10
Majñom Jesús ndyeenꞌaaⁿ nchooꞌ qui nchooꞌ we nnꞌaⁿ
Jnda̱ teinom nmeiⁿꞌ, tjeiiꞌñe Jesús ntꞌomcheⁿ nnꞌaⁿ, ndyeenꞌaaⁿ nchooꞌ qui nchooꞌ wendyena. Jñoom we we, we wendyena na cꞌoojndyeena ticwii tsjoom ndoꞌ ticwii joo yuu na quia nncjaa nqueⁿ. Tsoom nda̱a̱na:
—Jndye nnꞌaⁿ mꞌaⁿ na tyoondye ñꞌoom naya. Matseijomnaꞌ naⁿꞌñeeⁿ chaꞌcwijom lqueeⁿ na jnda̱ tmaⁿ. Sa̱a̱ naⁿntjom na nntyje lqueeⁿ, meiⁿchjoo tijndye. Cweꞌ joꞌ cataⁿꞌyoꞌ nnom Ta Tyꞌo̱o̱tsꞌom na cajñomtyeeⁿ ntꞌomcheⁿ naⁿntjom na nnteiꞌjndeii ꞌo na nntjeiꞌyuuꞌndyoꞌ ñꞌoom naya nda̱a̱ naⁿꞌñeeⁿ.
Ndoꞌ tsotyeeⁿcheⁿ nda̱a̱na:
—Catsaꞌyoꞌ. Queⁿꞌyoꞌ cwenta, majño̱o̱ⁿya ꞌo quiiꞌntaaⁿ nnꞌaⁿ na wiꞌndye. Matseijomnaꞌ ꞌo chaꞌcwijom canmaⁿ na mꞌaⁿ quiiꞌntaaⁿ lobo. Tintsaañꞌomꞌyoꞌ ꞌnaⁿ na cwicañjom sꞌom, meiⁿ chetsjaꞌ, meiⁿ lcoom. Ndoꞌ nchii na nlaꞌchjuundyoꞌ na nlaneiⁿꞌyoꞌ ñꞌeⁿ nnꞌaⁿ nato. Meiⁿnquia wꞌaa na nntsquieꞌyoꞌ, canduꞌjndyeeꞌyoꞌ nda̱a̱ nnꞌaⁿ wꞌaaꞌñeeⁿ: “Quiaa Tyꞌo̱o̱tsꞌom na ya mꞌaⁿꞌyoꞌ ñꞌeⁿ ntyjeeꞌyoꞌ.” Ndoꞌ nnꞌaⁿ wꞌaaꞌñeeⁿ xeⁿ cwilaꞌxmaⁿ na catoꞌñoom nayaꞌñeeⁿ, quia joꞌ caljonaꞌ quiondyena, sa̱a̱ xeⁿ na ticalaꞌxmaⁿna na nntoꞌñoomna juunaꞌ, quia joꞌ calcweꞌnndaꞌnaꞌ ñꞌeⁿndyoꞌ. Ndoꞌ wꞌaa yuu na nntsquieꞌyoꞌ, joꞌ caljooꞌndyoꞌ. Nchii cweꞌ cwii ndoꞌ cwii wꞌaa nncꞌomꞌyoꞌ. Cwaꞌyoꞌ ndoꞌ cweꞌyoꞌ nantquie na nñeꞌquiana nda̱a̱ꞌyoꞌ. Ee tsaⁿntjom maxjeⁿ tseixmaaⁿ na coꞌñoom na mawantjoom. Meiⁿnquia tsjoom na nntsquieꞌyoꞌ ndoꞌ nntoꞌñoomna ꞌo, cwaꞌyoꞌ meiⁿnquia nantquie na nñeꞌquiana nda̱a̱ꞌyoꞌ. Calanꞌmaⁿꞌyoꞌ nnꞌaⁿwii na mꞌaⁿ joꞌ joꞌ ndoꞌ canduꞌyoꞌ nda̱a̱na: “ꞌO nnꞌaⁿ, juu na matsa̱ꞌntjom Tyꞌo̱o̱tsꞌom nnꞌaⁿ, matseindyooꞌñenaꞌ jo nda̱a̱ꞌyoꞌ.” 10 Sa̱a̱ meiⁿnquia tsjoom na nntsquieꞌyoꞌ na tiñeꞌcalaꞌljo nnꞌaⁿ ꞌo, caluiꞌyoꞌ tsꞌom nataa ndoꞌ canduꞌyoꞌ: 11 “Cwilaquiaayâ tsꞌo jnda̱a̱ na niom tsjomꞌyoꞌ na chuuꞌ ncꞌa̱a̱ꞌâ. Nmeiiⁿ cwilꞌaayâ na cwitꞌmo̱o̱ⁿyâ na ꞌo tiñeꞌcatoꞌñoomꞌyoꞌ ñꞌoomꞌ Tyꞌo̱o̱tsꞌom. Sa̱a̱ calaꞌno̱ⁿꞌyoꞌ juu na matsa̱ꞌntjoom nnꞌaⁿ matseicandyooꞌñenaꞌ na mꞌaⁿꞌyoꞌ.”
