Gojn xten te gunabiuud
21
(Mr. 12:41‑44)
1 Neṉ guidoro bahuii Jesús cagusäḻ rebeṉrajp gojn neṉ te guijn cadro rdojp gojn.
2 Bahuiizani lo te gunabiuud, lacti proobni. Basäḻni xcojnni neṉ guijnga, tio'ptis melbäz basäḻni.
3 Dxejc räjp Jesús:
―Rniliä́pac lojtu, gunabiuud proobga basäḻruni loj guiraa reni casäḻ gojn,
4 sa'csi guiraa redec ni cagusäḻ xcojnni casäḻreni tudxe'nsi xmeelreni, niluxh gunaare loj xcäḻproobni, basäḻni guiragajc ni rajpni te jio' xhi gauni.
Räjp Jesús sibijḻ guidoro
(Mt. 24:1‑2; Mr. 13:1‑2)
5 Yu' reni cayujy diidx xcuent guidoro, räjpreni:
―Lacti sacruduxh rieṉni sa'csi guisa'c naccheeni, suchenäjzani xhidajl recossa'c ni badeed bejṉ si'c gojn.
Dxejc gunii Jesús lojreni, räjpni:
6 ―Sidzujṉ dxej sibijḻ guiralii ni cahuiitu, nicla tej guij di jia'n yejc sa'ni, guiragajcni sibijḻ.
Reseen ni chu che nitloj guedxliuj
(Mt. 24:3‑28; Mr. 13:3‑23)
7 Dxejc gunabdiidx rexpejṉpacni lojni, räjpreni:
―Dad, Mastr, ¿guc gacni? ¿Xhi seen chu che gac recosga?
8 Räjp Jesús lojreni:
―¡Coḻsusiṉ te na'c gusgueereni la'tu! Sa'csi xhidajl reni jiääd sinii: “Narä nacä Crist”, o “Asiädgajxh redxej che jiäädni”, per na'c chalilajztu xtiidxreni, na'cza chanajltureni.
9 Luxh che jiejn diajgtu cayajc gueṟ cadiḻnäj sa' bejṉ, na'c guidxejbtu, sa'csi ganid recosga gac, luxh gad gaḻdi nitloj guedxliuj.
10 Dxejc sanuu cayäjpni lojreni:
―Säjs te nación, sucuanäj stee nación, näjza te ladx bejṉ sucuanäj stee lajdx bejṉ.
11 Sajcza xuro, su' gubijn, su'za yäḻguijdx nez ree nez rec. Luxh xhaguibaali sieṉ guiraloj ni ruchejb näjza seenro.
12 ’Luxh ganid gac recosre, siniaazreni la'tu, sirinajlreni la'tu, suteedreni la'tu trabajw. Suteedreni la'tu lo rebeṉ guidobäz, susäḻzareni la'tu neṉ latzguiib, sinäzareni la'tu nez loj ṟeii näjza gubernadoor sa'csi rinälajztu xtidxä.
13 Luxh guiraa dee sajctu te gac gusule'tu xtidxä lojreni.
14 Na'c gunxgaatu xhigab neṉ lastootu xhini'c guiniitu lojreni,
15 sa'csi narä sunidxä diidx guiniitu, sunidxäza yäḻnajn lojtu te digac gudzu'reni diidx lojtu niclaza gacdi guiniyajreni xtiidxtu.
16 Näjza rexcuzajntu sibire lojtu, suto'reni la'tu, sigajcza rebejtztu, resa'tu, rexamiigwtu, luxh yu'tu sugu'treni.
17 Guiraa rebejṉ guedxliuj sibälaz la'tu sa'csi rinälajztu xtidxä.
18 Niluxh ni'cla tej xquidxejctu di nitloj.
19 Luxh palga sutijptis lajztu, sajptu yäḻnabajṉ par tejpas.
20 ’Che fiitu tre' xhidajl soldaad guideb gabi guedx Jerusalén coḻyacbee abidzujṉ dxej ni guibijḻni.
21 Dxejc reni yu' guedx Judea, nanab guxuṉreni chacuatzlojreni neṉ redajn; reni yu' guedx Jerusalén, nanab jiunejzreni ro'c; reni suga' lo niaa, na'c guibi'reni lo guejdxga,
22 sa'csi neṉ redxejga sujn Dios fis lo guejdxga te soob rediidx ni caj lo reguijtz xten Dios.
23 Probe'za regunaa ni nuu bäz neṉ redxejga, näjza regunaa ni ca' bäz, sa'csi su' yäḻhuinduxh lo guedxliuj, näjza fis ni gun Dios loj rebejṉga.
24 Yu'reni guet lo gueṟ, yu'zareni chää pres, sijreni balti guedxzijt. Dxejc rebeṉzijt sinibee guedx Jerusalén che guiza'li redxej ni gusaan Dios guinibee rebejṉ ni di gac xpejṉ Israel.
Cheni jiääd Xi'n Niguii
(Mt. 24:29‑35, 42‑44; Mr. 13:24‑37)
25 Räjpzani:
―Dxejc su' seen lo gubijdx näjza lo bäii, näjza loj rebajle' ni yu' xhaguibaa. Luxh lo renacioṉ guedxliuj su' rebejṉ yärsia', di jieṉ xhi gunreni, sidxebduxhreni sa'csi siejn diajgreni chubeduxh lo nisdoo, säsduxh nis ni räjs lo nisdoo.
26 Sitioḻ rebejṉ xcuent yäḻrdxebduxh che gunreni xhigab xhicharuni'c gac lo guedxliuj, sa'csi näj guideb guibaa sinibsejs.
27 Dxejcti suhuiireni lo Xi'n Dios ni gujc Niguii, siäädni lo te za guideb xcäḻrnibeeni, näjza yäḻrdimbichaduxh.
28 Che guisloj gac recosre, coḻsutijp lajztu, coḻguiliäs yejctu, coḻguibalajz sa'csi asadzujṉ dxej gusilajztu.
29 Guniizani stee cuent lojreni, räjpni:
―¡Coḻhuii lo yagiigw näjza lo guiraa reyajg!
30 Che fiitu acabääni be'n, coḻyacbee lagajc la'tu, abidzuṉgajxh bäii nisguij.
31 Sigajcza che fiitu agusloj cayajc recosre, coḻyacbee asiäddzujṉ xcäḻrnibee Dios.
32 ’Rniliä́pac lojtu, guiraa recosre sajc ansde guet rebejṉ ni yu' ṉaj.
33 Guibaa näjza guedxliuj sinitloj, rextidxä dini nitloj.
34 ’¡Coḻsusiṉ lagajc la'tu! Na'c gusaantu cha lajztu yäḻrausa'c, yäḻrä', yäḻga'ptu xhixtentu, dxejc ditu gacbee che bidzujṉ dxejga.
35 Sa'csi si'c sidzujṉ dxejga loj guiraa rebeṉ guedxliuj.
36 Coḻsusiṉ, coḻbejdx, coḻguiniabtis lo Dios, te gac ḻaatu lo guira'ti ni gac, gacza suutu nez loj Xi'n Dios ni gujc Niguii.
