14
 1 Svaka mudra žena kući svoju kuću,  
a bezumna je žena raskućuje rukama svojim.   
 2 Gospoda se boji ko čestito živi,  
a prezire ga onaj ko pokvareno živi.   
 3 Bezumnikov govor je batina za leđa njegova,  
a mudre čuvaju usta njihova.   
 4 Gde volova nema i jasle su čiste,  
u snazi je vola obilje plodova.   
 5 Veran svedok ne govori laži,  
a lažljivi svedok odiše lažima.   
 6 Podrugljivac mudrost traži i ne nalazi je,  
a poučen čovek znanje pronalazi lako.   
 7 Idi od bezumnika,  
od njega nećeš čuti pametne reči.   
 8 Mudrošću obazriv čovek shvata put svoj,  
a bezumlje bezumnih je obmana.   
 9 Bezumnici se rugaju grehu,  
a među čestitima je dobra volja.   
 10 Srcu je poznata gorčina njegova  
i tuđinac ne deli njegovo veselje.   
 11 Kuća će zlobnika biti razorena,  
a šator pravednika će procvetati.   
 12 Neki put pred čovekom kao da je prav,  
ali završava na putevima smrti.   
 13 Srce boli i u smehu,  
a i radost na svom kraju ponekad je žalost.   
 14 Svojih će se puteva nasititi otpadnik,  
a i dobar čovek biće sit od svojih.   
 15 Lakoverni svačemu veruje,  
a obazriv pazi na svoj korak.   
 16 Mudar se čovek boji greha, kloni ga se,  
a nemudar je raspojasan, u sebe siguran.   
 17 Budalasto radi čovek koji brzo plane,  
a i spletkaroš je omražen.   
 18 Lakovernim sleduje bezumlje,  
a obazrivi se znanjem kite.   
 19 Pred dobrim će se ljudima zlobnici klanjati  
i pokvarenjaci pred vratima pravednih.   
 20 I susedu svome mrzak je siromah,  
a mnogo je onih što vole bogatoga.   
 21 Grešan je čovek što prezire bližnjeg svoga,  
a blagosloven je onaj koji je naklonjen poniznima.   
 22 Ne zastranjuju li spletkaroši?  
Milost i istina onima što dobro smišljaju.   
 23 Od svakog vrednoga rada dolazi zarada,  
a od praznih priča samo oskudica.   
 24 Mudrima je kruna njihovo bogatstvo,  
nemudrost je nemudrog glupava.   
 25 Istinoljubiv svedok spasava živote,  
a lažljivi slaže čim zine.   
 26 U bogobojaznosti je pouzdanje jakom  
i utočište deci njegovoj.   
 27 Vrelo je života bogobojaznost  
i odvraća od smrtnih zamki.   
 28 Careva je slava u mnoštvu naroda,  
a kad življa nema, tad vladar propada.   
 29 Ko se sporo srdi vrlo je razborit,  
a ko brzo plane veliča bezumlje.   
 30 Zdravo srce – zdravo telo;  
ljubomora – trulež u kostima.   
 31 Ko tlači ubogog sramoti mu Sazdatelja,  
a slavi ga onaj što se ubogom smiluje.   
 32 Opaki će srušen biti opakošću svojom,  
a pravednik i u smrti utočište ima.   
 33 Mudrost počiva u srcu razumnog čoveka,  
čak je i u nutrini bezumnika obelodanjena.   
 34 Pravednost uzdiže narod,  
a greh je sramota narodu.   
 35 Car poštuje slugu što čestito radi,  
a gnevan je na onoga što radi sramotno.