20
Gɛsun Awɔrabo Gikpalɛ
Yesu gi tɔgɛ yɛɛ, “Gɛnɔɔbono asa mɛ laa nyɛ ntɛɛla Wurubuaarɛ gɛwuragyi mɔ dɔ mɔ i laa wɔra fɛɛ gikpalɛ gibono nan baa da faa. Gɛten wura ɔko ne n kyena. Ɔ bo gifɔlɛ giko ndɔɔ. Gɛkɛ gɛdɛ mɔ, o kyingi nyɛnyɛngɛ fu‑u kpaa laarɛ gɛsun awɔrabo de mɛꞌ kpaa wɔra gɛsun mɔ-ndɔɔ dɔ sa mɔ de ɔꞌ ka ɔmɔ gikɔ. Mɔ‑rɛ gɛsun awɔrabo mɔ mɛ gyi gigya, ne o kyule yɛɛ ɔ laa ka ɔmɔ gɛnɔɔbono mɛ kya ka gɛkɛ toloowi-lɛɛ gikɔ mɔ, ne ɔ yɛgɛ mɛ kyon ndɔɔ mɔ dɔ. Owi gi dii mɔ, o kpe oyiidɔ, ne ɔ kpaa wu anyen banban ako mɛ tɛ mɛŋ kya wɔra sɛi. O wu mɔmɔ gɛnen mɔ, ɔ tɔgɛ sa mɔmɔ yɛɛ, ‘Fɛye kee fɛꞌ baa kyon kpaa wɔra gɛsun sa me me-ndɔɔ dɔ de nꞌ ka fɛye gikɔ gɛnɔɔbono i laa kyena sa me‑rɛ fɛye mɔ.’ Gɛsintin mɔ, asa mɔ mɛ kpe. Owi gi kyena nten nsana mɔ, o kii kpaa nyɛ ako ne mɛ kpe. Owi gi gbaa mɔ, o kii kpaa nyɛ abanban, ne mɛ kpe. I san ŋmaraa de owi ɔꞌ tɔrɔ mɔ, o kii kpe oyiidɔ kpaa wu anyen ako mɛ tɛ giyan mɛŋ kya wɔra sɛi. Ne ɔ taasɛ ɔmɔ yɛɛ, ‘Menɛ n wɔra ne fɛ kya waala gɛkɛ mumuli, fɛ mɛŋ kya wɔra sɛi?’ Mɛ lɛɛ gɛnɔ sa mɔ yɛɛ, ‘A mɛŋ nyɛ ɔko de ɔꞌ baa sa aye gɛsun de aꞌ wɔra de ɔꞌ ka aye gikɔ.’ Ne ndɔɔ wura mɔ yɛɛ, ‘To, fɛye kee fɛꞌ kii baa kyon kpe me-ndɔɔ dɔ.’
“Owi gi ta mɔ, ndɔɔ wura mɔ gi tɔgɛ ɔbono ɔ kya kerɛ mɔ-ndɔɔ mɔ so ɔ kya sa mɔ mɔ yɛɛ, ‘Terɛ gɛsun awɔrabo mɔ de foꞌ ka mɔmɔ gikɔ. Ka lii abono mɛ ba gɛmara gɛmara mɔ, de foꞌ kyu kpaa logɛ de abono mɛ daa gikpe ndɔɔ mɔ dɔ mɔ.’ Ɔ ka abono mɛ kpe ndɔɔ mɔ dɔ owi kya laarɛ ɔꞌ tɔrɔ mɔ, mɔmɔ ɔkamaasɛ gi nyɛ aterenbi abono mɛ kya ka gɛkɛ toloowi gikɔ mɔ. 10 I tu abono mɛ daa gikpe ndɔɔ mɔ dɔ mɔ, mɛ nyi yɛɛ mɔmɔ berɛ mɛ laa nyɛ aterenbi don abono mɛŋ kpe belen mɔ. Imɔ gɛnen mɔ, mɔmɔ kee mɛ nyɛ daa gɛnɔɔbono mɛ kya ka gɛkɛ toloowi-lɛɛ gikɔ mɔ. 11 Mɛ sɔɔ mɔmɔ-aterenbi kalɛ mɔ, mɛ yii gɛsɛ mɛ kya lɔgedɛ de ndɔɔ wura mɔ yɛɛ, 12 ‘Asa abono mɛ ba gɛmara gɛmara mɔ mɛŋ wɔra gɛsun kɛɛla iko. Aye, mɔ, a yelɛ owi kɛlɛlɛ so wɔra gɛsun toloowi mɔ, fo kya ka aye‑rɛ ɔmɔ pɛwu gikɔ kyɛɛ-kyɛɛ?’
