11
Nan Yisas pir tere a i si wanaminga i memini pangwo ha
Ena God nin wang Yisas kina ol wai ol na te i nangwo pamia dire nan yol e pir tominga i, memini pir po sin mo? Sikinanga na di tibi ol ni teralia piro. God tal ta ol na teralua dungwo ha i omaga i tibi ol na tenangwo hankiminba, emgi u tibi unamia di pire nomani susu sikiminia, kwi hane hane moli uminua. Uminga i tal omena haminga tali unangwo pire kwi molkiminia, omena hankiminga tali unangwo hanaminga ipire, kwi mominua. Ari homa malungwo hobi God nin tal wai ol na tere aki di na tenangwo pamia dire pir tomia, pir tongwo hobi digan momba, pir tongwo i God hanere tal dime dire ol wama di hamua.
Ena hamen haya God hamen ganba ol engwo i tal tau omena haminga tal hobi ire ta ol ekimia, yamoni grang pera dungure u tibi umua. Ungure omaga hamen ganba dungwo haminua. Haminba, maing pir po sikiminia, homa God nin grang pera dungure u tibi uma di piminua.
Ebel ire, Inok ire, Noa ire dire, God pir tere ol wangwo ha
Ena kwiang moya Adam wang sutani kul engure wang homini Ken momia, wang emgi Ebel momua. Ena yal Ebel iwe, God tani aki di na tomia di pire, tal ta God tomua. Tongure abimbi Ken God tani aki di na tomia di pirekire tal ta gogo God tomua. Tomba, Ken tongwo i God pir tekungwo i hanere God wai hankimia, te Ebel tongwo i God pir tongwo i wai hanere, Ebel digan momba, God tal dime dire ol wama di hamua. Hangure Ebel haya gomua. Gomba, God pir tere tal ol wangwo i hon mongwo yal hang dangwo meri daminua. Jen 4:3-10
Te Adam gang ta yal Inok iwe, God tani aki di na tenangwo pamia dire pir tomia, yal i hon mongwo haung God wai hanere aki di hamen bani ongure golkimua. Gonangwo arihobi yone harala dire wa dumba, hankimua. Inok hon mongwo haung God wai hama dire yal ta buku bol emua. Jen 5:4
Ena yal ta mole God momio, te God ha dungwo ha weni kara dimio, aki di na teralua dungwo i, ere para aki di tenangwo pamia dire pir tekungwo hobi God wai hankimua. Hankungwo ipire yal ta God kina ha di yuwo ya ol pire pire molala di pungwo yal i, God momio, na wa duralga God na wai hanere hamen tobo wai na tenangwo pamia di pinangwo, God ha di tenangure pinangwo pamua. Ena hamen haya yal Noa momia. Mongwo gin i God awa ha dire tal ta ganba bani ol teralua di tongwo ha i Noa hankimba, nomani su su sikire ha wo kara dimia di pimua. Pire nin gamahobi aki di terala dire sipi bai emua. Engure nir sire nimin bir sire nir mo mibi omua. Ongure arihobi hanere Noa ongwo wai pamia nan ol waminga nigi domua di pungure, nir si gol wai simua. Simba, Noa gamahobi kina golkimia, yal Noa God tal ta olalua dungwo i ha pangwo dimia di pir tomia God wai hanere, Noa ganba ari momba, tal dime dire ol wanangure na wana moma di hamua. Jen 6:13-22
Ebraham God pir tere ol wangwo ha
(Jen 12:1-5; 18:11-14)
Ena hamen haya God yal Ebraham yu ditomia, “Ooni malgi aidole na ganba hon ni teralga bani pirere mol pai onanua.” Dungwo ha i Ebraham hasu dima di pirikimia ha weni kara dimia di pire nangwo bani pir po sikimba, God grang ha wine ole pi ganba han dungwo bani momua. Molere God ganba i ni teralua dungwo i, ha wo kara dimua di pimua. Pirere wiyol ta ganba bani pire ganba hong kina ereho momua. Momba ganba ta ya nekimua. Nekire wang Aisak yaung Yekop kina gal oo obil ke pare momua. Moli pire ganba ta ya nekimba, God ni teralua dungwo i, ha pangwo dimia di pire, a i si ware kwi han momua. 10 Moli pire yal Ebraham ganba ya nekia dire nomani si gogo dalkimia, God hamen bani oo malgi bir ta ke na tenangure moli nalga nalua di pire kwi han momua. 11 Molere eumbi Sera kina bi dimani emia gir kul nenangwo paikimba, Sera God ol na tenangure gir kulalga pamia di pir tongwo i, God hanere nomani tongure gir kumua. God gir kunanua dire aleng kere e tongwo i u nima namua di pir tere momia, gir i kul emua. 12 Engwo ipire Isrel arihobi kwiang moya taniga molere bi dimani emba, wang kul nomia gang miki weni malere kulmoma ya, te maker miki weni dungwo meri momia, ari ta kere kun olekimua. Jen 22:7
13 Ena ari tau hang dalga hobi God tal ta ol ni teralua dire aleng kere e tongwo tali hankire gomua. Gomba, hon mongwo haung God tenangwo tali omeling hankimia, nin mongwo bani u engure haya pimua. Pire arihobi yu ditomia, “Na ganba baniya mol pai ominga i, ari yolo pire mongwo tali mominia, ari ol dungwo mole bangi bangi pare pare wangwo meri waminua. Ware ganba baniya haung obilga molere, oona mana hon ta hamen bani i tibi ol na tenangwo ipire kwi han mominua.” 14 Dungwo yalhobi nin oong maning weni kara hamen bani dimia irala dire wa du momua. 15 Ena Ebraham irang ganba ya nongwo i, Ebraham gang hobi irala di pinangwo, siina di memini nangwo pamba, irala di pirikimua. 16 Pirikungwo iwe, ai wai weni ta hamen bani irala di pungwo i wai pire miling pangure momua. Mongure God oo ai wai akun ole ni teralua dungwo ipire yalhobi God nan hobana momua dungwo i God gai gol tekire na wana auna weni moma dimua.