37 Rdxee ruluii Jesús neṉ guidoro dxejc guxhijṉ sajia'nni yejc dan Oliib.
38 Rsilru ristie rebejṉ te rdzujṉreni lo Jesús neṉ guidoro casob rsil, te gucuadiajgreni rextiidxni.
Ria'nreni diidx xho guiniaazreni Jesús
22
(Mt. 26:1‑5, 14‑16; Mr. 14:1‑2, 10‑11; Jn. 11:45‑53)
1 Siäddzuṉgajxh dxe lanij che rajwreni yätxtiil ni di säguij, laaza lanijga pascw.
2 Dxejc reni rnibee loj rebixhojz näjza rebejṉ ni ruluii leii caguiilreni xho gunreni te ju'treni Jesús, sa'csi rdxejbreni rebeṉguejdx.
3 Dxejc biu' beṉdxab lastoo Judas ni laaza Iscariote, ni najc tej retzubitio'p xpejṉpacni.
4 Dee huininäjni dade' ni rnibee loj rebixhojz näjza loj reni rnibee rexcuxhtis guidoo. Guninäj Judasreni xho gunni te guteedni Jesús ladzṉaareni.
5 Dxejc bibalajzreni, bia'nreni diidx gudeedreni meel lojni.
6 Cuäjbti Judas, dxejcni guslojni caguiilni xho gunni guteedni Jesús ladzṉaareni che rut bejṉdi suga'.
Xchej xten Dad Jesús
(Mt. 26:17‑29; Mr. 14:12‑25; Jn. 13:21‑30; 1Co. 11:23‑26)
7 Bidzujṉ dxe lanij che rajwreni yätxtiil ni di säguij, che rugu'tzareni te xiil si'c ni caj lo xleii toMoisés.
8 Dxejc baxhaḻ Jesús Pedr näjza Juan, räjpni lojreni:
―Coḻchayejn xchej xten pascw te guidaununi.
9 Dxejc laareni gunabdiidxreni lojni, räjpreni:
―¿Caro rlajzlu choyennuni?
10 Räjp Jesús lojreni:
―Cheni jiu'tu lo guejdx, sidxaagtu te dade' ni nuu te re' nis. Coḻchanajlni, coḻjiu' rolijz bejṉ cadro jiu'ni laani.
11 Dxejc coḻye'tz lo bejṉ ni najc rolijzni ro'c: “Si'c naj Dad Mastr: ¿Con yu' cadro sajc gauxchenää́ rexpeṉä ṉaj pascw?”
12 Dxejc guluiini lojtu te yu' ni sojb jiaa yejc stee yu'. Asuchexgaa yu'ga. Ro'c coḻyejn xhi guidaunu.
13 Sä'tireni. Si'ctis ni räjp Jesús lojreni, si'cpac bidxälreni. Dxejc bejnreni xchej xte lanij pascw gaureni.
14 Che bidzujṉ oṟ, gurenäj Jesús rexpejṉpacni lo mex.
15 Dxejc räjpni lojreni:
―Guyuduxhä gaan gaunää́pactu xchej xten pascw ansde tedä trabajwduxh.
16 Sa'csi rniä lojtu, diruna gaunää́ la'tu pascw cheni guidzujṉli dxej ni gacni lo xcäḻrnibee Dios.
17 Dxejc cua'ni te co'p, badeedni xquixtios lo Dios, räjpni:
―Coḻyä' dee, coḻgudeedni lo sa'tu.
18 Sa'csi rniä lojtu, diruna yä'ä nis ni rii yejc uub stehuält cheni guidzujṉli xcäḻrnibee Dios.
19 Dxejcti cua'ni yätxtiil, badeedni xquixtios loj Dios, gula'nini, gudisnini lojreni, räjpni:
―Dee najc si'c tiexhä ni gudedä ju'treni xcuenttu. Coḻyejn screeza te guinalajztu narä.
20 Si'cza bennäjni co'p che gulujx gudajwreni, räjpni lojreni:
―Ni yu' neṉ co'p najc si'c xtienä ni guixe' che ju'treni narä xcuenttu te si'c jiu' didxcoob ni jia'n Dios con rebejṉ ni aguleni.
21 ’Per bahuilaare, bejṉ ni guto' narä sobganäj narä lo mexre.
22 Guliipacni, Xi'n Dios ni gujc Niguii sinuu tedni loj nezyuj ni abaluii Dios lojni. Luxh proobza bejṉ ni guto' narä.
23 Dxejc gusloj canabdiidxreni lo sa'reni, ¿chuchani'c gunni?
Cayejyreni chuni'c najc beṉroru
24 Sas gusloj cayejyreni, don chuni'c guibee gac beṉro lojreni.
25 Dxejcti räjp Jesús lojreni:
―Reṟeii ni rnibee lajdx bejṉ ni digac xpejṉ Israel, rnibeereni lojreni astoo xtenpacreni najc reguejdxga. Luxh rebeṉguejdxga rnii lacti hueen najc reṟeiiga.
26 Per la'tu na'c gactu si'c. Nani najc beṉgoolru lojtu, ni'c riäjḻ gacni si'c najc ni huinru lojtu. Luxh nani rnibee riäjḻ gacni si'c mos.
27 ¿Chuni'c sajcru lo bejṉ? ¿La bejṉ ni rbej lo mex te gauni o la ni ruteed xhi gaureni lo mex? ¿La xhet sajcdiru bejṉ ni sojb lo mex, ä? Niluxh narä yu'ä lojtu si'c ni ruteed xhi gauni.
28 ’La'tu najctu ni gusunäj narä guideb ni gudedä retrabajw ni gudedä.
29 Ni'cni narä runidxä yäḻrnibee lojtu sigajc ni baniidx xtad yäḻrnibee loä,
30 te gautu, yätu lo xmexä xhaguibaa, te cuezatu lo yagxhil cadro guntu yäḻguxhtis loj rexpejṉ guitzubitio'p rexagdoo Israel.
Räpxgaa Jesús di Pedr guicäjp numbeeni
(Mt. 26:31‑35; Mr. 14:27‑31; Jn. 13:36‑38)
31 Räjp Jesús loj Simón:
―Simón, Simón, agunab beṉdxab ni laa Satanás luj te gusniibni luj si'c rusniib bejṉ xob te jiani.
32 Narä agunabä lo Dios xcuentlu te na'c jiäädx xcäḻrililajzlu. Luxh luj che gusiejch lajzlu, guibi'lu, bastioob lastoo resa'lu.
33 Räjp Simón lojni:
―Dad, narä sirinalälu; mase gusäureni luj latzguiib, näjza narä siäunää́lu; mase ju'treni luj, näjza narä setnää́lu.
34 Dxejcti räjp Jesús loj Simón:
―Pedr, rniä lojlu, nicla gajd guidgaii cuedxa' nadxej niluxh luj alaräjplu choṉli huält, dipaclu gumbee narä.
Nanab soob rediidx ni bacuaareni xcuent Jesús
35 Dxejc gunabdiidx Jesús lojreni räjpni:
―Che ganaxtu baxhaḻä la'tu, xhet bolsdi sanätu, nicla carteerdi, niclaza stee gura'chdi, ¿la yu' xhi biquiintu, xhi biäädx lojtu, ä?