12 Quia joꞌ tsotyeeⁿcheⁿ nda̱a̱na:
—Nndyeꞌyoꞌ nntsjo̱o̱ quia na nncueꞌntyjo̱ xuee na nncuꞌxeⁿ Tyꞌo̱o̱tsꞌom nnꞌaⁿ, nlcoꞌwiꞌtinaꞌ nnꞌaⁿ tsjoomꞌñeeⁿ, nchiiti nnꞌaⁿ tsjoom Sodoma.
Njoom na mꞌaⁿ nnꞌaⁿ na tiñeꞌlaꞌcanda̱
(Mt. 11:20-24)
13 ’Wiꞌ nntjomꞌyoꞌ ꞌo nnꞌaⁿ tsjoom Corazín. Mati ꞌo nnꞌaⁿ tsjoom Betsaida, ee xeⁿ jo nda̱a̱ nnꞌaⁿ tsjoom Sidón ñꞌeⁿ Tiro tꞌmo̱o̱ⁿya juu najndeii na matseixmaⁿya chaꞌxjeⁿ tꞌmo̱o̱ⁿya nda̱a̱ꞌ ꞌo, tyuaaꞌ jlaꞌcanda̱a̱ꞌndye naⁿꞌñeeⁿ na teindyuaandyena na tcweeꞌna liaa na ta̱a̱ ndoꞌ tioona tsjaaꞌ nqueⁿna na cwitꞌmo̱o̱ⁿna na cwilcweꞌ nꞌomna. 14 Cweꞌ joꞌ, xuee na nntuꞌxeⁿndye nnꞌaⁿ, tꞌmaⁿti nlcoꞌwiꞌnaꞌ ꞌo nchiiti nnꞌaⁿ tsjoom Tiro ñꞌeⁿ Sidón. 15 ꞌO nnꞌaⁿ tsjoom Capernaum, ¿aa ndyaꞌ cwilatiuuꞌyoꞌ na cañoomꞌlueecheⁿ nntseiwendyenaꞌ ꞌo, cweꞌ ee na jndye tsꞌiaaⁿ sꞌaaya quiiꞌntaaⁿꞌyoꞌ? Maxjeⁿ nntiom Tyꞌo̱o̱tsꞌom ꞌo yuu na njoomticheⁿ na macoꞌwiꞌnaꞌ nnꞌaⁿ.
16 ’Tsꞌaⁿ na mandii ñꞌoom na cwiñeꞌquiaꞌyoꞌ, mañꞌoomya joꞌ mañeeⁿ. Sa̱a̱ ꞌñeeⁿ na ntsꞌo̱o̱ ꞌo, maja machꞌee tsaⁿꞌñeeⁿ na ntsꞌo̱o̱ⁿ. Ndoꞌ ꞌñeeⁿ na ntsꞌo̱o̱ ja, nquii na jñom ja machꞌee tsaⁿꞌñeeⁿ na ntsꞌo̱o̱ⁿ.
