15
Tužbalica nad Moavcima 
  1 Proroštvo protiv Moava:  
„Obnoć je opustošen Ar;  
srušen je Moav!  
Obnoć je opustošen Kir;  
srušen je Moav!   
 2 U hram i Devon ona se uspinje  
na uzvišicu da plače;  
nad Navavom i nad Medevom  
nariče narod moavski;  
a sve su glave ogolele  
i sve brade obrijane;   
 3 po ulicama su vrećama zaogrnuti,  
na njihovim krovovima i po trgovima  
svi oni nariču  
i plačući silaze.   
 4 Esevon i Elealija jauču,  
glas njihov se čuje do Jase.  
Zato drhću ratnici moavski,  
u grču je duša njihova.   
 5 Zato jeca srce moje zbog Moavaca,  
begunci njihovi beže  
do Soara, Eglat-Selisije,  
plačući se penju na Luit;  
putem oronajimskim  
razleže se jauk nad ruševinama.   
 6 Jer su se isušile vode nimrimske,  
trava je usahla,  
bilje propalo,  
zelenila više nema.   
 7 Zato ko je nešto uštedeo i skladišta njihova,  
taj će to nositi na Potok vrba.   
 8 Jer jauk se razleže do granice s Moavom,  
naricanje mu je do Eglajima,  
naricanje mu je do Vir-Elima.   
 9 Ta, pune su krvi vode dimonske,  
a ja ću još dodati Dimonu  
jednog lava na moavske begunce  
i na preostale u zemlji.“