Dxejc räjpreni:
―Xheti.
36 Dxejc räjpni lojreni:
―Luxh ṉaj rniä lojtu, ni rajp bols, suchanänini; sigajcza carteer. Luxh ni di ga'p espaad, guto'ni xchamarni te siini tejni.
37 Sa'csi rniä lojtu, sisiojb rediidx ni caj lo requijtz Dios xcuentä, cadro caj: “Bigabnäjni rebeṉ latsiaj.” Guiraa ni caj lo reguijtz xten Dios xcuentä nanab soobpacni.
38 Dxejc räjpreni lojni:
―Dad, aree tio'p espaad.
Dxejc räjpni lojreni:
―Sajl reni'c.
Rbedx-rniab Jesús loj Dios
(Mt. 26:36‑46; Mr. 14:32‑42)
39 Dxejcti birii Jesús, si'cni rujnpacni, sääni nez dajn ni laa Oliib. Dxejc sanajl rexpejṉpacni.
40 Che bidzujṉreni ro'c, räjpni lojreni:
―Coḻcuejdx, coḻnab lo Dios te na'c jiajbtu lo dojḻ.
41 Dxejc gubicaj Jesús lojreni, huijni te lajt zite' cadro suga'reni, si'cti cadro rdzujṉ te guij che rucuaanini. Ro'c bazuxhijbni, gurejdx-gunabni lo Dios,
42 räjpni:
―Xtadä, palga rlajzlu, basḻaa narä loj trabajwduxhre. Niluxh na'c gacni si'c ni rlazä narä. Bejn si'cni rlajzlu gunlu.
43 Dxejc biricaj te xangl Dios lojni te badeedni yäḻrutiplajzni.
44 Laḻni cadejdni trabajwduxh, cayac-huinduxh lajzni, cabedx-canabruni lo Dios. Guzunislini gusloj catejb lo yuj biniduxh si'c rejn lojni.
45 Cheni huisuni, gulujx gurejdx-gunabni lo Dios, huijni cadro suga' rexpejṉpacni. Ro'c bidxälnireni nagayejs guiraareni sa'csi cayac-huin lajzreni.
46 Dxejc räjpni lojreni:
―¿Xhicuent nagayejstu? ¡Coḻchastie! ¡Coḻnab lo Dios te na'c jiajbtu lo dojḻ!
Che gunaazreni Jesús
(Mt. 26:47‑56; Mr. 14:43‑50; Jn. 18:2‑11)
47 Laḻ ni canii Jesús lojreni, bidzujṉ xhidajl bejṉ. Tej rexpejṉpacni ni laa Judas, nijdni nez loj rebejṉga. Dxejcti gubigni loj Jesús, te bachagro'ni loj Jesús.
48 Dxejc räjp Jesús lojni:
―Judas, ¿la con te yäḻruchagro' ruteedlu Xi'n Dios ni gujc Niguii ladzṉaa rebejṉre, ä?
49 Che bahuii reni suganäj Jesús xhini'c cayajc ro'c, gunabdiidxreni loj Jesús, räjpreni:
―Dad, ¿la sixa'tnu yejcreni con spaad, ä?
50 Sas tej rexpejṉ Jesús gudiḻnäj te mos xten ni rnibee loj rebixhojz, batiu'ni diajgni ladbee.
51 Dxejc räjp Jesús lojreni:
―¡Agujc! ¡Coḻgusaanreni!
Dxejc gudajn Jesús diajg mosga, basiajcnini.
52 Gunigajc Jesús loj reni rnibee loj rebixhojz näjza reni najc guixhajg xten guidoo näjza rebeṉgool, guiraa reni siädxiinini, räjpni:
―¿La siädnätu spaad näjza garo't, astoocanu siädxiitu te gubaan, ä?
53 Cheni suga'a lojtu guixe-guixee neṉ guidoo, ditu nuhuaḻ narä. Per dee najc xoṟtu, luxh arnibee yäḻnacäjy la'tu.
Di Pedr guicäjp numbeeni Jesús
(Mt. 26:57‑58, 69‑75; Mr. 14:53‑54, 66‑72; Jn. 18:12‑18, 25‑27)
54 Dxejcti gunaazreni Jesús huinärenini rolijz bixhojz ni rnibee lo guiraa rebixhojz. Siädnäjl Pedrni zit-zijt.
55 Che bidzujṉreni gule'creni guiboo galäii lole' xten bixhojzga, gurejreni guideb gabi, te bidxa' lajzreni. Näj Pedr nadxaag lojreni gurej ro'c.
56 Dxejc te gunaa ni rujn dzuun ro'c, che bahuiini sobga' Pedr ro'c, rdxelojtisni lojni, räjpni:
―Näj niguiire guyunäj Jesús.
57 Dxejc basuni' Pedr räjpni:
―Nan, dina gumbeäni.
58 Che gojl stera't, che bahuii stee bejṉ lojni, räjpni lojni:
―Näj luj najclu te rexpejṉni.
Per Pedr räjp lojni:
―Gurniälojlu, Dad, dina gacä xpejṉni.
59 Che gudejd si'cti teb oṟ, räjp stee bejṉ lojni:
―Guliipacni, näj bejṉre guyunäjni, sa'csi laani najczani te beṉ Galilee.
60 Dxejc räjp Pedr lojni:
―Gurniälojlu Dad, dipacna ganä xhini'c caniilu loä.
Laḻni canii Pedr rediidxre, guredxa' te guidgaii,
61 luxh gubiréza Jesús, bahuidzu'tzni lo Pedr, dxejc banalajz Pedr nani gunii Jesús lojni, räjpni: “Che gajd guidgaii cuedxa', abazuni'lu choṉ huält, räjplu dilu gumbee najrä.”
62 Dxejcti guc-huin lajz Pedr, biriini ro'c, ronduxhni.
Rniyajreni Jesús
(Mt. 26:67‑68; Mr. 14:65)
63 Rebejṉ ni canäj Jesús, gusloj caguxhisnäjrenini, caguijnzarenini.
64 Dxejc basäureni lojni, gudajpreni lojni, räjpreni lojni:
―¡Gunii chuni'c gudijnlu!
65 Luxh guiraloj cayäjbreni lojni, caniyaduxhrenini.
Bidzuṉnäjreni Jesús nez loj rebixhojz
(Mt. 26:59‑66; Mr. 14:55‑64; Jn. 18:19‑24)
66 Che bara yääl, bidojp rebeṉgool ni rnibee, näjza reni rnibee loj rebixhojz, näjza rebejṉ ni ruluii leii, huinäreni Jesús te suuni nez lojreni neṉ yu' cadro rujnreni yäḻguxhtis. Dxejcti räjpreni lojni:
67 ―Palga luj najclu Crist, bicäjpni loonu.
Dxejc badzu' Jesús diidxre lojreni, räjpni:
―Palga guicäpäni, ditu chalilajz.
68 Luxh palga gunä te yäḻgunabdiidx lojtu xcuent Crist, ditu gudzu' diidxga loä.
69 Per ṉajli sibej Xi'n Dios ni gujc Niguii xladbee Gueb Dios ni yu' xhaguibaa.
70 Dxejc gunabdiidx guiraareni lojni, räjpreni:
―Mbaj pues, ¿la luj najclu Xi'n Dios, ä?