Na lcweeꞌ ndyeenꞌaaⁿ nchooꞌ qui nchooꞌ we nnꞌaⁿ
17 Quia na jnda̱ tquienndaꞌ ndyeenꞌaaⁿ nchooꞌ qui nchooꞌ we naⁿꞌñeeⁿ na jñom Jesús, ñequio na neiiⁿna jluena:
—Ta, hasta naⁿjndii tueeꞌndyecje nda̱a̱yâ ñequio xueꞌ.
18 Tso Jesús nda̱a̱na:
—Ntyjiiya na jnda̱ tyuiiꞌ najndeii na ñeseixmaⁿ Satanás. Ñejomto tiooñê chaꞌcwijom tioo chom tsuee. 19 Ja jnda̱ tquiaya najnda̱ꞌyoꞌ, cha meiiⁿ candyueꞌyoꞌ canduu ñꞌeⁿ caljo̱, meiⁿchjoo tjaa ljoꞌ nntjomꞌyoꞌ. Ndoꞌ nnaⁿndyoꞌ ñequio chaꞌtso najndeii na matseixmaⁿ Satanás na mꞌaaⁿ nacjoꞌyoꞌ. Meiⁿcwii nmeiⁿꞌ xocalꞌa nata̱ꞌ ꞌo. 20 Sa̱a̱ tincꞌomꞌyoꞌ na neiⁿꞌyoꞌ cweꞌ cantyja na cwitueeꞌndyecje naⁿjndii nda̱a̱ꞌyoꞌ. Cꞌomꞌyoꞌ na neiⁿꞌyoꞌ ncꞌe na jnda̱ teiljeii ncueꞌyoꞌ cañoomꞌluee.
Jesús maꞌmo̱o̱ⁿ na neiiⁿꞌeⁿ
(Mt. 11:25-27; 13:16-17)
21 Mañejuuti xjeⁿꞌñeeⁿ, tioo na neiiⁿꞌ Jesús ncꞌe Espíritu Santo. To̱o̱ⁿꞌo̱ⁿ na matseineiiⁿ nnom Tyꞌo̱o̱tsꞌom, tsoom:
—Matseitꞌmaaⁿꞌndyo̱ ꞌu Tsotya̱ya na cwiluiindyuꞌ na matsa̱ꞌntjomꞌ cañoomꞌluee ñequio nnom tsjoomnancue. Ee jnda̱ tantyꞌiuuꞌndyuꞌ ñꞌoommeiⁿꞌ nda̱a̱ nnꞌaⁿ na cweꞌ jndo̱ꞌto nꞌom ñequio nnꞌaⁿ na jeeⁿ tꞌmaⁿ cwilaꞌno̱ⁿꞌ. Ndoꞌ jnda̱ seicano̱o̱ⁿꞌ joonaꞌ nda̱a̱ nnꞌaⁿ na cje cwilꞌa. Mayuuꞌ Ta, ee luaaꞌ waa na tjaweeꞌ tsꞌomꞌ.
22 Jnda̱ joꞌ seineiⁿnndaꞌ Jesús nda̱a̱ nnꞌaⁿ na cwindye, tsoom:
—Nquii Tsotya̱ya Tyꞌo̱o̱tsꞌom chaꞌtso nnom jnda̱ tioom lꞌo̱o̱ya. Tjaa ꞌñeeⁿ matseiꞌno̱ⁿꞌ chiuu tseixmaⁿya na cwiluiindyo̱ Jnaaⁿ, macanda̱ nqueⁿ ntyjeeⁿ. Meiⁿ tjaa ꞌñeeⁿ matseiꞌno̱ⁿꞌ chiuu tseixmaⁿ Tsotya̱ya, macanda̱ ja na cwiluiindyo̱ Jnaaⁿ mantyjiiya. Ndoꞌ mati meiⁿcwiꞌñeeⁿcheⁿ tsꞌaⁿ na lꞌue tsꞌo̱o̱ⁿ na nntseiꞌno̱ⁿꞌ chiuu tseixmaⁿ Tsotya̱ya, mañequia na nntseiꞌno̱ⁿꞌ.