13 “Ndɔɔ wura mɔ gi lɛɛ gɛnɔ sa mɔmɔ dɔ ɔko yɛɛ, ‘Ɔnyen, meŋ kudi fo gyi. Me‑rɛ fo aŋ tɔgɛ kyule daa yɛɛ gɛkɛ gikɔ ne nan ka fo? 14 Imɔso kyu fo-aterenbi de foꞌ naa fo kya kpe. N kya laarɛ de nꞌ ka ɔkamaasɛ ɔbono nɛ nyɛ gɛmara gɛmara mɔ kee gikɔ fɛɛ fo-lɛɛ mɔ ɔnan. 15 Meŋ bo ɔkpa de nꞌ kyu me-aterenbi kyu wɔra ilaa ibono n kya laarɛ mɔ? Abɛɛ fo wu me-gidɛnsɛ gibono nɛ wɔra mɔ, i kya loo fo daa?’ ” 16 Yesu gi da gikpalɛ gidɛ ta mɔ, ɔ lɛɛ gɛsɛ yɛɛ, “Gɛnen ne i laa wɔra ne. Owi ɔbono asa mɛ laa nyɛ ntɛɛla Wurubuaarɛ gɛwuragyi mɔ dɔ mɔ, abono mɛ gyɛ nbii gɛsinkpan so ilaa dɔ mɔ ako mɛ laa kpaa wɔra abelɛnsɛ, ne abono mɛ gyɛ abelɛnsɛ gɛsɛ gɛrɛ ilaa dɔ mɔ ako, mɔ, mɛ laa kpaa bingiri nbii.”
Yesu Gi Kii Tɔgɛ Mɔ-Lɛwu Mɔ So Ilaa
17 Yesu kya kpe Gyɛrusalem mɔ, o kyu mɔ-akasɛbo gudu anyɔ mɔ lii nkan ne ɔ tɔgɛ sa ɔmɔ 18 yɛɛ, “Fɛꞌ nu. A kya kpe Gyɛrusalem faa, ako mɛ laa kyu me, anyamesɛ pɛwu mɔmɔ-daa mɔ, wɔra aye Gyuda awura asunbi alɛɛbo abelɛnsɛ de aye-nbara aŋmarasɛbo abaa dɔ. Mɔmɔ, mɔ, mɛ laa tɔgɛ yɛɛ n gyɛ ilaa nyɛnyɛn ɔwɔrabo, imɔso nꞌ wɔra ɔmɔɔsɛ, 19 de mɔmɔ kee mɛꞌ kyu me wɔra asa abono mɛ mɛŋ gyɛ aye Gyuda awura mɔ abaa dɔ. Gɛnen asa abono mɛ laa gyaabii me ikpa kpɛi-kpɛi so, de mɛꞌ taa me awulibi, de mɛꞌ da me aŋanbi oyii so mɔɔ. Nɛ wuꞌ mɔ, imɔ gɛkɛ sasɛ mɔ, nan kyingi lii ibuni dɔ.”
Ɔkyii Ɔko Gi Kpaa Kolɛ Gɛbelɛnsɛ Yesu Asɛ Sa Mɔ-Biana
20 Imɔ gɛmara mɔ Yesu akasɛbo ako mɔmɔ-nyi gi kyu mɔmɔ ba mɔ asɛ baa kolɛ mɔ ilaa iko. Akasɛbo mɔ mɛ gyɛ Sɛbedi mɔ-biana. Ɔkyii mɔ gi baa ŋmii mɔ-ayaa dɔ 21 ne Yesu gi taasɛ mɔ yɛɛ, “Menɛ ne fo kya laarɛ?” Ɔ lɛɛ gɛnɔ yɛɛ, “Owi ɔbono fo laa gyi gɛwura mɔ, yɛgɛ me-biana anyɔ adɛ mɛꞌ wɔra fo-nwurabi nbono mɛ laa sindi fo titiritii, ɔko ɔꞌ kyena fo-gibaa gyisɛ so de ɔko, mɔ, ɔꞌ kyena fo-benɛ so.” 22 Yesu gi lɛɛ gɛnɔ tɔgɛ sa mɔ-akasɛbo anyɔ mɔ yɛɛ, “Fɛ mɛŋ nyi ilaa ibono fɛ kya kolɛ faa. Imɔso fɛ laa taalɛ wu ɔlaawusɛ ɔbono ɔnan ɔ dɛ ɔ gyoo me mɔ?” Mɛ kyule mɔ yɛɛ, “Ɛn, a laa taalɛ.” 23 Nfono mɔ, Yesu gi tɔgɛ sa ɔmɔ yɛɛ, “Gɛsintin mɔ, fɛ laa wu ɔlaawusɛ ɔbono ɔnan nan wu mɔ. Me asɛ ikyenaten mɔ berɛ, meŋ bo ɔkpa de nꞌ lɛɛ yɛɛ ɔdɛ ne ɔꞌ kyena me-gibaa gyisɛ so abɛɛ ɔdɛ ne ɔꞌ kyena me-benɛ so. Gɛnen ikyenaten ibono i gyɛ sa daa abono me-sɛ Wurubuaarɛ gi wolaa lɔrɔ yela sa mɔmɔ mɔ.”