Dxejc badzu' Jesús diidxre lojreni räjpni:
―Nacäni, si'cni najtu la'tu.
71 Dxejc räjpreni lo sa'reni:
―¿Xhirucxhamaaz rlajztu? Dirunu guiquiin diidx guinii bejṉ, sa'csi lagajc nuurnu abiejn diajgnu diidx ni guniini lagajc laani.
Jesús nez loj Pila't
23
(Mt. 27:1‑2, 11‑14; Mr. 15:1‑5; Jn. 18:28‑38)
1 Dxejc huisu guiraareni, huinäreni Jesús nez loj Pila't.
2 Ro'c guslojreni cabe'creni xquejni, räjpreni:
―Bidxälnu bejṉre cayujnni biejy lo rexpejṉnu. Räjpzani xhet nanabdi quiixnu impuest lo ṟeii César. Caniizani laani najcni Crist, nalajznu najczani ṟeii.
3 Dxejc gunabdiidx Pila't lojni, räjpni:
―¿La luj ni najc ṟeii xten rexpejṉ Israel, ä?
Sas badzu' Jesús diidxre räjpni:
―Najcni lagajc si'c ni guniilu.
4 Dxejc räjp Pila't loj reni rnibee loj rebixhojz näjza loj guiraa rebejṉ:
―Dina guidxälä nicla tej dojḻ xten bejṉre.
5 Niluxh laareni sanuutis caniireni, dipru caniireni, räjpreni:
―Guiraa rebeṉ Judea cayu' yärsia' xcuent xcäḻruluiini. Guslojni guedx Galilee, luxh reeli sanuu caguluiinini.
Jesús nez loj Herodes
6 Che biejn diajg Pila't rediidxre, gunabdiidxni: “¿La Galilee siääd bejṉga?”
7 Cheni räjpreni ro'c siäädni, baxhaḻnini loj Herodes ni najc gubernadoor xten Galilee, sa'csi neṉ redxejga yu' Herodes guedx Jerusalén.
8 Che bahuii Herodes loj Jesús, bibalajzni sa'csi agujc xchej rlajzni fiini lojni, sa'csi abiejn diagni diidx xcuent ni cayujnni. Luxh rlajzni fiini gunni te milaagwr.
9 Xhidajl yäḻgunabdiidx bejn Herodes, luxh xhet guniidi Jesús.
10 Ro'c suga'za reni rnibee loj rebixhojz näjza rebejṉ ni ruluii leii, cabecduxhrureni xquejni.
11 Dxejc gulälaz Herodes näj rexsoldaadni Jesús, baxhiznäjrenini, ni'c bashuajcwrenini te ladsa'c sa' ni rajcw ṟeii, dxejcti baxhaḻsacrenini loj Pila't.
12 Lagajc dxejga, Pila't näjza Herodes gujcreni amiigw, luxh galoo bidxe'ch lo sa'reni.
Gunibeereni guet Jesús
(Mt. 27:15‑26; Mr. 15:6‑15; Jn. 18:39–19:16)
13 Dxejc gurejdx Pila't reni rnibee loj bixhojz, näjza rebeṉgool ni najc guxhtis, näjza rebeṉguejdx.
14 Dxejc räjpni lojreni:
―La'tu biädnätu bejṉre loä, najtu caguquiḻni rebejṉ gunreni biejy, luxh narä agunabdiidxä guiraloj lojni nez lojtu, luxh abahuiitu dina nidxälä nicla tej dojḻ ni cagucuaquijtuni.
15 Niclaza Herodes di nidxäl nicla tej dojḻ, ni'cni baxhaḻsacnini loonu, luxh abahuiitu xhet dojḻdi bejnni te guetni.
16 Ni'cni quinäni, dxjecti gusḻaä́ni.
17 Najc costumbr rusḻaa Pila't te bejṉ ni yu' neṉ latzguiib casob rajc lanijre.
18 Per guiraareni guredxa'reni si'c tejsi bejṉ, räjpreni:
―¡Bagu't bejṉre, basḻaa Barrabás!
19 Barrabás najc ni basäḻreni latzguiib sa'csi batojpni te cuaa bejṉ ni bacuanäj resoldaad xten Rom̲, näjza sa'csi yu' chu bagu'tni.
20 Rlajzpac Pila't gusḻaani Jesús, ni'c gunisacni lojreni,
21 niluxh rebejṉ dipru guredxa'reni, räjpreni:
―¡Bacuaani lo crujz, bacuaani lo crujz!
22 Riojṉ gunisac Pila't lojreni, räjpni:
―¿Xhi doḻduxh bejnni? Xhetlidi dojḻ rdxälä bejnni te guetni. Ni'cni siguinäni dxejc susḻaäni.
23 Luxh laareni sanuutis guredxa'reni, gunabreni xcajni lo crujz. Luxh sa'csi guredxa'tisreni, bejntireni gaan gujc si'c ni rlajzreni.
24 Dxejc cuäjb Pila't gunibeeni gac si'c ni gunabreni.
25 Dxejc basḻaani bejṉ ni yu' latzguiib sa'csi bejnni biejy, bagu'tzani bejṉ, dxejc badeedni Jesús lojreni te gunnäjrenini si'ctis ni rlajzreni.
Che cuaj Jesús lo crujz
(Mt. 27:32‑44; Mr. 15:21‑32; Jn. 19:17‑27)
26 Cheni sanäreni Jesús xcaj lo crujz, gunaazreni te bejṉ ni laa Simón ni siääd guedx Cirene; basaj bejṉga lo niaa. Dxejc basguurenini crujz, siädnajltini dejtz Jesús.
27 Siädnajlza xhidalduxh bejṉ, näjza xhidajl gunaa ni cayonduxh, cabedxa'reni sa'csi cayac-huinduxh lajzreni xcuent Jesús.
28 Dxejc gubiré Jesús, räjpni lojreni:
―Gunaa Jerusalén, na'c roontu xcuentä, coḻyoon lagajc xcuenttu näjza xcuent rexi'ntu.
29 Sa'csi sidzujṉ dxej gäbreni: “Chicbaa regunaa ni di gacdi chu xi'nni, chicbaaza reni di nuxi'n, renani di nusiä' bäz.”
30 Dxejc guisloj rebejṉ gäb loj redajn: “Coḻjiajb yejcnu”, säjbzareni loj relom̲: “Coḻgucua'tz nuurnu.”
31 Palga scree runnäjreni narä ni nacä si'c te yagnaga, aticaxh gunnäjreni la'tu ni najc si'c te yagbijdz.
32 Sanäzareni tio'p beṉguijdx xcajzareni loj recrujz, guetnäjreni Jesús.
33 Che bidzujṉreni te lajt ni laa Calabeer, ro'c bacuaareni Jesús lo te crujz, bacuaazareni guiro'p rebeṉguijdxga lo stio'p crujz, tejni xladbee, steeni xladbäjgwni.