17-18 Ena homa God ni wani Aisak aibina maulung sinangure galni miki weni male siru dinamua dire aleng kere e tongwo ha i Ebraham pir tomia, God hanere pir tongwo i, nimni monam mo, molkinam mo, suang i harala dire nin wang Aisak algi ya bole na to ditomua. Ditongwo ha i Ebraham wana siralga galna miki malekinama dire nomani su su sikimia, nin wang Aisak han hol i pire sire algi ya bolala dire omua. Jen 22:1-14
19 Pire yu nomani si pimia, Wana i siralga tamamia, gonamba, God nin uling yunangure wana airangwo haung galna miki weni malama di pimua. Pungwo i pire na wana si golala di oliba, God mana dungure han olega ari gole hon airungwo meri moma di hamua.
Aisak ire, Yekop ire, Yosep ire dire, God pir tere ol wangwo ha
(Jen 27:27-29, 39-40; Jen 48:15-16; Jen 50:24-25)
20 Ena yal Aisak molere, God wana suri ol wai ol tenangwo pamia di pire, wang su Yekop Iso kina emgi God tal ta ni tenamua dire awa ditomua. Ditere God ha pangwo kara dimia onangwo pamua di pire, nomani susu sikimua. 21 Ena yal Yekop yaldimani mole golala di omia, God tal ol na teralua dire aleng kere engwo i, u nima nama dire Yekop nomani susu sikire, yol e pir tomua. Tere Yosep wang su God ol wai ol ni tenamua di tere, goliba are ikwi bole God maa e tomua. 22 Ena yal Yosep God ganba wai galna hobi tenangwo pamia di pir tere moli pire golala di olere, awa ha yu ditomia, “Isrel arihobi Isip ganba i aidole God ganba hon tenangwo bani nanua. Nanga na gauna yone er ba hau ire pi ganba hon ni tenangwo bani man wu eyo,” ditomua.
Moses God pir tere ol wangwo ha
(Eks 2, Eks 12)
23 Ena Moses irang aang suri kul erere gir i wai moma di hamua. Hangure singaba Pero Isrel gir hobi si gol wai sinamua dungwo i, kul pirekire God kene ol na tenangwo pamia di pire gir i haba sui tai dire i kul si wamua. 24 Wangure Moses gir migi mongure Isip singaba Pero aung i pi kulere “na wana momua” dire kene oli wamba, Moses bir dale ari mole, God Isrel arihobi ganba hon tenangure Isip ganba aidole nangwo ha i, a i si ware Isip singaba aung wana monama di pungwo i Moses molkiralua di tomua. 25 Ditere, Pero aung namine mongwo meri momia, wang molalga tal wai weni ol na tenamba, tenangwo tali haung obilga ire milna panangwo golalia, hamen bani ta holalga pamia di pire aidolimia. Aidolere na gamna Isrel ari God kul engwo hobi singaba Pero tal oun dongwo ol tongure gul bir ire ire momia, mongwo bani na para pire iralua di pimia. 26 Pirere homa Pero aung namine momia emgi Isip singaba bir molere talhan miki weni a nerala di pimba, hamen bani God tal wai ol na tenangwo iralga pamia di pire Isip talhan i aidolimua. Aidolere Kraist emgi u tibi pire Isrel arihobi aki di tenangwo pamia di pire gul para irala dire omua. 27 Pirere God aki di na tenangwo pamia di pire Isip singaba i, yong ki ere na sinama dire kul pire tekimua. Tekirere Isip ganba aidole ere banta omua. Pire God gumang hankimba, nin u engure God aleng kere engwo ha i, nima namia di pire, a i si ware, pir tere, nimni mole momua. 28 Molere God Isip wang homini sinamba, na Isrel wana homini hobi sikinama dire hau algi oo hoiri bani ya bomua. Bongure wang homini si gonangwo ensel i God bai nu si olimia ure hona hoiri bani wa dure algi bangwo i Isrel oo dimia dire aidolimia. Aidolungwo i God wai pir tere me erin tan tani Isrel arihobi erin monama dire haung bai tere Pasoba hang emua.