23 Quia joꞌ taqueeⁿ, ntyꞌiaaⁿꞌaⁿ nda̱a̱ nnꞌaⁿ na cwilaꞌjomndye ñꞌeⁿñê, tsoom nda̱a̱na na ñenquieena:
—Jeeⁿ neiiⁿ nnꞌaⁿ na cwintyꞌiaanda̱a̱ tsꞌiaaⁿ na cwintyꞌiaꞌyoꞌ na matsꞌaaya. 24 Candyeꞌyoꞌ nntsjo̱o̱, jndye profetas ñequio reyes na tyotsa̱ꞌntjom, jeeⁿ tyocantyjaaꞌ nꞌomna na nntyꞌiaanda̱a̱na tsꞌiaaⁿmeiⁿꞌ na cwintyꞌiaꞌ ꞌo na matsꞌaa ndoꞌ na nndyena ñꞌoom na cwindyeꞌ ꞌo na mañenquia, sa̱a̱ tîcantyꞌiaana meiⁿ tîcandyena.
Naya na sꞌaa tsꞌaⁿ samaritano
25 Teintyjeeꞌ cwii tsꞌaⁿ na maꞌmo̱ⁿ ljeii na tqueⁿ Moisés. Taxꞌee nnom Jesús na cweꞌ ñeꞌcantyꞌiaaꞌ chiuu nntsꞌaaⁿ. Matso:
—Ta, ¿cwaaⁿ na tseixmaⁿya na catsꞌaa cha na nndaya na ticantycwii na nncwaꞌndo̱ꞌa?
26 Tꞌo̱ Jesús nnom, tsoom:
—¿Chiuu tꞌmaⁿ ljeii na mawaa? ¿Chiuu matseiꞌno̱ⁿꞌ na matseiꞌnaⁿꞌ juunaꞌ?
27 Tꞌo̱ tsaⁿꞌñeeⁿ, matso:
—Ljeiiꞌñeeⁿ luaa matsa̱ꞌntjomnaꞌ: “Cꞌoomꞌ na candyaꞌ tsꞌomꞌ Ta Tyꞌo̱o̱tsꞌom cwentaꞌ ñequio na xcweeꞌya tsꞌomꞌ, ñequio chaꞌwaa na jnda ntyjiꞌ, ñequio chaꞌwaa na jnduꞌ ndoꞌ ñequio chaꞌwaa na jndo̱ꞌya tsꞌomꞌ.” Ndoꞌ mati matsonaꞌ: “Cꞌoomꞌ na wiꞌ tsꞌomꞌ xꞌiaꞌ chaꞌxjeⁿ na jnda ntyjiꞌ ñequio nncuꞌ.”
28 Quia joꞌ tso Jesús nnom:
—Majoꞌndyo ñꞌoom na tꞌo̱ꞌ. Catseicanda̱ꞌ nmeiⁿꞌ, quia joꞌ nndaꞌ na nncwandoꞌ.
29 Sa̱a̱ tsaⁿꞌñeeⁿ na ñeꞌcwjiꞌyañe cheⁿnqueⁿ taxꞌeennaaⁿꞌaⁿ ꞌndyoo Jesús, tsoom:
—¿ꞌÑeeⁿ juu cwiluiiñe xꞌiaya?