24 Yesu akasɛbo sɛnsɛ gudu mɔ mɛ nu ilaa ibono mɔmɔ-nanboana anyɔ, nyamesɛ mɔ‑rɛ mɔ-tedɛ mɔ, mɛ kpaa kolɛ Yesu mɔ, i loo ɔmɔ. 25 Imɔso Yesu gi terɛ mɔmɔ pɛwu baa mɔ asɛ ne ɔ tɔgɛ sa mɔmɔ yɛɛ, “Fɛɛ gɛnɔɔbono fɛ nyi mɔ, abono mɛ mɛŋ nyi Wurubuaarɛ agyɛbi mɔ mɔmɔ-awura awura mɛ kya kyu abono mɛ bo mɔmɔ gɛsɛ mɔ kyu wɔra fɛɛ mɔmɔ-nbide. Mɔmɔ-anyamesɛ gbaaꞌgbaa mɔ kee mɛ kya kyu ɔlon mɛ kya gyi gɛbelɛnsɛ asa sɛnsɛ so. 26 Fɛye-lɛɛ berɛ, iŋ kaaborɛ iꞌ wɔra fɛɛ asa adɛ. Nengyene ɔko kya laarɛ ɔꞌ wɔra nyamesɛ gbaaꞌ fɛye dɔ mɔ, i kaaborɛ ɔꞌ wɔra mɔ-nyoro fɛɛ fɛye-dega, 27 ne ɔbono ɔ kya laarɛ ɔꞌ wɔra fɛye-wura mɔ, i kaaborɛ ɔꞌ wɔra mɔ-nyoro fɛɛ fɛye-gɛbide. 28 I lii fɛɛ me, anyamesɛ pɛwu mɔmɔ-daa mɔ gbaa, meŋ ba gɛsinkpan so yɛɛ asa mɛꞌ son me. Nɛ ba daa de nꞌ baa son asa de nꞌ kyu me-nkpa kyɛɛ de iꞌ lɛɛ asa sakyɔ lii ilaa nyɛnyɛn giwɔra dɔ kiiri mɔmɔ sa Wurubuaarɛ.”
Yesu Gi Bugi Agyaatanbo Anyɔ Ako Ansi
29 Yesu mɔ‑rɛ mɔ-akasɛbo mɔ mɛ kya lii Gyɛriko ɔsowolɛ so mɔ, sakpii belɛ ɔko buu mɔmɔ. 30 Mɛ kya kpe mɔ, agyaatanbo anyɔ ako ne n tɛ ɔkpa nkan. Mɛ kpɛ nu yɛɛ Yesu ne n kya kyon faa mɔ, mɛ yii gɛsɛ mɛ kya kpen ken-ken yɛɛ, “Aye-wura, Wura Deefidi ɔnaanabi, su aye so!” 31 Sakpii ɔbono o buu Yesu mɔ gi gya ɔmɔ yɛɛ mɛꞌ bun ɔmɔ-nnɔ so. Mɛ kya gya mɔmɔ gɛnen mɔ, idɛ kon gbaa ne mɛ lɔrɔ mɛ kya kpen ken-ken yɛɛ, “Aye-wura, Wura Deefidi ɔnaanabi, su aye so!” 32 Nfono mɔ Yesu gi sii yelɛ ne ɔ terɛ mɔmɔ ne ɔ taasɛ mɔmɔ yɛɛ, “Menɛ ne fɛ kya laarɛ nꞌ wɔra sa fɛye?” 33 Mɛ lɛɛ gɛnɔ yɛɛ, “Aye-wura, a kya laarɛ aye-ansi aꞌ bugi.” 34 Mɔmɔ-ilaa i wɔra Yesu ayen ne o kyu mɔ-abaa yii mɔmɔ-ansi mɔ. Ayaa abono so mɔ, mɔmɔ-ansi a bugi mɛ kya wu ilaa kamaasɛ, ne mɛ san naa buu mɔ.