Isrel ari miki weni God pir tongwo ha
29 Ena Isrel arihobi God aki di na tere ganba hon na tenangwo pamia dire, Isip ganba aidole ere pire nir digan hang Nol kwalin pera dimba, Moses Isrel arihobi aule ire mala ungure nir i sala di u holo holo omia, maker bani ere hoibi omua. Ongure Isip arihobi doling bol i mala pire iri si hoibi nala di omba, u sina weni ongure nir u terewa sire si gol wai simua. Eks 14:21-31
30 Ena Isrel arihobi God Yeriko malgi na tenangwo pamia di pire God grang ha wine ole hulu u sungwo bina i hamen haung ana hol pai muru hol pai sutani wabo dire wamua. Wangure hulu u sungwo i nin si gui dire yamua. Jos 6:12-21
31 Yamba, pasendia al digan ta Rehab, God aki di na tenangure golkiralga pamua di pimia. Ena Isrel yal sutani kul si pire Yeriko malgi harala dire ongure Yeriko yalhobi Isrel yal su umua dire sirala dire wa dumua. Dumba, al Rehab yasuri aule ire nin oo kepangwo ala pire kul si emua. Engure arihobi wa dungwo hankimia. Hankungure Isrel arihobi ure Yeriko malgi ari si gomba, al Rehab han uning si olungure ya momua. Jos 2:1-21; 6:21-25
32 Ena ari tau God ol wai ol na tenangwo pamia di pungwo hobi hang bol eiwa. Eiya tau ere hon bol eralo? Eralga ha miki weni bol eralga pangwo ipire pisoliwa. Yal Gidion ire, Berek ire, Samson ire, Yepta ire, Debit ire, Samyuel ire, God hana togu yalhobi ire dire, molere, God ol wai ol na tenangwo pamia di pire momua. 33 Mongwo hobi God pir tongwo ipire kiang hobi kura bole isusu ol tomio, te ganba banta banta kene ol tere ha hol ol tere ebir si wai ol tomio, God tal ol ni teralua dire aleng kere engwo ha i pimio, te ari tau yalhobi pia si awi nona pangwo hang Laion mongwo bani olimba, God grang a kubu sungure, ta si nekimua. 34 Te ari tau endo bir gale God pir tongwo yal tau pia si ala olimba, endo si goberungure dekimio, ari tau di kula bonama dire simba, bolkimio, te nimni molkire megine momba, God nomani tongure yalhobi nimni momio, te tau kiang hobi kina kura bolere yalhobi sire isusu ol tongure te omua. 35 Ena al hobi wang tau gomba, God si hon e tongure airangwo pamia di pungwo ipire airungure al hobi hon hamua. Te ari tau yalhobi han holere, ni God pir tenga i aidolanga ere mena nanua dire sire gale ol gogo dal tomba, yalhobi God aidolalga hamen bani mol pai hon ikiralga pamia dire, a i si ware gul bir imua. 36 Te yal tau God pir tongwo i arihobi nigi de pir tere gaung ha sire guma iger bole wa gol tere, kuba sirere, aleng holo holo i han sen ire hol erere, halabusi payo di tomua. 37 Te arihobi yal tau hulu kuba simio, te di so ire sina bire keulu simio, te tau di baina sire si gomua. Te yaltau God pir tongwo hobi gal wo a nekire hau gang kula sire kirau pimua. Pirere nir homena wa dure talhan a nekimia, arihobi sire gale ol gogo weni dal tongure gul bir weni imua. 38 Ire mongwo hobi, arihobi nigi de pir tere na oona mana pisole banta po ditomia. Ditongure oo ai ta dikimia, dimingul ware, ganba po engwo bani ware, hulu grang pare, man grang pare pare moli omua. 39 Moli ongwo hobi God hanere singaba moma di hamba, arihobi i kultaing pare ol tomua. Tomba, yalhobi mo hora kulere ganba arihobi a ime ol tomua. Tongwo han diga hobi God tani aki di na tenangwo pamia di pungwo i, God hanere wai pir tomua. Tomba, yalhobi God talta ni teralua dire aleng kere e tongwo tali olo tongure ikimua. 40 Ikire kwi moli ongwo tamangure gomua. Gongure nan emgi moli ominga hobi God ol wai ol na tongure u wai omina di haminua. Hamingere God yu nomani si pimia, Ari homa malungwo hobi omaga malungwo hobi kina u wai namua dire, aleng kere e tega i ereho u wai nama di pimua.