34 Cheni cagucuaa rebejṉ reni lo crujz, gunii Jesús, räjpni:
―Xtadä, badzucaj xtojḻ rebejṉre, sa'csi direni gan xhini'c cayujnreni.
Dxejc gudzujt resoldaad daad yejc xhajbni, te gudisreni xhajbni cua'renini.
35 Suga' rebejṉ ro'c cadxelojtisreni. Näjza reguxhtis caguxhisnäjreni laani, cayäjpreni:
―Balti bejṉ basḻaani, ṉaj sugusḻaani lagajc laani palga guliini laani najcni Crist ni gule Dios.
36 Näjza resoldaad caguxhisnäjni, gubigreni lojni te badeedreni bin-nii yäni.
37 Dxejc räjpreni lojni:
―Palga gulii najclu ṟeii xten rexpejṉ Israel, basḻaa lagajc luj.
38 Luxh bacuaareni gaii diidx loj te baräjd ni cuaj yejc crujz. Con didx griegw, con didx latíṉ, näjza didx hebreo, bacuaareni scree: “Dee najc Reii xten rexpeṉ Israel.”
39 Te rebeṉ guijdx ni najl lo te crujz ni caj cuä'ni caniyajni Jesús, räjpni lojni:
―Palga luj najclu Crist, basḻaa lagajc luj nägajcza nuurnu.
40 Per beṉguijdx ni najl lo crujz stelaadga gudidxa'ni loj stee beṉguijdx ni caniyaj Crist, räjpni:
―¿La dilu guidxejb Dios? ¡Ni cayajczalu tejsi castiigw!
41 Per nuurnu cayajcnu castiigw ni riäjḻ gacnu te guidiixnu redojḻ ni biennu. Luxh laani xhet dojḻdi bejnni.
42 Dxejc räjpni loj Jesús:
―Bazalajzlu narä che guidzujṉlu lo xcäḻrnibeelu.
43 Dxejc badzu' Jesús diidxre, räjpni lojni:
―Rniliä́pac lojlu, lagajc nadxej chunäjlu narä xhaguibaa.
Che gujt Jesús
(Mt. 27:45‑56; Mr. 15:33‑41; Jn. 19:28‑30)
44 Agojl si'cti läidxej. Dxejc bicäjy guideb guedxliuj, si'c bianxcäjy si'cti rcachoṉti.
45 Bicäjy lo gubijdx, luxh ladró ni najl neṉ yudxanro xten guidoro, biräjsni gucni tio'p la'.
46 Dxejcti guredxa' Jesús, räjpni:
―Xtadä, ladzṉaalu rutedä xaimä.
Che guniini si'c, gujttini.
47 Che bahuii capitán ni rnibee loj resoldaad guiraa ni guzajc, gulä'pni xpala'n Dios, räjpni:
―Guliipacni, xhet dojḻdi bejn bejṉre.
48 Guiraa rebejṉ ni suga' ro'c ni bahuii guiraa ni guzajc ro'c, gubi'reni rolijzreni, cayääzreni lagajc lastooreni.
49 Luxh guiraa reni rumbee Jesús, näjza regunaa ni biädnajlni che biriilini Galilee, zijtru bia'nreni cahuiireni guiraa recos ni cayajcre.
Che biga'tz Jesús
(Mt. 27:57‑61; Mr. 15:42‑47; Jn. 19:38‑42)
50 Guyu' te bejṉ ni laa José, lacti huen najcni, luxh laaca rujnni guira'ti. Siäädni guedx Arimatea, región Judea. Nadxaagzani loj reni rnibee neṉ guidoro xten rexpejṉ Israel.
51 Cabäjzza José jiääd yäḻrnibee xten Dios, ni'cni dini nidxaglajz nani bejn resa'ni.
52 Dxejcti huijni lo Pila't, gunabni tiejxh Jesús.
53 Che gulätnini lo crujz, batejbnini neṉ te bariaad, dxejcti bacua'tznini neṉ te baa ni guc-chee cuä' te guilaj. Nacoob baaga, nicla tej bejṉ gajd guiga'tz ro'c.
54 Dxejga najc dxej ni rusucheereni guira'ti, luxh agojl jiu' dxej ni rusilajzreni.
55 Regunaa ni guzanäj Jesús che biriilini Galilee huihuiireni robaaga te bahuiireni xho gudixhreni togoolga neṉ baa.
56 Che gubi'reni rolijzreni bencheereni recuaan ni rlianexhduxh näj te ni najc si'c te saj ni rlianexhduxh ni ruzaareni retogool. Dxejcti basilajzreni dxej ni rusilajz bejṉ, si'cni caj lo xleii Moisés gunreni.
Che gubaṉsac Jesús lo rebeṉgut
24
(Mt. 28:1‑10; Mr. 16:1‑8; Jn. 20:1‑10)
1 Dxej ni gusloj xmaanga, rsildooru huinä regunaaga robaa recuaan ni rlianejxh ni bencheereni.
2 Che bidzujṉreni, bahuiireni agubicaj guij ni rusäu ro' baa.
3 Dxejc che biu'reni neṉ baaga, direni nidxäl tiejxh Jesús.
4 Laḻ ni cadxelojreni, di jieṉ xhi gunreni, biricaj tio'p dade' gusuj cuä'reni. Rdimbichaduxh xhajbreni.
5 Bidxebduxh regunaaga, basajbreni lojreni lo yuj. Dxejc räjp redade'ga lojreni:
―¿Xhicuent siädtiiltu te bejṉ ni nabajṉ lo rebeṉgut, ä?
6 Rutini ree. Agubaṉsacni. Coḻgusnaj lajztu rediidx ni guniini cheni guyusijcni Galilee,
7 che najni lojtu: “Riäjḻ jiajb Xi'n Dios ni gujc Niguii ladzṉaa rebeṉdojḻ, xcajzani lo crujz, dxejc ni riojṉ dxejga sibaṉsacni loj rebeṉgut.”
8 Dxejc banaj lajz regunaa xtidx Jesús,
9 biriireni robaa, gubi'tireni te bijreni diidx lo retzubiteeb rexpejṉpacni näjza loj rebejṉ ni yunäjreni.
10 Reni huisa'n diidx loj rexpejṉpac Jesús najc redee: Marii Magdaleṉ, näjza Xuan, näjza Marii xnan Jacoob, näjza sgaii gunaa.
11 Niluxh rexpejṉpacni bejn xhigab didxnayäälni, direni nililajz xtidx regunaaga.
12 Dxejc huisu Pedr, ruxuṉlini huijni ro' baa. Che gudixhlojni, bahuiini neṉ baaga, ganaxtis bariaad dzuub te laad. Dxejc gubi'ni rolijzni, rdxelojtisni xcuent ni gujc.
Ni guzajc lo nezyuj ni sii guedx Emaús
(Mr. 16:12‑13)
13 Lagajc dxejga, tio'p rexpejṉpacni sääreni te guejdx ni laa Emaús, ni ria'n si'cti tzubiteeb kilómetro loj guedx Jerusalén.
