32
Senaheriv napada Jerusalim
Nakon ovih događaja i pokazane vernosti, došao je asirski car Senaheriv i ušao u Judu. Utaborio se oko utvrđenih gradova sa namerom da ih osvoji za sebe. A kada je Jezekija video da je Senaheriv došao i da se okrenuo da napadne Jerusalim, posavetovao se sa svojim zapovednicima i hrabrim ratnicima da zapuše vodu sa izvora koji su bili izvan grada, i oni su mu pomogli u tome. Sakupilo se mnogo naroda i zaustaviše vodu na svim izvorima i na potoku koji je tekao posred zemlje. Govorili su: „Zašto, kada dođu carevi asirski, da pronađu tako mnogo vode?“ On je ojačao pa je obnovio gradske zidine koje su bile provaljene i podigao ih sve do kula, kao i još jedan zid spolja. Učvrstio je Milon u Davidovom gradu i napravio mnogo oružja i štitova.
Postavio je ratne zapovednike nad narodom, okupio ih pred sobom na trgu kod gradskih vrata. A onda je govorio i sokolio ih: „Budite jaki i budite hrabri! Ne plašite se i ne klonite srcem zbog asirskog cara i zbog mnoštva koje je sa njim. Jer je s nama Veći nego sa njim! Sa njim je ruka od mesa a sa nama Gospod, naš Bog, da nam pomogne i da ratuje naše ratove!“ Tako se narod oslonio na reči Jezekije, cara Judinog.
Posle ovoga asirski car Senaheriv je poslao svoje sluge u Jerusalim – dok je bio na Lahisu i sa njim sva njegova carska sila – Jezekiji, caru Judinom i svim Judejcima koji su bili u Jerusalimu. Poručio je:
10 „Govori Senaheriv, car asirski:
’U šta se pouzdajete i ostajete pod opsadom u Jerusalimu? 11 Ne zavodi li vas Jezekija da umrete od gladi i žeđi, dok govori: „Gospod, naš Bog će nas izbaviti iz ruku cara asirskog“? 12 Nije li baš on, Jezekija, uklonio njegove uzvišice i žrtvenike i rekao Judi i Jerusalimu: „Pred jednim žrtvenikom ćete se klanjati i na njemu ćete kaditi“?
13 Zar ne znate šta smo uradili ja i moji očevi svim zemaljskim narodima? Da li su mogli bogovi zemaljskih naroda da izbave njihovu zemlju iz moje ruke? 14 Koji je među svim bogovima tih zemalja, nad kojima su moji očevi izvršili kleto uništenje, mogao da izbavi taj narod iz moje ruke? Zar će on, vaš Bog, moći da izbavi vas iz moje ruke? 15 Zato ne dajte da vas zavodi Jezekija! Ne dajte da vas ovako nagovara! Ne verujte mu! Nijedan bog bilo kog naroda i bilo kog carstva nije izbavio svoje ljude iz moje ruke i iz ruke mojih predaka. Hoće li vas uistinu vaš Bog izbaviti iz moje ruke?’“
16 Tako su njegove sluge govorile i govorile protiv Gospoda Boga i njegovog sluge Jezekije. 17 Napisao je pisma u kojima se rugao Gospodu, Bogu Izrailjevom, i rekao protiv njega: „Kao što bogovi zemaljskih naroda nisu izbavili njihove narode iz moje ruke, tako neće izbaviti ni Jezekijin Bog njegov narod iz moje ruke.“ 18 Onda su na judejskom jeziku vikali ljudima koji su bili na zidinama Jerusalima, da ih uplaše i zbune, kako bi mogli da osvoje grad. 19 Govorili su protiv jerusalimskog Boga kao protiv bogova zemaljskih naroda koji su delo ljudskih ruku.
20 Tada se Jezekija zbog svega ovog pomolio sa prorokom Isaijom, Amocovim sinom, pa su zavapili nebesima. 21 I Gospod je poslao anđela i satro svakog jakog ratnika, zapovednika i vladara u taboru asirskog cara, a on se sa stidom na licu vratio u svoju zemlju. Kada je došao u hram svog boga, neki od izdanaka njegovih bedara ga sasekoše mačem.
22 Tako je Gospod spasao Jezekiju i stanovnike Jerusalima od ruke Senaheriva, cara asirskog, i od ruke svih drugih. Dao im je mir svuda unaokolo. 23 Mnogi su donosili darove Gospodu u Jerusalim i dragocenosti Jezekiji, Judinom caru. I on se od tada uzvisio u očima svih naroda.
Jezekijin ponos, uspeh i smrt
24 U dane one Jezekija se razboleo na smrt i pomolio se Gospodu, i on mu je odgovorio i dao mu čudesni znak. 25 Ali Jezekija nije uzvratio prema ukazanom mu dobru, jer mu se srce uzoholilo. Zato je gnev bio na njemu, na Judi i na Jerusalimu. 26 Ali Jezekija se ponizio zbog oholosti svog srca, i on i Jerusalimljani, pa na njih nije došao Gospodnji gnev za vreme Jezekije.
27 Jezekija je stekao prekomerno bogatstvo i čast. Sebi je napravio riznice za srebro, zlato, drago kamenje, balzame, štitove i razne dragocenosti; 28 skladišta za prinose žitarica, mladog vina, ulja; štale za svu krupnu stoku i torove za stada. 29 Sebi je napravio i gradove, imao je stada sitne stoke i mnogo krda, jer mu je Bog dao baš veliki imetak.
30 Jezekija je taj koji je zaustavio gornji odliv izvora Gion i preusmerio ga na zapad, dole, ka Davidovom gradu. Tako je Jezekija imao uspeh u svim svojim poduhvatima. 31 A kada su mu zbog ovoga došli vavilonski izaslanici, da istraže čudo koje se dogodilo u zemlji, Bog ga je napustio da bi ga iskušao i otkrio šta je sve u njegovom srcu.
32 Ostala Jezekijina dela i njegova dobročinstva, nije li to zapisano u viđenjima proroka Isaije, Amocovog sina, u Knjizi careva Jude i Izrailja? 33 Kad se Jezekija upokojio sa svojim precima, sahranili su ga poviše grobova Davidovih potomaka. Tako su mu i u smrti iskazali čast Judejci i Jerusalimljani. Na njegovo mesto se zacario njegov sin Manasija.