu nu kokaipapu nanunanu sipa xuweuni seki erina paiya xekepu ouwopu watixe. Apue xokupa xuru teteneaia, xokupa xuru xiyeri xapa tinikepineri. Xuiapue kire apu xuporo xokupa xuru iyarineri kaworia, nue xokupa xuruni kutu xiyeri xapa tinikepina,” niketai.
Yesusue xuiapu uteinikina xetaxetau nikepure kotai
(Mt 10.34-36)
49 Yesusue pani ipaki kunauna, “Ye ouro xepi otuti sapauni uwopinaureni kutu koutiai. 50 Ye kire xonuxonu ene isepi tepine. Ye tepu xuweune xoikemu xuereni kutuxinana, maneia ye tepineni kutu. 51 Tini nanunari ye mua ouro xokupa xoma xuweiyepure koutiai xaku. Xuwe. Ye katikine, ye xuiapu uteiniki xetaxetau nikepure koutiai. 52 Mua sieni sewai rania, autapa xuiapu teu kireni atoro purineria, uteineri aimore tutu xepineri. Xeimorei aimore xiwai nikeria, aimorei xeimore xiwai nikepineri. 53 Uteineria omoe nirau xiwaiwatia, niraue omo xiwaiwopina. Anae moke xiwaiwatia, mokei ana xiwaiwopina. Kire apupo anae pa apupo xui xiwaiwatia, xuie xamupo ana xiwai wopina,” niketai.
Kapia xotapa akipa xetaia apu nini sipa xuwe
(Mt 16.2-3)
54 Yesusue xokupa xuiapu ipaki kanikina, “Tini asau munarouna sanawa xosa iyouwe tawatia, sapauni kunaunuku, ‘Ene mopurexina,’ xirounuku. Kakaria suwauni kutu, ene marouna. 55 Pani tini sanawa nikisikiro, saut xeteneaipo sokisoki xupeu koati, xekeri kunaunuku, ‘Xiri mopina,’ xirounuku. Kakaria suwauni kutu, xiri marouna. 56 Tini apu xoreixoreitua, tini mena xouropu sapi xeika ouropu sapi xeika xoiya mua putawori ati uteirounuku. Pana ama mua yause akipa xetaipo kapia sipawopu xuweunukuna?” niketai.
Apu kuna xosa iyainerepure xetai xeika kuna kutuwo
(Mt 5.25-26)
57 Yesusue pani ipaki kunauna, “Tini amakati takieni asinaku kapiaure ati nanunuku uteiwopuxuweurounukuna? 58 Apu kuna xosa iyainerepure xetai xeika kuna xosa xounauwa, imero purinaxarini kuna kuturaxakuai. Amure, kuna xekeritiepina apu xosa soni xouxana, nue xokai xupunikiro iyainerati xokaie kakauya atoro iyainerexete. 59 Ye suwauni kutu kanine, ne kakauya atoro purinauni, xokupa xe arara xiri isayaxe xeteneai tinikewai,” niketai.