14 Laḻ ni sasajreni lo nezyujga, cayujyreni diidx xcuent reni gujc ro'c.
15 Laḻ ni caniireni gubig Jesús lojreni, gusloj sasanäjnireni.
16 Luxh mase cahuiireni lojni, yu' xhi badxojn niembeerenini.
17 Dxejc gunabdiidx Jesús lojreni, räjpni:
―¿Xhini'c rujytu laḻ ni sasajtu, ä? ¿Xhicuent cayac-huin lajztu?
18 Tejreni ni laa Cleofas badzu' diidxre, räjpni:
―Guiraasi bejṉ najn xhi gujc neṉ guedx Jerusalén. ¿La lujtis bia'nlu neṉ guejdxga ni di gan xhi gujc ro'c, ä?
19 Dxejcti räjp Jesús lojreni:
―¿Xhini'c gujc ro'c?
Dxejc räjpreni lojni:
―Recos xcuent Jesús ni siääd guedx Nazare't, ni gujc te niguii ni gunii xtidx Dios, rajpni yäḻrnibeduxh xten Dios loj redzuun ni rujnni näjza loj rediidx ni rniini, nez loj Dios näjza nez loj rebejṉ.
20 Näjza xho bejn reni rnibee loj rebixhojz näjza rexcuxhtisnu, bateedrenini ladzṉaa reni gunibee guetni, dxejc bacuaarenini lo crujz.
21 Niluxh nuurnu cabääznu laani gacni nani nusḻaa rexpejṉ Israel ladzṉaa rebeṉzijt. N̲aj agujc choṉ dxej ni gujc recosre.
22 Luxh yu' gaii gunaa ni nadxaag loonu ni baschelojreni nuurnu. Barsil, che huijreni robaa xtenni,
23 direni nidxäl tiejxhni. Biädsa'nreni diidx loonu najreni bahuiireni lo tio'p xangl Dios ni räjp lojreni, agubaṉsac Jesús lo rebeṉgut.
24 Dxejcti huihuii gaii sa'nu robaa, bahuiizareni najcni si'ctis ni naj regunaaga loonu, niluxh direni nuhuii loj Jesús.
25 Dxejc räjp Jesús lojreni:
―¡Lacti nayääl tre' xcäriejntu! Lacti neṉ rililajztu xtidx redade' ni gunii xtidx Dios xcuent Crist.
26 ¿La di nungäjḻ tedxgaa Crist retrabajwduxhre dxejcti jiu'ni lo xcäḻrdimbicha' Dios, ä?
27 Dxejc gusloj cagusule'ni guiraa rediidx ni caj lo xquijtz Dios xcuent Crist. Guslonäjni xtidx Moisés, dxejc huinuuni basule'ni guiraa reguijtz ni bacuaa redade' ni gunii xtidx Dios.
28 Che bidzujṉreni guejdx cadro sääreni, bejn Jesús si'cni chanuuni chääni lo nezyuj.
29 Dxejc laareni bascuääzrenini te jiannäjnireni, räjpreni lojni:
―Biannäj nuurnu, sa'csi acayajc gudxej, agojl jiu' guxhijṉ.
Dxejcti biu' Jesús te jiannäjnireni.
30 Cheni sobganäjnireni lo mex, cua'ni yätxtiil, benle'nini, dxejc gula'nini, gudisnini lojreni.
31 Lagajc dxejc, baxhal Dios balojreni, biembeereni Jesús, dxejc laani gunitlojni lojreni.
32 Dxejcti räjpreni lo sa'reni:
―¿La di lastoonu nibeguiboo cheni siädniini loonu lo nezyuj, che cagusule'ni xtidx Dios?
33 Dxejc dirureni nibäjz ro'c, alga gunasgajcreni nez, gubi'reni guedx Jerusalén. Ro'c bidxälreni abidojp xpejṉpac Jesús näjza sgaii bejṉ.
34 Dxejcti bijreni diidx loj guiro'preni bidzujṉ, räjpreni:
―Guliipac gubaṉsac Jesucrist, luxh baluilojni loj Simón.
35 Dxejc guiṟo'p reni bidzujṉ bijzareni diidx ni gusajcreni lo nezyuj, näj xho biembeezareni Jesús che gula'ni yätxtiil.
Baluiloj Jesús loj rexpejṉpacni
(Mt. 28:16‑20; Mr. 16:14‑18; Jn. 20:19‑23)
36 Canisi'creni rediidxre chela baluiloj lagajc Jesús galäiireni, guniini xchan lojreni, räjpni:
―¡Coḻcuecdxi lajztu!
37 Per laareni rdxelojreni bidxejbreni, naareni cahuiireni lo te sprit.
38 Dxejc räjp Jesús lojreni:
―¿Xhicuent cadxejbtu? ¿Xhicuent rac tio'p lastootu?
39 ¡Coḻhuii reṉaä, näjza reni'ä! Lagajc naräni. Coḻcajn narä te fiipactu laa naräni, sa'csi anajntu di te sprit ga'p bääl niclaza tzujt si'c rapä narä.
40 Che guniini rediidxga, baluigajcni reṉaani näjza reni'ni.
41 Laḻ ni cadxelojreni, di gacdi chalilajzreni, sa'csi cabaduxh lajzreni, räjpni lojreni:
―¿La yu' xhi rajptu gauä ree, ä?
42 Dxejc badeedreni te la' bälbigue', näjza te la' seer ni yu' tzujn.
43 Ni'c cua'ni gudajwnini nez lojreni.
44 Dxejc räjpni lojreni:
―Dee najc xtidxä ni rniä lojtu cheni yusicä lojtu, rniä riäjḻ soob guiraa rediidx xcuentä ni caj lo xleii Moisés, näjza lo rexquijtz redade' ni gunii xtidx Dios näjza ni caj lo rexquitz Salmos.
45 Dxejcti basanijni xcäriejnreni te gucbeereni xhi säloj rediidx ni caj lo rexquijtz Dios xcuentni.
46 Dxejc räjpni lojreni:
―Scree caj lo reguijtz: Nanab guet Crist, dxejc ni riojṉ dxej, guibaṉsacni loj rebeṉgut.
47 Sire'chza diidx xcuent xho rusḻaa Crist rebejṉ neṉ dojḻ che rusiejchreni lajzreni, che rililajzreni xtiidxni. Guedx Jerusalén guislojni, dxejc sire'ch diidx guideb guedxliuj.
48 La'tu najctu testiigw guiraa recosre.
49 Narä suxhaḻä Sprit Dxan xten Dios lojtu, ni'c coḻjia'n guedx Jerusalén cheni jiädläjzlini neṉ lastootu, guniidxni yäḻrnibee ni siääd xhaguibaali.
Huäjs Jesús xhaguibaa
(Mr. 16:19‑20)
50 Dxejc huinä Jesúsreni stelaad guedx Jerusalén gajxh lo te guejdx ni laa Betania. Ro'c guläsni ṉaani, benle'ni yejcreni.
