15
Tužbalica nad Moavcima
1 Proroštvo protiv Moava:
„Obnoć je opustošen Ar;
srušen je Moav!
Obnoć je opustošen Kir;
srušen je Moav!
2 U hram i Devon ona se uspinje
na uzvišicu da plače;
nad Navavom i nad Medevom
nariče narod moavski;
a sve su glave ogolele
i sve brade obrijane;
3 po ulicama su vrećama zaogrnuti,
na njihovim krovovima i po trgovima
svi oni nariču
i plačući silaze.
4 Esevon i Elealija jauču,
glas njihov se čuje do Jase.
Zato drhću ratnici moavski,
u grču je duša njihova.
5 Zato jeca srce moje zbog Moavaca,
begunci njihovi beže
do Soara, Eglat-Selisije,
plačući se penju na Luit;
putem oronajimskim
razleže se jauk nad ruševinama.
6 Jer su se isušile vode nimrimske,
trava je usahla,
bilje propalo,
zelenila više nema.
7 Zato ko je nešto uštedeo i skladišta njihova,
taj će to nositi na Potok vrba.
8 Jer jauk se razleže do granice s Moavom,
naricanje mu je do Eglajima,
naricanje mu je do Vir-Elima.
9 Ta, pune su krvi vode dimonske,
a ja ću još dodati Dimonu
jednog lava na moavske begunce
i na preostale u zemlji.“