30 Tꞌo̱ Jesús, tsoom:
—Ndiꞌ, tꞌoom cwii tsaⁿsꞌa. Jnaaⁿ Jerusalén na wjaacueeⁿ tsjoom Jericó ndoꞌ tioondye naⁿcantyꞌue cjoomꞌm. Tjeiiꞌna ꞌnaaⁿꞌaⁿ, jlaꞌquieeꞌndyena jom, ꞌndyena jom na majaaweeⁿꞌeⁿ. 31 Ndoꞌ seijomnaꞌ na wjaacue cwii tyee cwentaa nnꞌaⁿ judíos juu natoꞌñeeⁿ. Ndoꞌ quia na ljeiiⁿ juu tsꞌaⁿ na tquieeꞌñe, tjanquiaañê, chii teinoomꞌm. 32 Majoꞌti sꞌaa cwii tsꞌaⁿ levita. Jnda̱ na mawjaawiñoomꞌm joꞌ joꞌ ndoꞌ ljeiiⁿ juu, majoꞌti tjanquiaañê chii teinoomꞌm. 33 Sa̱a̱ cwii tsꞌaⁿ ndyuaa Samaria na wjaa natoꞌñeeⁿ, quia na tjawiñoomꞌm tsaⁿꞌñeeⁿ ndoꞌ na ntyꞌiaaⁿꞌaⁿ juu tioo na jeeⁿ wiꞌ tsꞌoom. 34 Tjantyjaaⁿꞌaⁿ juu. Tioom seitye ñꞌeⁿ winom yuu na tquieeꞌñe, jnda̱ chii seityeeⁿ liaa. Jnda̱ joꞌ teiꞌcaljoom juu quiooꞌ na ñeljoom. Tjañꞌoom juu wꞌaa na cweꞌ cwiquieya nnꞌaⁿ. Joꞌ joꞌ teixꞌeeⁿ juu. 35 Cwiicheⁿ xuee quia na mawjaⁿ, tjeiiⁿꞌeⁿ we tsjo̱ꞌñjeeⁿ sꞌom denarios, tquiaaⁿ joonaꞌ nnom tsꞌaⁿ na waaꞌ wꞌaaꞌñeeⁿ. Tsoom nnom: “Cateixꞌeeꞌ jom ndoꞌ xeⁿ nlcaⁿtinaꞌ sꞌom, quia nndyo̱lcwa̱ꞌa, ntseicanda̱a̱ꞌndyo̱.” 36 Quia joꞌ taxꞌee Jesús ꞌndyoo tsaⁿ na matseiꞌnaaⁿꞌ ljeii na tqueⁿ Moisés, tsoom: “¿Chiuu matseiꞌtiuuꞌ, ꞌñeeⁿ cwii na ndyeendye naⁿꞌñeeⁿ cwiluiiñe xꞌiaaꞌ tsꞌaⁿ na tioondye naⁿcantyꞌue nacjooꞌ?”
37 Tꞌo̱ tsaⁿꞌñeeⁿ, matso:
—Juu tsꞌaⁿ na tyꞌoom na wiꞌ tsꞌom ñꞌeⁿñê cwiluiiñe xꞌiaaⁿꞌaⁿ.
Ndoꞌ tso Jesús nnom:
—Cjaꞌ, ndoꞌ majoꞌti catsaꞌ.
Tja Jesús na mꞌaaⁿ Marta ñꞌeⁿ María
38 Tjatjati Jesús ñequio nnꞌaⁿ na cwiꞌoo ñꞌeⁿñê. Tquiena cwii tsjoom chjoo. Ndoꞌ cwii yuscu na jndyu Marta, seiljo joona waaꞌ. 39 Mꞌaaⁿ tyjee tsaⁿꞌñeeⁿ na jndyu María, juu tjacjoo cwii ntyjaaꞌ Jesús na mandii ñꞌoom na matseineiiⁿ. 40 Sa̱a̱ Marta, tileicaluiꞌñê na jeeⁿ matseinꞌoomꞌñê. Tjantyjaaⁿꞌaⁿ Jesús, tsoom nnom:
—Ta, ¿aa mandoꞌ na ñenco̱ maꞌndii nomtyjo̱ na catseiꞌnꞌo̱o̱ⁿꞌndyo̱? Catsuꞌ nnoom na cateijneiⁿ ja.
41 Tꞌo̱ Jesús, tsoom nnom:
—ꞌU leii, Marta, tꞌmaⁿ matseiñꞌeeⁿꞌnaꞌ ꞌu na jndye ñꞌomtiuu mꞌaaⁿꞌ. 42 Sa̱a̱ ñecwii waa na macaⁿnaꞌ, ndoꞌ nomtyꞌiuꞌ María jnda̱ tjeiiꞌñê cwii na yati cwentaaⁿꞌaⁿ, na mañeeⁿ ñꞌoom naya. Ndoꞌ tjaa ꞌñeeⁿ nncwjiꞌ na matseixmaaⁿ juunaꞌ.