51 Laḻ ni cayujnni si'c, gubicajni lojreni, huäjsni xhaguibaa.
52 Peta laareni gulujx gojnrenini, dxejc cabalazduxhreni gubi'reni guedx Jerusalén.
53 Ro'c guixe-guixee guyu'reni neṉ guidoro, calä'preni xpala'n Dios. Sugacni si'c.
Redidxhuen Xten Jesucrist Ni Bacuaa San Juan
Xtidx Dios najc te Niguii
1
1 Galodoo che gusloj guira'ti, ala yu' Diidx. Luxh nani najc Diidxga yunäj Dios, luxh Diidxga najc Dios.
2 Che gajd gac-cheeli guedxliuj, yunäjni Dios.
3 Xcuent laani benchee Dios guedxliuj näjza guira'ti ni yu' lojni. Guiraa recos ni yu' di gacdi niu'reni paru rutini.
4 Laani gojp yäḻnabajṉ. Yäḻnabajṉga najc bianij xten rebejṉ.
5 Luxh bianijga rdimbicha' nez lo yäḻcäjy, niluxh yäḻcäjyga di niajcdi nusuiinini.
6 Guyu' te niguii birilaj Juan, ni baxhaḻ Dios.
7 Laani biäädni te basule'ni diidx. Biädsule'ni diidx xcuent bianij te nililajz guiraa rebejṉ diidx xcuent bianij.
8 Laani dini gac bianij, laani biädsule'ni diidx xcuent bianij.
9 Laa bianijpacga ni rusanij lastoo guiraa rebejṉ, luxh ṉaj abiäädni lo guedxliujre.
10 Nani najc Diidxga guyu' lo guedxliujre, xcuent laazani guc-chee guedxliujre, luxh di rebeṉ guedxliujre nililajz chu najni najcni.
11 Biäädni loj rexpeṉ Israel, niluxh rexpejṉni direni nicäjb niu'ni lojreni.
12 Dxejc loj guiraa reni cuäjb guyu'ni lojreni, loj renani huililajz xtiidxni, loj reni'c badeedni yäḻrnibee gacreni xi'n Dios.
13 Laa reni'c ni di gac si'c xi'n beṉ guedxliuj, ni gojl sa'csi rlajz te biniet chu xi'nni, dee najcpacreni Xi'n Dios sa'csi sudeedni yäḻnabajṉ par tejpas lojreni.
14 Diidxga gujc te beṉ guedxliuj. Guläjzni lo guedxliujre, bahuilojzanu xcäḻrdimbicha'ni, si'c yäḻrdimbicha' xten xingan xteb xtadni, laani najcpacni nani sanälajz nuurnu, nani rnii didxlii loonu.
15 Juan gunii xcuent Jesús. Guredxa'ni, räjpni:
―Laa dee ni rniä, nani siääd detzä sajcruni loä, sa'csi laani ganidni nabajṉni loä.
16 Sa'csi guiraanu cua'nu xcäḻnasacduxhni, yäḻracnäj detz yäḻracnäj.
17 Leii xten Dios biädnä toMoisés, niluxh yäḻracnäj näjza redidxlii biädnä Jesucrist.
18 Rut chu tejdi abahuii lo Dios, xinxtebni ni yunäjpac Dios, laani basule'ni diidx xcuent Dios loonu.
Juan ni rutiobnis gunii chuni'c najc Jesucrist
(Mt. 3:11‑12; Mr. 1:7‑8; Lc. 3:15‑17)
19 Dee najc diidx nani gunii Juan ni rutiobnis che baxhaḻ rexpejṉ Israel rebixhojz näjza rexpejṉ guidoo ni laa levitas, biriireni guedx Jerusalén te sanabdiidxreni lo Juan, räjpreni lojni:
―¿Luj chu najclu?
20 Dxejcti bicäjpni lojreni, xhet bacua'tzdini lojreni, räjpni:
―Et narädi nacä Crist ni jiääd.
21 Dxejcti gunabdiidxreni lojni, räjpreni:
―¿Chuxhni'c najclu? ¿La lujni najc Elías?
Räjpni:
―Dina gacäni.
Räjpreni:
―¿La najclu te dade' ni gunii xtidx Dios ni cabääznu jiääd?
Dxejc räjpni:
―Dina gacäni.
22 Räjpreni:
―¿Chuxhni'c najclu? Te chonänu diidx loj reni baxhaḻ nuure. ¿Xhi rniilu, chuxhni'c najclu?
23 Räjp Juan:
―Narä nacä nani rbedxa' nez lo reyubijdz si'c ni gunii Isaías, ni gunii xtidx Dios scree: “Coḻyensa'c xnezyuj Dad.”
24 Rebejṉ ni baxhaḻ redee najc reni rniireni “farisee”.
25 Dxejc gunabdiidxreni stee, räjpreni lo Juan:
―¿Xhicuent rutiobnislu palga dilu gac Crist ni jiääd niclaza Elías niclaza stee niguii ni rnii xtidx Dios ni cabääznu jiääd, ä?
26 Dxejcti räjp Juan lojreni:
―Narä rutiobnisä con nis, niluxh galäiitu yu' tej nani ditu gumbee.
27 Laa dee ni siääd detzä niluxh di nungäjḻ nicla surloä cuää́ xcura'chni, sa'csi sajcruni loä.
28 Guiraa recosre gujc stelaad cadro laa Betábara, ni ria'n stelaad ro' gueu Jordán cadro cagutiobnis Juan.
Jesús najc Xile' xten Dios
29 Che bara yääl, bahuii Juan siääd Jesús lojni. Dxejc räjpni:
―¡Coḻhuii! Aree Xile' xten Dios nani rudzucaj xtojḻ rebeṉ guedxliuj.
30 Lagajc xcuent dee ni rniä cheni guniä lojtu: “Detzä siääd te niguii ni sajcru loä, sa'csi ganidli narä agac nabajṉni.”
31 Luxh dina niembeäni, per biädtiobnisä con nis te guluiä lo rexpejṉ Israel chu najcni.
32 Guniiza Juan stee diidx xcuentni, räjpni:
―Narä bahuiä biäjt Sprit Dxan xten Dios xhaguibaa si'c te palom guzudxini yejcni.
33 Dina niembeäni, per nani baxhaḻ narä gutiobnisä con nis, laani najni loä: “Cheni fiilu jiäjt Sprit Dxan xten Dios xhaguibaa si'c te palom, sudxini yejc te bejṉ, laanini najc ni gutiobnis con Sprit Dxan xten Dios.”
34 Narä abahuiä lojni, ni'cni rniliä: “Dee ni najc Xi'n Dios.”
Reni gujc xpejṉ Jesús ganiddoo
35 Che bara stee yääl, sugasac Juan ro'c, suganäjni tio'p rexpejṉni.
36 Bahuiini lo Jesús che sasajni, dxejc gunii Juan, räjpni:
―¡Coḻhuii! ¡Laa dee ni najc Xiil xten Dios!
37 Biejn diajg guiro'p rexpejṉpac Juan diidxga, dxejc sanajlreni Jesús.
38 Che gubiré Jesús bahuiini siädnajlreni, dxejc räjpni:
―¿Xhi caguiiltu?
Räjp rebejṉga:
―Mastr, ¿caro rbäjzlu?
39 Badzu' Jesús diidxre, räjpni:
―Coḻtaa, te fiitu.
Dxejcti huijreni te bahuiireni caro rbäjzni ro'c. Biannäjrenini ro'c sa'csi agojl si'cti rcatajp gudxej.
