15
Odgovor blag utišava gnjev, a rijeè prijeka podiže srdnju. Jezik mudrijeh ljudi ukrašava znanje, a usta bezumnijeh prosipaju bezumlje. Oèi su Gospodnje na svakom mjestu gledajuæi zle i dobre. Zdrav je jezik drvo životno, a opaèina s njega kršenje od vjetra. Lud se ruga nastavom oca svojega; a ko prima ukor, biva pametan. U kuæi pravednikovoj ima mnogo blaga; a u dohotku je bezbožnikovu rasap. Usne mudrijeh ljudi siju znanje, a srce bezumnièko ne èini tako. Žrtva je bezbožnièka gad Gospodu, a molitva pravednijeh ugodna mu je. Gad je Gospodu put bezbožnikov; a ko ide za pravdom, njega ljubi. 10 Karanje je zlo onome ko ostavlja put; koji mrzi na ukor, umrijeæe. 11 Pakao je i pogibao pred Gospodom, akamoli srca sinova èovjeèijih. 12 Potsmjevaè ne ljubi onoga ko ga kori, niti ide k mudrima. 13 Veselo srce veseli lice, a žalost u srcu obara duh. 14 Srce razumno traži znanje, a usta bezumnijeh ljudi naslaðuju se bezumljem. 15 Svi su dani nevoljnikovi zli; a ko je vesela srca, na gozbi je jednako. 16 Bolje je malo sa strahom Gospodnjim nego veliko blago s nemirom. 17 Bolje je jelo od zelja gdje je ljubav nego od vola ugojena gdje je mržnja. 18 Èovjek gnjevljiv zameæe raspru; a ko je spor na gnjev, utišava svaðu. 19 Put je lijenoga kao ograda od trnja, a staza je pravednijeh nasuta. 20 Mudar je sin radost ocu, a èovjek bezuman prezire mater svoju. 21 Bezumlje je radost bezumniku, a razuman èovjek hodi pravo. 22 Namjere se rasipaju kad nema savjeta, a tvrdo stoje gdje je mnogo savjetnika. 23 Raduje se èovjek odgovorom usta svojih, i rijeè u vrijeme kako je dobra! 24 Put k životu ide gore razumnome da se saèuva od pakla ozdo. 25 Gospod raskopava kuæu ponositima, a meðu udovici utvrðuje. 26 Mrske su Gospodu misli zle, a besjede èistijeh mile su. 27 Lakomac zatire svoju kuæu, a ko mrzi na poklone živ æe biti. 28 Srce pravednikovo premišlja šta æe govoriti, a usta bezbožnièka rigaju zlo. 29 Daleko je Gospod od bezbožnijeh, a molitvu pravednijeh èuje. 30 Vid oèinji veseli srce, dobar glas goji kosti. 31 Uho koje sluša karanje životno nastavaæe meðu mudrima. 32 Ko odbacuje nastavu, ne mari za dušu svoju; a ko sluša karanje, biva razuman. 33 Strah je Gospodnji nastava k mudrosti, i prije slave ide smjernost.