40 Tej reni biejn diajgni xtidx Juan laa Andrés, bejtz Simón Pedr dxejc huinäjḻni Jesús.
41 Ganiddoo huitiilni bejtzni, dxejc räjpni lojni:
―Abidxälnu Mesías nani sälojza Crist ni cabääznu jiääd.
42 Sas huinänini loj Jesús. Che bahuii Jesús lojni, räjpni:
―Luj najclu Simón xi'n Jonás; sirilajlu Cefas nani sälojza Pedr.
Gurejdx Jesús Felipe näjza Natanael
43 Bara yäälga rlajz Jesús chää nez Galilee. Dxejc bidxaagni Felipe, räjpni lojni:
―Gudanajl narä.
44 Felipe siääd guedx Betsaida, guedxro ni najcza lajdx Andrés näjza Pedr.
45 Felipe bidxaag Natanael räjpni lojni:
―Abidxälnu bejṉ nani bacuaa toMoisés xcuentni lo reguijtz xten leii agujc xchej, nani bazä'tza reniguii ni gunii xtidx Dios, Jesús xi'n José ni siääd Nazare't.
46 Räjp Natanael:
―¿La sajc guirii te beṉsa'c guedx Nazare't, ä?
Räjp Felipe lojni:
―Gudaa, te fiilu.
47 Che bahuii Jesús siääd Natanael nez lojni, räjpni:
―Coḻhuii te beṉ Israelpac nani dipacni gusguee.
48 Räjp Natanael:
―¿Xho numbeelu narä?
Badzu' Jesús diidxre lojni räjpni:
―Che gajd Felipe cueedx luj, che suga'lilu ni' te yagiigw, bahuiä lojlu.
49 Badzu' Natanael diidxre, räjpni:
―Mastr, luj najc Xi'n Dios, luj najc Reii xten rexpeṉ Israel.
50 Räjp Jesús lojni:
―Sa'csi rniä lojlu, “bahuiä suga'lu ni' yagiigw”, ¿ni'c rililajzlu, ä? Xhidajl cosroru suhuiilu.
51 Dxejcti räjpzani:
―Rniliä́pac lojtu, suhuiitu guixal xhaguibaa, näjza rä'p riäjt rexangl Dios yejc Xi'n Dios ni gujc Niguii.
Te sa' ni guyu' guedx Caná xten Galilee
2
1 Che gudejd choṉ dxej, guyu' te sa' guedx Caná xten Galilee. Ro'c guyu' xnan Jesús.
2 Huijza Jesús näjza rexpejṉpacni, sa'csi bidoṉreni chääreni lo sa'ga.
3 Gubijdz bin. Dxejc räjp xnan Jesús lojni:
―Dirureni ga'p bin.
4 Dxejc badzu' Jesús diidxre räjpni:
―¿Xhicuent rniilu si'c loä, xnanä? Gajd xhoṟä guidzujṉ.
5 Niluxh räjp xnanni loj remos ni tre' ro'c:
―Coḻyejn guira'ti si'ctis ni guiniini lojtu.
6 Suga' xho'p guesguij nani rdxaj nis te rdiib ṉaa rexpejṉ Israel te racnayareni te si'c guisa' xleii toMoisés. Neṉ tejga guesguijga ru' si'cti te gayuu litr nis.
7 Räjp Jesús loj remos:
―Coḻguchaj reguesguijre nis.
Dxejcti bachadoo rebejṉgani.
8 Dxejcti räjp Jesús lojreni:
―Coḻca' che'nni ṉaj te coḻchanäni lo nani cahuii cayajc sa're.
Dxejc huinä remosga che'n bin lojni.
9 Che gu' dade'ga che'n nis ni gubixhloj bin (luxh dini gan caro siäädni, remostis ni gulä'p nis, ni'ctis najn). Dxejcti gurejdx dade'ga bi'n.
10 Dxejcti räjpni:
―Guiraa rebejṉ rudeedreni binsa'c räxgaa rebejṉ, dxejcti che agudxaj xque'reni, rudeedreni bin nani di xcuent, niluxh luj gulucheelu binsa'cre ṉajli.
11 Seenre najc ganiddoo ni gusloj bejn Jesús; bejnnini neṉ guedx Caná xten Galilee. Seenga bazäbdiidx yäḻrnibee xtenni luxh ni'cni huililajz rexpejṉpacni xtiidxni.
12 Che gudejd sa'ga, huijni guedx Capernaum con xnanni, rebejtzni näjza rexpejṉpacni. Ro'c bia'nreni tio'p-choṉ dxej.
Basia Jesucrist guidoro
(Mt. 21:12‑13; Mr. 11:15‑18; Lc. 19:45‑46)
13 Sa'csi abidzuṉgajxh lanij pascw xten rexpejṉ Israel cheni rnalajzreni guxhijṉ ni gudejd guixhajg xten yäḻgujt neṉ Egipto, ni'c sää Jesús guedx Jerusalén.
14 Neṉ guidoro bidxälni xhidajl bejṉ nani ruto' gon, xiil, palom näjza reni sobga' caguchaa melzijt.
15 Dxejc bejnni te chico't con gaii duu, gulääni regon con rexiil neṉ guidoo. Batie'chni xcoobr rebejṉ nani ruchaa melzijt, barexh-xhätni rexmexreni.
16 Räjpzani loj reni caguto' repalom:
―Coḻcuää redee, na'c rujntu rolijz xtadä si'c te guii cadro rdo' guiraloj.
17 Dxejcti banajlajz rexpejṉpacni xhi caj lo reguijtz ni bacuaa redade' ni gunii xtidx Dios: “Gucnaj lazä xcuent ni runnäjreni rolijzlu.”
18 Dxejcti gunabdiidx reni najc xpejṉ Israel lojni, räjpreni:
―¿Xhi seen guluiilu loonu ṉaj te fiinu arajplu yäḻrnibee te abejnlu recosre?
19 Badzu' Jesús diidxre räjpni:
―Coḻgutzujl guidoore, luxh narä neṉ choṉtis dxej sunchesacäni.
20 Räjp rexpejṉ Israel lojni:
―Tiubixho'p ijz guclaa ni guc-chee guidoore, ¿xhixh sajc gunchesacluni neṉ choṉtis dxej, ä?
21 Niluxh laani caniini xcuent guidoo ni najc lagajc tiejxhni.
22 Ni'cni cheni gubaṉsacni loj rebeṉgut, banajlajz rexpejṉpacni rediidxre ni guniini, dxejc huililajzreni nani caj lo rexquijtz Dios näjza rediidx ni gunii Jesús.
Numbee Jesús guiraa rebejṉ
23 Cheni guyu' Jesús guedx Jerusalén cadro cayajc lanij pascw, laḻ ni cayajc lanijga, xhidajl rebejṉ huililajz xtiidxni, bahuiizareni remilagwr ni bejnni.
24 Luxh di Jesús nililajz xtidx rebejṉga, sa'csi arumbeeni xho najc rebejṉ.
25 Niluxh dini niquiin chu gäb lojni xho najc bejṉ, sa'csi lagajc laani anancheeni xho najc lastoo tejga bejṉ.